Naslov
Razvoj poljoprivrede i promjene krajolika sjeverozapadnog dijela Dugoga otoka
(Development of agriculture and landscape change in NW part of Dugi otok Island)

Autori
Čuka, Anica

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Veli Rat

Urednik/ci
Uglešić, Ante ; Faričić, Josip

Izdavač
Sveučilište u Zadru

Grad
Zadar

Godina
2013

Raspon stranica
541-568

ISBN
978-953-331-047-3

Ključne riječi
Veli Rat, Verunić, razvoj poljoprivrede, promjene krajolika, promjene korištenja zemljišta
(Veli Rat, Verunić, development of agriculture, landscape changes, land use changes)

Sažetak
Od početka naseljavanja hrvatskoga otočnog prostora poljoprivreda je, uz ribarstvo, bila osnovna gospodarska djelatnost otočana. Poljoprivreda je imala i najviše utjecaja na oblikovanje otočnog antropogenog ili kulturnog krajolika pa su njezin intenzitet i zastupljenost u prostoru od velike važnosti za postanak, ali i nestanak, pojedinih vrsta kulturnih krajolika. Kulturni krajolici nastali su međudjelovanjem čovjeka i prirode, a odraz su kulture i vremena u kojemu su nastali zbog čega se analiza oblikovanja i promjena krajolika ne može provesti na odgovarajući način bez prethodne analize društveno- gospodarskog razvoja i društveno-demografskih procesa. Tisućljetno korištenje prirodne osnove dovelo je do stvaranja specifičnih vrsta krajolika, no kako je njihovo osnovno obilježje promjenjivost, potrebno je utvrditi razloge i posljedice utjecaja otočana na prostor koji ih okružuje. Promatrajući otoke zadarskog arhipelaga može se zaključiti da su poljoprivreda, ribarstvo i eksploatacija šume podjednako utjecali na razvoj specifičnih vrsta krajolika površinom manjih otoka, poput Rave, Ista ili Škarde i onih nešto većih poput Ugljana i Pašmana ili Dugog otoka. Općenito gledajući, krajolik Dugog otoka evoluirao je iz prvobitnog prirodnog u kulturni (antropogeni) još u prapovijesti tj. u vrijeme pojave čovjeka na tom prostoru, a s obzirom na to da su sva dugootočna naselja ruralnog tipa, kulturni krajolik Dugog otoka pa tako i njegovog krajnjeg SZ dijela, je ruralni. Tijekom 20. stoljeća diljem otoka intenzivirali su se pojedini negativni socio-demografski procesi koji su doveli do depopulacije i starenja stanovništa, a time i nazadovanja gospodarstva otočnih naselja što se posebice odrazilo na primarni gospodarski sektor. Zaostajanje poljoprivrede do kraja 20. stoljeća dovelo je do zapuštanja agrarnih površina, a time i nestanka pojedinih vrsta specifičnog otočnog krajolika. Kamene kuće starih otočnih jezgri, terasirane površine, dobro očuvana mreža suhozida, kamene gomile, obrađeni maslinici i vinogradi neki su od prepoznatljivih elemenata tradicionalnog otočnog krajolika koji čini sastavni dio otočne kulturne baštine. To je, između ostalog, i sastavni dio „Mediterana kakav je nekad bio“ što je glavna parola Hrvatske turističke zajednice. No, s obzirom na dosadašnji trend zapuštanja tih elemenata kulturnog krajolika, upitno je što će otočani u budućnosti moći ponuditi turistima kao dio njihove kulturne baštine i hoće li tradicionalni agrarni krajolik otoka opstati. Upravo na primjeru Velog Rata i Verunića, dvaju naselja koja su na korak od izumiranja, prikazan je dosadašnji razvoj agrarnog ili poljoprivrednog krajolika u kontekstu društveno-gospodarskog razvoja.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA