Naslov
Usporedba nekih individualnih, obiteljskih i vršnjačkih prediktora tradicionalnog i elektroničkog vršnjačkog nasilja
(A comparison of some individual, family and peer predictors of traditional and cyber peer violence)

Autori
Velki, Tena ; Kuterovac Jagodić, Gordana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Knjiga sažetaka: 22. godišnja konferencija hrvatskih psihologa: Kako obrazovanju dodati boju - uloga i izazovi za psihologe / Pavlin-Bernardić, Nina ; Jokić, Boris ; Lopižić, Josip ; Putarek, Vanja ; Vlahović-Štetić, Vesna - Zagreb : Hrvatsko psihološko društvo (HPD), 2014, 80-81

ISBN
978-953-55079-4-9

Skup
22. godišnja konferencija hrvatskih psihologa: Kako obrazovanju dodati boju - uloga i izazovi za psihologe

Mjesto i datum
Rovinj, Hrvatska, 05.11.2014. - 08.11.2014

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
prediktori; tradicionalno vršnjačko nasilje; elektroničko vršnjačko nasilje
(predictors; traditional peer violence; cyber peer violenece)

Sažetak
Korištenje novih tehnologija svakako ima svoje prednosti, no moramo napomenuti da je jedan od glavnih nedostataka nasilje putem ovih medija s kojima se djeca svakodnevno susreću. Za razliku od tradicionalnog vršnjačkog nasilja, koje se najčešće događa u školskoj okolini i u prisustvu manjeg broja djece, elektroničko nasilje se može dogoditi bilo gdje, a publika je praktički neograničena. Brojni istraživači koji su se bavili ispitivanjem uzroka i prediktora vršnjačkog nasilja, usmjerili su se na provjeru tih istih i kod elektroničkog nasilja, pod pretpostavkom da se u podlozi radi o istoj pojavi, odnosno vršnjačkom nasilju. Cilj našeg istraživanja bio je ispitati sličnosti i razlike u predviđanju tradicionalnog vršnjačkog nasilja u odnosu na elektroničko vršnjačko nasilje. Provjeravana je prediktivnost individualnih (dob, spol, školskih uspjeh, prethodna viktimizacija), obiteljskih (roditeljsko kažnjavanje, roditeljsko prihvaćanje, roditeljski nadzor i roditeljska permisivnost) i vršnjačkih varijabli (broj prijatelja, osjećaj vršnjačke prihvaćenosti). U istraživanju je sudjelovalo 880 učenika petog do osmog razreda osnovne škole (48% dječaka). Učenici su popunili sljedeće upitnike: Upitnik o nasilju među školskom djecom (UNŠD ; Velki, Kuterovac Jagodić i Vrdoljak, 2011) u sklopu kojeg su dobiveni i podaci o dobi, spolu, školskom uspjehu, broju prijatelja i osjećaju prihvaćenosti od strane vršnjaka te Upitnik roditeljskog ponašanja (URP-29 ; Keresteš, Brković, Kuterovac Jagodić i Greblo, 2012). Rezultati dobiveni hijerarhijskom regresijskom analizom pokazali su kako odabrane varijable objašnjavaju oko 30% ukupne varijance tradicionalnog vršnjačkog nasilja i oko 10% ukupne varijance elektroničkog vršnjačkog nasilja. Sve pretpostavljene varijable pokazale su se značajnim prediktorima tradicionalnog vršnjačkog nasilja, dok je kod elektroničkog vršnjačkog nasilja manji broj značajnih prediktora. Od individualnih varijabli elektroničko i tradicionalno vršnjačko nasilje predviđa prethodna viktimizacija učenika u školi, dok tradicionalno vršnjačko nasilje još predviđa muški spol, starija dob i lošiji školskih uspjeh. Od obiteljskih varijabli elektroničko i tradicionalno vršnjačko nasilje predviđa učestalije roditeljsko kažnjavanje i veća popustljivost roditelja dok tradicionalno vršnjačko nasilje još predviđa i slabija nadzor roditelja kao i slabija roditeljska prihvaćenost. Obje vršnjačke varijable pokazale su značajne i za tradicionalno i za elektroničko nasilje pri čemu slabija prihvaćenost vršnjaka kao i veći broj prijatelja predviđaju obje vrste vršnjačkog nasilja. Možemo zaključiti kako smo bolje uspjeli objasniti predviđanje tradicionalnog vršnjačkog nasilja, te je potrebno neke dodatne varijable uvesti kako bi mogli bolje predviđati elektroničko vršnjačko nasilje (npr. učestalost korištenja medija i sl.). Upravo ove dobivene sličnosti i razlike u čimbenicima koji predviđaju elektroničko i tradicionalno vršnjačko nasilje potrebno je dodatno razmotriti pri pripremi i izradi kvalitetnih prevencijskih programa.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija, Pedagogija

POVEZANOST RADA