Naslov
Obrambeni sustav jadranske plovidbe
(The defensive system of Adriatic navigation)

Autori
Kozličić, Mithad

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Obrambeni sustavi kroz stoljeća. Defence systems through history. / Girardi-Jurkić, Vesna - Pula : Međunarodno središte hrvatskih sveučilišta u Istri, 1999

Skup
Obrambeni sustavi kroz stoljeća. Defence systems through history.

Mjesto i datum
Pula, Hrvatska, 24.11.1999. - 27.11.1999

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
Jadran; obrambeni sustav; navigacija
(Adriatic; defensive system; navigation)

Sažetak
Zemljopisnim položajem Jadransko je more najkraća veza Europe preko Sredozemlja s Afrikom i Azijom. Ta je činjenica tisućama godina bila bitni čimbenik koji je presudno utjecao na povijest prijadranskih krajeva i njihova neposrednog zaleđa. Kad je riječ o jadranskoj plovidbi, tada su opet zemljopisni čimbenici oni koji su istočni Jadran postupno, tijekom istih tih tisućljeća, učinili prometnim koridorom Europe prema Sredozemlju i obratno. Ako je takvo što možda teško uočiti za sve vremenske dionice starog vijeka, od doba stvaranja bizantskog sustava obrane pomorskog prometa u ranom srednjem vijeku postaje činjenicom. Za kasnija razdoblja to je opće mjesto povijesti pomorstva Jadrana. U svemu tome naziru se dva aspekta: zemljopisni i obrambeni. Prvo. Jadran ima specifična klimatska obilježja. U njemu su dominantni vjetrovi bura (NE) i jugo (SE). Jugo, premda stvara izrazitu valovitost mora, nikad nije cijenjen kao odviše opasan vjetar, premda razuman pomorac opasnosti plovidbe u doba južine nikad nije zanemarivao. Puno se opasnijim oduvijek držala bura, jer puše na mahove, pa je tim svojim obilježjem bitno više ugrožavala jedrenjačku plovidbu. Stoga je tijekom povijesti, čak do 19. stoljeća, u mornara nazočan strah od tog vjetra, gotovo do razine fobije. K tomu, bura je rezultat konfiguracije i orografije istočnojadranskog pojasa, uključujući u to i opći zemljopisni položaj toga akvatorija u sklopu europskog juga. Ipak, unatoč tomu, jedina zaštita od bure bila je plovidba istim akvatorijem, u zaštitničkom pojasu njegovih arhipelaga. Istodobno, arhipelaška je plovidba omogućivala tipičnu terestričku navigaciju što je osobito bilo važno u vremenu kad kompasa uopće nije bilo, ili su, kasnije kad ga se počelo rabiti, navigacijski uređaji bili rijetki, a k tomu i s niskim stupnjem pouzdanosti. Pored toga, dubine mora i morske struje bile su gotovo na razini poželjnog optimuma za tadašnje brodove. Akvatorij zapadnog Jadrana imao je suprotna obilježja: presnažno strujanje mora, nisku i terestrički slabo prepoznatljivu obalu, plitko i muljevito dno, doduše daleko brojnije i bolje opremljene luke - ali one nisu mogle pružiti zaklon pred burom jer ih, kao i cjelinu te obale, nisu štitili otočni nizovi. U tom pogledu prvi i svakako najvažniji dio obrambenog sustava jadranske plovidbe upravo su zemljopisni čimbenici koji su je usmjerivali u onaj dio mora gdje je bilo najsigurnije ploviti s obzirom na meteorološke, oceanografske i terestričko-zemljopisne značajke akvatorija - istočni Jadran. Drugo. Zemljopisne čimbenike koje su pomorci tijekom povijesti postupno upoznavali i bivali svjesni njihova značenja, uključujući njihove slabe strane i pogodnosti, od doba Bizanta, također postupno, počelo se dograđivati u cjelovit obrambeni sustav plovidbe. Te su dogradnje obrambene fortifikacije, zadnji put u jadranskoj povijesti sustavno građene u doba austrougarske dominacije na ovim prostorima. U priopćenju se, na temelju dosadašnjih fragmentarnih istraživanja drugih autora, te relevantne zemljopisne, povijesne i arheološke izvorne građe, prethodne teze podrobno raščlanjuju. Time se prvi put u znanstvenim povijesnim istraživanjima skreće pozornost na ovaj složeni obrambeni aspekt jadranskog akvatorija, dosad neuočen kao cjelovit i tisućljećima funkcionalan sustav, s plovidbeno-obrambenog stajališta aktualan čak i danas. K tomu, u prilogu rada, donosi se dio relevatnih povijesnih izvora koji dodatno potkrepljuju u studiji istaknute tvrdnje.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA