Naslov
Depresija i komorbiditet
(Depression and comorbidity)

Autori
Lazić, Đurđica ; Katić, Milica

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), stručni

Izvornik
Zbrinjavanje bolesnika s najčešćim psihičkim poremećajima u obiteljskoj medicini.Zbornik radova. Prvi kongres Društva nastavnika opće/obiteljske medicine / Bergman Marković, Biserka - Split : Redak, 2010, 48-54

Skup
Prvi kongres društva nastavnika opće/obiteljske medicine (DNOOM)

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 18.03.2014. - 20.03.2014

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
depresija; komorbiditet; obiteljska medicina
(depression; comorbidity; family medicine)

Sažetak
Visoka prevalencija kroničnih bolesti i odgovarajuće vođenje pacijenata sa multiplim kroničnim zdravstvenim problemima(multimorbiditet, komorbiditet) su prepoznati kao ključni izazovi za zdravstveni sustav posebice za obiteljsku medicinu u 21 stoljeću. Danas je depresija značajan javnozdravstveni problem. U primarnoj zdravstvenoj zaštiti je visoko učešće pacijenata koji boluju od depresije, a koji se javljaju liječniku isključivo s fizičkim simptomima ; zbog čega depresija može ostati nedijagnosticirana. Drugi izazov za primarnog liječnika je liječenje pacijenta koji pored depresije ima istovremeno i somatske bolesti u komorbiditetu. Kada se liječnik suoči sa zahtjevom da liječi multiple kronične bolesti kod pacijenta, liječnik bi mogao depresiji dati manje pozornosti. Cilj istraživanja bio je analizirati koje su komorbiditetne kronične bolesti udružene s depresijom. Ispitanici i metode: provedeno je longitudinalno istraživanje kohorte tijekom perioda od 1994-2003. godine na 2071 pacijentu koji su bolovali od barem jedne kronične bolesti u sedam ordinacija liječnika obiteljske medicine u Zagrebu. Iz zdravstvenih kartona ispitanika prikupljeni su podaci o sociodemografskim karakteristikama, kroničnim bolestima, broju posjeta liječniku, za svaku godinu istraživanja, a također i o korištenju primarne i sekundarne zdravstvene zaštite. U statističkoj analizi korištene su metode deskriptivne statistike. Softwer SAS 8.0.2 (SAS Institute inc., Garry, NC, USA) korišten je za analizu podataka. Rezultati: od 2071 kroničnog bolesnika 185 (8, 9%) je imalo dijagnozu depresije. Među depresivnim bolesnicima 54% bolesnika bili su u dobnoj skupini 45-64 godine, bilo je više žena nego muškaraca (žene 72, 7%, muškarci 27, 3%). Od 185 bolesnika s depresijom 158(85, 5%) imalo je komorbiditet. Najučestalije komorbiditetne bolesti bile su muskuloskeletne (68, 7%), hipertenzija(54%) i KOPB (18, 4%). U 1994. godini prosječan broj bolesti po bolesniku bio je 2, a u 2003. prosječan broj kroničnih bolesti po bolesniku iznosio je 6, 4. Zaključak: među onima koji su zdravstveno loše, razina njihove tjelesne onesposobljenosti može imati veći utjecaj na pojavu depresije od stečenih somatskih bolesti. Mnogi čimbenici koji su udruženi s depresijom u bolesnih judi nisu dostupni liječenju, a liječnik obiteljske medicine je u iznimnoj poziciji zbrinjavanja tog važnog javnozdravstvenog problema.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA