Naslov
Sličnosti i rezlike između Petrićevih i De Dominisovih pogleda o strukturi tvari
(Similarities and differences between Petrićs views of the structure of matter and those of De Dominis.)

Autori
Paušek-Baždar, Snježana

Izvornik
Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine (0350-2791) 39 (2014), 1; 35-51

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, izvorni znanstveni, znanstveni

Ključne riječi
Frane Petrić; Marko Antun de Dominis; platonička prirodna filozofija; peripatetička prirodna filozofija; fluid; toplina; gluten; kemijska veza
(Frane Petrić; Marko Antun de Dominis; Platonic natural philosophy; Peripatetic natural philosophy; fluid; heat; gluten; chemical bond)

Sažetak
Poznato je da su Frane Petrić i Marko Antun de Dominis djelovali u okviru oprečnih prirodnofilozofijskih sustava, prvi u okviru platoničkoga odnosno novoplatoničkoga, a drugi u okviru peripatetičkoga. No, oni su o strukturi tvari izložili slična gledišta. Kad u Pancosmia (1591) izlaže o krutim anorganskim tvarima, Petrić tvrdi da su one građene od čestica koje su nastale kontrakcijom od četvrtoga Petrićeva počela – fluida (fluor). Svojstva i raznolikosti krutih tvari ovise o omjeru tih čestica prema trećem Petrićevu počelu – toplini (calor). Tako je svaka tvar određena odnosom fluida i topline. Pri tome se fluid u tekućim i krutim tvarima pojavljuje u obliku »nedjeljivih tjelešaca«. Te su čestice međusobno spojene tzv. ljepilom (gluten). U cijeloj povijesti znanosti Petrićev gluten prvi je začetak ideje o postojanju kemijske veze između čestica tvari. Danas znamo da je kemijska veza utemeljena na principu energije, a Petrić je gluten u 16. stoljeću uveo s pomoću principa topline. U svom posljednjem tiskanom djelu Euripus (1624) de Dominis ne koristi nazive atomos i corpuscula atoma, nego govori o čestici (particula) i kuglici (globula). Oblik čestice uspoređuje sa zrnom graška ili leće. Oko okrugle čestice koja je smještena u središtu svijeta kružno se slažu ostale čestice zemlje, a potom vode. One zbog svoje okrugloće neće moći biti priljubljene jedna uz drugu, pa premda de Dominis to ne zaključuje, slijedi da između njih postoje mala područja praznog prostora. Stoga se de Dominisovo gledište o okruglim česticama tvari kosi s peripatetičkim naukom o nepostojanju praznog prostora. Premda je Frane Petrić bio 31 godinu stariji od de Dominisa, gledišta filozofa iz Cresa o strukturi tvari su znatno inovativnija zato što on prvi put spominje postojanje »nečega« između čestica tvari, što će se u kasnijem razvitku znanosti nazvati kemijskom vezom.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kemija, Filozofija, Povijest

POVEZANOST RADA