Naslov
Kockanje srednjoškolaca u Republici Hrvatskoj – aktivnosti, korelati i štetne psihosocijalne posljedice
(Gambling of Croatian High-School Students - activities, correlates and adverse psychosocial consequences)

Autori
Dodig, Dora

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Izvornik
Sažetak radova 2. brodskog simpozija o alkoholizmu i kockanju / - , 2014, 27-27

Skup
2. brodski simpozij o alkoholizmu i kockanju

Mjesto i datum
Slavonski Brod, Hrvatska, 14.11.2014. - 15.11.2014

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
kockanje; mladi; rizična ponašanja; štetne psihosocijalne posljedice
(gambling; youth; risk behaviour; adverse psychosocial consequences)

Sažetak
Kockanje i klađenje, iako aktivnosti čija je primarna svrha povremena zabava, mogu dovesti i do razvoja štetnih posljedica tj. narušiti psihosocijalno funkcioniranje pojedinca. Suvremena inozemna istraživanja kontinuirano potvrđuju da je prevalencija problematičnog kockanja veća u populaciji mladih osoba u odnosu na populaciju odraslih (Jacobs, 2004., prema Welte i sur., 2009. ; Shaffer, Hall i Vanderbilt (1997.) Treba uzeti u obzir i da je današnja generacija mladih prva koja odrasta u društvu u kojoj je kockanje rašireni način zabave, a igre na sreću dostupne u različitim modalitetima. U Hrvatskoj se također u proteklom desetljeću dogodio ekspanzivan porast broja mjesta na kojima se priređuju igre na sreću (Državni zavod za statistiku, 2010.), a svakodnevna iskustva sugeriraju da, usprkos dobroj zakonskoj regulativi (Zakon o igrama na sreću, NN 89/09), u tim aktivnostima u velikoj mjeri sudjeluju i maloljetne osobe. Usprkos tome, do nedavno u Hrvatskoj nije bilo sustavnih i sveobuhvatnih istraživanja tog zanimljivog fenomena. U sklopu projekta „Kockanje mladih u Hrvatskoj“, po prvi su puta na sustavan i sveobuhvatan način istražene aktivnosti kockanja mladih, s kockanjem povezana ponašanja, razmišljanja i obilježja ličnosti, kao i zastupljenost štetnih psihosocijalnih posljedica. Podaci su prikupljani u razdoblju od 2011. do 2103. godine, a sudjelovalo je ukupno 2.702 srednjoškolaca iz sedam hrvatskih gradova (Zagreb, Osijek, Rijeka, Split, Koprivnica, Slavonski Brod i Vinkovci). Podjednako su zastupljeni mladići (49.2%) i djevojke (50.8%), a raspon dobi kreće se od 14 do 21 godinu (Mdob=16.51 ; SDdob=1.17). Za provedbu istraživanja korištena je opsežna baterija instrumenata: (1) Upitnik o osnovnim sociodemografskim obilježjima, (2) Upitnik kockarskih aktivnosti, (3) Kanadski upitnik kockanja adolescenata – CAGI (Tremblay, Stinchfield, Wiebe i Wynne, 2010.), (4) Ček-lista motivacije za kockanjem, (5) Skala uvjerenja o kockanju, te (6) Upitnik rizičnog i delinkventnog ponašanja (Atlanta, Dahlberg, Toal i Behtens, 2005.). Rezultati pokazuju kako većina srednjoškolaca ima iskustvo sudjelovanja u igrama na sreću, a najzastupljenije su lutrijske igre, sportske kladionice i igre na automatima pri čemu je najveći intenzitet sudjelovanja upravo u aktivnostima sportskog klađenja. Nadalje, utvrđeno je i da postoje značajne rodne razlike, te da je veća izraženost štetnih psihosocijalnih posljedica kockanja povezana s većim intenzitetom kockanja, te specifičnim ponašanjem i načinom razmišljanja. U izlaganju će biti prikazane ključne znanstvene spoznaje proizašle iz istraživanja, a rezultati će biti razmatrani u odnosu na društvene okolnosti (prije svega, dostupnost i pristupačnost igara na sreću), te u kontekstu mogućnosti primjene dobivenih rezultata u kreiranju raznolikih preventivnih i tretmanskih intervencija usmjerenih prema mladima, od redovne populacije do onih s već razvijenim problemima povezanih s kockanjem.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija, Pedagogija, Socijalne djelatnosti

POVEZANOST RADA