Pregled bibliografske jedinice broj: 728539
Građanske kodifikacije u Europi s posebnim osvrtom na 19. i 20. stoljeće
Građanske kodifikacije u Europi s posebnim osvrtom na 19. i 20. stoljeće // Zbornik radova znanstvenog skupa "Austrijski građanski zakonik (1811-2011)" / Mutapčić, Edin (ur.).
Tuzla: Pravni fakultet Univerziteta u Tuzli i Pravni fakultet Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku, 2013. str. 31-49 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 728539 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Građanske kodifikacije u Europi s posebnim osvrtom na 19. i 20. stoljeće
(Civil Codifications in Europe in 19th and 20th Century)
Autori
Lachner, Višnja ; Roškar, Jelena
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Zbornik radova znanstvenog skupa "Austrijski građanski zakonik (1811-2011)"
/ Mutapčić, Edin - Tuzla : Pravni fakultet Univerziteta u Tuzli i Pravni fakultet Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku, 2013, 31-49
ISBN
978-9958-609-63-3
Skup
"Austrijski građanski zakonik (1811-2011)"
Mjesto i datum
Tuzla, Bosna i Hercegovina, 16.12.2011. - 18.12.2011
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
French Code Civil; Allgemeines bürgerliches Gesetzbuch (ABGB); Bürgerliches Gesetzbuch; Swiss Zivilgesetzbuch.
Sažetak
Ideja stvaranja općeg prava što će obuhvatiti cjeloviti sustav privatnog prava koje bi vrijedilo na širem području, obuhvatilo jednu ili više ondašnjih država istog govornog jezika, rezultat je potreba suvremenog (buržoaskog) društva i tadašnjih gospodarskih odnosa. Sam pojam «građanski zakonik» u smislu ozakonjene sistematske zbirke privatnog, odnosno građanskog prava (kodifikacije) se iskristalizirao u terminološkom smislu za vrijeme buržoaskog zakonodavstva i znanosti. Osim vodećih pravnika i građanske klase koja je podržavala tu ideju kodifikacije prava, nesumnjiv utjecaj na stvaranje i nastanak velikih kodifikacija u Europi je dala Škola prirodnog prava. Ipak, najviše je na kodifikaciju privatnog prava u Europi utjecalo filozofsko učenje prosvjetiteljstva sredinom 18. stoljeća. Kodifikacija je najprije započela u njemačkim zemljama te prvi i potpuni niz kodifikacija u Europi nastao je u izbornoj kneževini Bavarskoj 1756. godine pod nazivom Codex Maximilianeus bavaricus civilis, a to je ujedno i najstarija zbirka privatnog prava u njemačkim zemljama. No, najslavniji «proizvod» kodifikacijskog pokreta svakako je francuski zakonik Code Civil. Osim navedenog građanskog zakonika koji će biti uzor većini buržoaskih država, treba još spomenuti i Opći austrijski građanski zakonik (OGZ) te Njemački građanski zakonik pod imenom Burgerliches Gesetzbuch. Njihova nastojanja oko stvaranja građanskih zakonika pokazala su se itekako uspješnima jer će utjecati na stvaranje i donošenje ostalih građanskih zakonika u postojećim ili kasnije stvaranim buržoaskim državama.Tako se utjecaj francuskog građanskog zakonika širio zemljama koje je Napoleon osvajao, a među kojima treba navesti Švicarsku i švicarski Zivilgesetzbuch koji je opet poslužio kao temeljna baza stvaranja novog Građanskog zakonika Španjolske 1942., kao i Grčkog građanskog zakonika iz 1940. I njemački je građanski zakonik utjecao na zakonodavstva drugih zemalja, a ovdje treba prvenstveno istaknuti da je znatno utjecao na izgradnju Talijanskog građanskog zakonika (Codice civile) iz 1942. Svijest o važnosti građanskih zakonika za državnopravnu egzistenciju i stabilizaciju, utjecat će i na neke manje države, a primjeri iz povijesti jugolsavenskih naroda nam to i potvrđuju: npr. Srbija koja donosi 1844. svoj «Građanski zakonik za kneževinu Srbiju», Crna Gora koja donosi svoj «Opšti građanski zakonik» 1888. autora Baltazara Bogišića, te Hrvatska koja na Velikom Saboru 1861. godine odlučuje zadržati u primjeni, među »judicijelnim« zakonima nametnutima za vrijeme Bachova apsolutizma, jedino »Opći građanski Zakonik».
Izvorni jezik
Hrvatski
