Pregled bibliografske jedinice broj: 731210
Elektroencefalografija (eeg) u razvojnoj dobi: kirurško liječenje epilepsije iz temporalnog reţnja uzrokovane fokalnom kortikalnom displazijom – prikaz slučaja.
Elektroencefalografija (eeg) u razvojnoj dobi: kirurško liječenje epilepsije iz temporalnog reţnja uzrokovane fokalnom kortikalnom displazijom – prikaz slučaja.
Zagreb: Medicinska naklada, 2014
CROSBI ID: 731210 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Elektroencefalografija (eeg) u razvojnoj dobi: kirurško liječenje epilepsije iz temporalnog reţnja uzrokovane fokalnom kortikalnom displazijom – prikaz slučaja.
(Electroencephalography (EEG) in developmental age: surgical treatment of epilepsy from temporal lobes caused by focal cortical dysplasia - a case report.)
Autori
Lehman, Ivan ; Barišić, Nina ; Krasanka, Haffner
Vrsta obrazovnog materijala
Ostalo (nedefinirano)
Izdavač
Medicinska naklada
Grad
Zagreb
Godina
2014
Stranica
13-15
Ključne riječi
fokalna kortikalna displazija; epilepsija
(Focal cortical dysplasia; epilepsy)
Sažetak
Postavljanje dijagnoze okcipitalne epilepsije ĉesto je zahtjevno jer se vizualni simptomi lako previde, osobito u djece. Epileptiĉki napadaji iz okcipitalnog reţnja su karakterizirani vizualnom aurom, amaurozom, treptanjem, iktalnim nistagmusom i devijacijom pogleda nakon koje slijedi poremećaj svijesti i/ili motoriĉka simptomatologija. No, vidni simptomi ĉesto nisu prisutni. Elektroencefalografsko ispitivanje moţe odvesti na krivi trag obzirom da prikazuje propagaciju, a ne ishodište epileptiĉkog napadaja. Elektroencefalografski nalaz koji moţe ukazivati na (kriptogenu) okcipitalnu epilepsiju je okcipitalni šiljak, ali ĉešće i spora okcipitalna EEG aktivnost. Moţe biti izraţena fotosenzitivnost. Vaţno je napomenuti da su te promjene tek rijetko lokalizirane iskljuĉivo okcipitalno. Slikovnim pretragama omogućava se prepoznavanje raznih uzroka epilepsija okcipitalnog reţnja. U toj skupini većinu predstavljaju poremećaji razvoja moţdane kore ukljuĉujući fokalnu kortikalnu displaziju, periventrikularnu heterotopiju, subkortikalnu vrpĉastu heterotopiju i polimikrogiriju. Ostale skupine promjena obuhvaćaju vaskularne i metaboliĉke bolesti te skupinu idiopatskih okcipitalnih epilepsija. Kirurško lijeĉenje je indicirano u refrakternih bolesnika. Obzirom na relativno nisku incidenciju okcipitalnih epilepsija, operativno lijeĉenje je takoĊer relativno rijetko. Kao vaţnu posljedicu resekcija u podruĉju okcipitalnog reţnja valja smatrata oštećenje vida. Ukoliko je rijeĉ o lateralnoj resekciji takve su posljedice rijetke. Za rasliku od prediktora povoljnog ishoda kirurškog lijeĉenja epilepsija temporalnog reţnja, prediktori povoljnog ishoda za epilepsije iz okcipitalnog reţnja nisu tako jasni. MeĊu pozitivnim prediktorima nalaze se rano kirurško lijeĉenje epilepsije, izostanak postoperatifnih epileptiformnih EEG promjena, izostanak epileptiformnih promjena u temporalnom reţnju prije operativnog lijeĉenja, semiologija napada odgovara lateralizaciji lezije. Negativni prediktori su aura iz temporalnog reţnja (epigastriĉne senzacije, deja vu fenomen, abdominalna aura), devijacija glave koja nije praćena vizualnom aurom, izostanak žarišnih promjena u interiktalnom EEG-u te lezija koja ne odgovara kortikalnoj displaziji ili tumoru niskog stupnja malignosti.
Izvorni jezik
Hrvatski