Pregled bibliografske jedinice broj: 727606
Razvoj poljoprivrede i kulturnog krajolika u Zemuniku
Razvoj poljoprivrede i kulturnog krajolika u Zemuniku // Zemunik u prostoru i vremenu
Zemunik Donji, Hrvatska, 2014. (predavanje, domaća recenzija, neobjavljeni rad, znanstveni)
CROSBI ID: 727606 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Razvoj poljoprivrede i kulturnog krajolika u Zemuniku
(Development of agriculture and cultural landscape in Zemunik area)
Autori
Čuka, Anica
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni
Skup
Zemunik u prostoru i vremenu
Mjesto i datum
Zemunik Donji, Hrvatska, 25.08.2014
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
općina Zemunik Donji; deagrarizacija; korištenje zemljišta; poljoprivreda; katastar; tercijarizacija
(Zemunik Donji municipality; deagrarianization; land use; agriculture; cadastre; tertiarization)
Sažetak
Razvoj Zemunika i okolnih naselja u prošlosti je bio uvjetovan položajem u Ravnim kotarima, poljoprivredno najvažnijem prostoru Sjeverne Dalmacije te jednoj od najvažnijih poljoprivrednih regija Dalmacije. Premda u suvremeno doba ruralne prostore Ravnih kotara obilježava snažan proces deagrarizacije koji je posljedica društvenih promjena, demografskog pražnjenja, nepovoljnih uvjeta u poljoprivredi i brojnih drugih, Zemunik se unatoč značajnoj sociogeografskoj preobrazbi još uvijek identificira kao ruralni i poljoprivredni prostor. Posljednjeg desetljeća 20. st. čitav je kraj bio pogođen ratnim razaranjima, a dio Općine Zemunik Donji još uvijek se svrstava u minski sumnjiva područja što, uz ostale nepovoljne čimbenike, onemogućava potpunu revitalizaciju poljoprivredne proizvodnje. U radu je dan pregled poljoprivrednog razvoja na prostoru današnje općine Zemunik Donji, poglavito od 19. stoljeća nadalje. Također, posebna je pozornost posvećena promjenama korištenja zemljišta koje su razmatrane kroz analizu katastarskih podataka od prve detaljne izmjere u vrijeme Austro-Ugarske koja datira u prvu polovinu 19. st. do najnovijeg katastarskog stanja. Analizirane su i kartirane površine koje još uvijek spadaju u minski sumnjiva područja a razmatran je i proces tercijarizacije koji se poglavito očituje kroz promjene u ekonomskoj strukturi lokalnog stanovništva.
Izvorni jezik
Hrvatski