Naslov
Božidar Klemenčić ( Senj, 1807.-Senj, 1877. ) : senjski gradski fizik i aktivni kulturni djelatnik
(Božidar Klemenčić ( Senj, 1807-Senj, 1877 ): the town physician of Senj and active cultural worker)

Autori
Pavlović, Eduard : Vučić Peitl, Marija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Izvornik
Medicina i rat : humanost u nehumanosti / u povodu stote obljetnice početka prvog svjetskog rata 15. znanstveno-stručni skup Rijeka i Riječani u medicinskoj povjesnici / Doričić, Robert - Rijeka : Hrvatsko znanstveno društvo za povijest zdravstvene kulture, 2014, 32-32

ISBN
978-953-55569-2-3

Skup
Medicina i rat : humanost u nehumanosti / u povodu stote obljetnice početka prvog svjetskog rata 15. znanstveno-stručni skup Rijeka i Riječani u medicinskoj povjesnici

Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 07.11.2014

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Božidar Klemenčić; Senj; gradski fizik; kulturni djelatnik
(Božidar Klemenčić; Senj; town physician; culural worker)

Sažetak
Božidar Klemenčić, sin Pavla Klemenčića i Klare rođene Lokmer, rodio se 30. prosinca 1807. godine u Senju. U Senju je vjerojatno pohađao nižu školu i gimnaziju. Medicinu je studirao u Beču gdje je 1834. godine promoviran za doktora medicine / inauguralna disertacija: Disertatio inauguralis medico-pharmacologica de aspidio filice mare - u njoj opisuje farmakološka svojstva paprati, biljke koja se u medicini napose upotrebljavala za istjerivanje crijevnih glista ; inače uz ime autora obično su se dostavljali i podaci o podrijetlu-Klemenčić ( Natalis Clementschitsch ) se deklarirao kao Hrvat Senjanin - Croata Segniensis. Nakon promocije vratio se u rodni grad gdje je izabran za gradskog fizika. Godine 1855. požrtvovano se borio protiv kolere koja je harala u Senju / samo u razdoblju srpanj-kolovoz u gradu su umrle 92 osobe ; nemoć tadašnje medicine ilustrira i činjenice da je od kolere smrtno stradala i njegova supruga ( Agneza pl. Vranizani s kojom se u Senju oženio 1836.godine ). Prema zapisima starih medicinskih knjiga u Gradskom muzeju u Senju vidjeti je da je većinu knjiga druge skupine ( op.aut.: knjige prve skupine uglavnom potječu iz knjižnice jednog od prvih senjskih gradskih liječnika - Ante Nikole Čikulina – medicus Segniensis Ciccolini, bio liječnik u Senju oko godine 1770. ) u rodni grad upravo donio Božidar Klemenčić – među tim knjigama se ističu ( osim njegove disertacije ) kirurški i farmakoterapijski priručnici, napose izvorno izdanje Hahnemannova djela o osnovama homeopatije ( što se drži « biblijom» homeopatije/ u Senju se nalazi peto izdanje iz 1833. godine koje je preradio i nadopunio sam autor ) odnosno Tilesiuosova knjižica o koleri ( iz 1831. godine - koja svjedoči ne samo o tadašnjim tehničkim mogućnostima i mjerama zaštite nego i o tadašnjoj uspješnoj terapiji kolere ). Na stanovit način je smatrati da bi sve pohranjene knjige iz Klemeničeve knjižnice njihovim sadržajima mogle dobro odgovarati rasponu njegovih profesionalnih interesa, posebno zanimanju za lijekove. Godine 1872. Klemenčić odlazi u zasluženu mirovinu, ali je zbog potrebe zdravstvene zaštite građana i stanovnika okolice i dalje obnašao dužnost prvog gradskog fizika. U vrijeme burne 1848. godine dr. Klemenčić je bio zapovjednik hrvatske narodne garde u Senju. S biskupom Mirkom Ožegovićem i prijateljem Vinkom Vranizijanijem Dobrinovićem aktivan je u osnivanju narodne čitaonice, gradske glazbe ( godine 1842. je bio i njezin prvi kapelnik, a sam je i davao poduke iz glazbe ) a zatim i amaterskog kazališta. Godine 1858. godine Klemenčić se ponovo oženio / Senjanka Katarina Tonković je uz njega aktivno sudjelovala u kulturnom životu rodnog im grada. Dr. Božidar Klemenčić je umro 28. kolovoza 1877. godine u Senju gdje je i pokopan u groblju Sv. Vida, pozadi kuće gradskog grobara, uz grobove prijatelja Vinka Vranizanija Dobrinovića i Franje Froehlicha, c.kr. nadliječnika (1813.-1893.) - što uz nedaleku kapelicu predstavljaju iznimno vrijednu spomeničku baštinu koju bi trebalo sačuvati ( uz još neke vrijedne spomenike koji čuvaju tjelesne ostatke znamenitih Senjana poput grobova roditelja S. St. Kranjčevića ili Vj. Novaka pak i niza ostalih zaslužnih građana: trgovaca Carina, dr. Scherzera, Krajača, Cikote, H. Lustera, J. Gržanića i drugih ).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita, Povijest

POVEZANOST RADA