Naslov
Krpeljni meningoencefalitis - ima li novosti?
(Tick-borne encephalitis - is there any news?)

Autori
Pandak, Nenad

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Program i zbornik radova / - , 2014

Skup
Simpozij "Emergentni i re-emergentni flavivirusi - zajednički izazov i odgovornost humane i veterinarske medicine"

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 25.10.2014

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Krpeljni meningoencefalitis; istraživanja
(Tick-borne encephalitis; research)

Sažetak
Krpeljni meningoencefalitis (KME) je danas najčešća virusna infekcija koju prenose krpelji. Bolest se javlja u endemskim područjima (prirodnim žarištima) širom Europe i Azije gdje obitavaju životinje koje su kompetentni rezervoari uzročnika, krpelji koji su vektori te sam uzročnik bolesti, virus krpeljnog meningoencefalitisa (vKME). Premda se vKME prenosi prvenstveno vektorima, danas je poznato da se virus može širiti i oralnim putem. Istraživanja su pokazala da je virus prisutan u mlijeku inficiranih koza, ovaca i krava već 8 dana nakon inficiranja pa se infekcija čovjeka može desiti i konzumacijom nepasteriziranog mlijeka i mliječnih prerađevina. Ovakav način infekcije je bio uzrokom velike epidemije KME-a koja se zbila 1951/1952. godine u Slovačkoj kad je oboljelo više od 600 ljudi. Epidemiološka istraživanja su pokazala da se incidencija KME-a tijekom zadnjih dvadesetak godina značajno promijenila. Godišnje se u Europi prijavi 10-13.000 bolesnika s uobičajenim godišnjim varijacijama. Istraživanja su pokazala da se incidencija u nekim europskim zemljama nije bitnije mijenjala i da je stabilna. U ovoj grupi zemalja su Hrvatska, Slovenija i Mađarska. U Austriji se bilježi pad incidencije za što je dijelom odgovorno i preventivno cijepljenje učinkovitim i dostupnim cjepivima. Za razliku od ove grupe zemalja, zemlje središnje Europe (Češka, Slovačka, Njemačka i Švicarska) kao i skandinavske zemlje (Švedska i Finska) bilježe dvostruki pa i trostruki porast broja oboljelih. Najveću promjenu incidencije bolesti koja bi se gotovo mogla okarakterizirati kao eksplozivni porast imaju baltičke republike (Litva, Latvija, Estonija) i Poljska gdje je od 1992/3. godine broj oboljelih porastao tridesetak puta! Na području Brodsko-posavske županije zapadno od Slavonskog Broda 4, 41% šumskih radnika ima specifična IgG protutijela na vKME, a ovo je područje značajno od prirodnog žarišta KME-a. Ovakva situacija nalaže stalno praćenje situacije kako bi se procijenilo mijenja li se epidemiološka situacija i u Hrvatskoj i mijenjaju li se granice do sad nam poznatih prirodnih žarišta KME-a.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA