Naslov
Metodička kreativnost u odnosu na osobnu kreativnost učitelja razredne nastave
(Creativity in teaching in relation to the personal creativity in elementary school teachers)

Autori
Rački, Željko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
22. GODIŠNJA KONFERENCIJA HRVATSKIH PSIHOLOGA Kako obrazovanju dodati boju? - uloga i izazovi za psihologe - KNJIGA SAŽETAKA / Pavlin-Bernardić, Nina ; Jokić, Boris ; Lopižić, Josip ; Putarek, Vanja ; Vlahović-Štetić, Vesna - Zagreb : Hrvatsko psihološko društvo (HPD), 2014, 212-212

ISBN
978-953-55079-4-9

Skup
22. GODIŠNJA KONFERENCIJA HRVATSKIH PSIHOLOGA s međunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Rovinj, Hrvatska, 05.11.2014. - 08.11.2014

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
metodička kreativnost; kreativnost učitelja; napredovanje u struci
(creativity in teaching; teachers creativity; career advancement)

Sažetak
Prema Pravilniku o napredovanju učitelja i nastavnika u osnovnom i srednjem školstvu, elementi su vrjednovanja stručnosti i kvalitete rada učitelja i nastavnika uspješnost u radu s učenicima, izvannastavni stručni rad i stručno usavršavanje. Jedan je od elemenata vrjednovanja uspješnosti u radu s učenicima metodička kreativnost u poučavanju, odnosno pronalaženje postupaka za optimalno postizanje odgojno-obrazovnih ciljeva. Cilj je ovoga istraživanja bio utvrditi povezanost samoprocijenjene kreativnosti učitelja i samoprocijenjene opće te specifičnih metodičkih kreativnosti u poučavanju učenika (hrvatski jezik, likovna kultura, glazbena kultura, matematika, priroda i društvo, i tjelesna i zdravstvena kultura). Polazna je pretpostavka ovoga istraživanja da je osobna kreativnost učitelja prednost i resurs za metodičku kreativnost u poučavanju. Anonimno je i dobrovoljno sudjelovalo 106 sudionika ; 99 učiteljica (93.4%) i 7 učitelja razredne nastave (6.6%) uposlenih u osnovnim školama istočne Hrvatske, prosječne dobi od 41 godine (Mdobi = 40.7, SD = 10.05 ; raspon dobi 24–64). Četvrtina sudionika radi u kombiniranim (25 ; 23.6%), dok preostali rade s pojedinačnim razrednim odjelima (81 ; 76.4%). Sudionici su na pet stupnjeva (1–5 ; nedovoljna–izvrsna) procijenili vlastitu kreativnost u sljedećim aktivnostima: igra i igrolike aktivnosti, oblikovanje na plohi, oblikovanje u prostoru, matematika, istraživanje, izumi i tehnika, informatika, robotika, glazba (pjevanje, sviranje), ples, dramska i lutkarska, literarna kreativnost, dizajn tekstila i moda, tjelesni/sport, i fotografija. Na jednaki su način procijenili vlastitu opću metodičku kreativnost, te metodičku kreativnost po nastavnim predmetima. Aktivnosti su na temelju faktorske analize podijeljene u dva skupa. Statistički su značajne kanoničke korelacije osobne s metodičkom kreativnosti pokazale različitu prednost osobne intelektualno-motoričke kreativnosti i umjetničko-motoričke kreativnosti za metodičku kreativnost u sukladnim nastavnim predmetima. Rezultati su interpretirani u skladu s pretpostavkom povezanosti i koristi od osobne učiteljeve kreativnosti u metodičkoj kreativnosti u radu s učenicima, pri čemu je metodička kreativnost interpretirana kao sastavnica darovitosti učitelja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA