Naslov
Bakteriofagi - dobri virusi?
(Bacteriophages - good viruses?)

Autori
Talapko, Jasminka ; Drenjančević, Domagoj ; Kotris, Ivan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Izvornik
Knjiga sažetaka- 14. Konferencija o laboratorijskoj dijagnostici (s međunarodnim sudjelovanjem) / Mirjana Stupnišek - Zagreb : Hrvatska laboratorijska udruga - HLU, 2014, 17-17

Skup
14. Konferencija o laboratorijskoj dijagnostici (s međunarodnim sudjelovanjem)

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 14.11.2014. - 16.11.2014

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
bakterije ; biofilm ; bakterijska rezistencija ; bakteriofagi
(bacteria ; biofilm ; bacterial resistance ; bacteriophages)

Sažetak
Može li se razinu zaštite zdravlja-života ljudi, napose od bakterijskih bolesti, držati mjerilom razvijenosti znanosti i općeg blagostanja? Ne tako davno, odgovor je bio DA, naročito nakon otkrića i razvitka antibiotika. Na vrhuncu dominacije antibiotika, javlja se međutim, prvo pojedinačno, a sada sve češće i sustavno neučinkovitost antibiotika. „Inteligencija“ očuvanja života bakterija na genskoj i fenotipskoj razini poput plazmidna rezistencija, mutacije, mikrookruženje, vraća nas opet na početak. Bitan čimbenik, jest razotkrivanje biofilma kao nositelja posvemašne i sve češće neučinkovitosti antibiotika. Biofilm je sesilna zajednica, najčešće bakterija i gljiva. Obilježava je prostorni red i stvaranje izvanstaničnog polimera, odgovornog i za rezistenciju na antibiotike. U evolucijskom i funkcionalnom smislu biofilm možemo držati odgovornim za povećanu i patogenost i rezistenciju. Međutim, odgovor na fenomen biofilma, nalazimo gotovo na istom mjestu. To su bakterijski virusi po definiciji, a u odnosu na bakterije to su fagi. Kao i kod antibiotika, temeljni problem je kako svladati obrambeni mehanizam bakterijske stijenke. Fagi i to uspijevaju, jer posjeduju specifičan enzim koji razgrađuje izvanstanični polimer i tako omogućuje ulazak kapside virusa i lizu. Za vezivanje faga na bakterijske receptore, ulazak kapside u stanicu i njenu destrukciju lizogenim aparatom, specifičnost tog bakterijskog receptora zahtijeva i ključan je uvjet odabir odgovarajućeg faga. Poradi njihove naravi fagi imaju prednost kao protubakterijska sredstva jer su vrlo specifični i učinkoviti protiv ciljanih vrsta. Za razliku od većine antibiotika fagi ne uzrokuju smanjenje ili čak uništenje prirodne mikroflore u domaćinu, ne zaražavaju i ne štete ljudskim ili životinjskim stanicama. To ih za razliku od antibiotika čini učinkovitima protiv multirezistentnih bakterija, a proizvodnja faga je jednostavna, brza i neopasna. Za sada je poznato oko 5000 vrsta faga i ako ih ima znatno više. Dvije su strategije za korištenje bakteriofaga u borbi protiv biofilma ; prevencija odnosno blokiranje početka stvaranja biofilma te uklanjanje postojećeg biofilma. Problem terpijske primjene bakteriofaga in vivo predstavlja činjenica što ih organizam prepoznaje kao stranu bjelančevinu i svojim imunološkim sustavom nastoji im onemogućiti razvoj. Stoga se događa da ih se ne uspije namnožiti učinkoviti broj za zaražavanje dovoljnog broja bakterija. Precizan izbor faga također je ograničavajući čimbenik, ali to se može riješiti koktelom faga. Očigledno je da su izazovi u odnosu okoline - izvora zaraze i čovjeka sve složeniji i neizvjesniji. Cilj bi trebao biti postići učinkovitu ravnotežu, čime će biti izbjegnut dodatni pritisak na ovu gracilnu ravnotežu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA