аЯрЁБс>ўџ šœўџџџ˜™џџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџьЅСY ПubjbjѓWѓW ў‘=‘=qџџџџџџ]ŽŽŽŽŽŽŽЎЎЎЎЎТ<ЎК†Ю$@є4 АЅŽЅŽŽ ŽŽЮЂ†(†ŽŽŽŽЮЮъrlTŽŽЮў€ТVй}FНЎЎР Rubini} Josip*, Nevenka O`ani}** RAZVOJ HIDROLO[KIH ISTRA@IVANJA I UPRAVLJANJA VODNIM RESURSIMA U KR[U NA PRIMJERU ISTARSKOG PODRU^JA SA@ETAK: Koncept odr`ivog razvoja i s njim u svezi nastala potreba integralnog upravljanja vodama posljednjih je desetak godina prevladavaju}a smjernica u planiranju gospodarskog razvoja i teku}eg upravljanja vodnim resursima, a posebno u osjetlivim uvjetima kr{kih podru~ja. Pri ostvarenju tog koncepta nezaobilazna je uloga hidrolo{kih istra`ivanja kojima se osiguravaju potrebne podloge za teku}e gospodarenje vodnim resursima, kao i za budu}e razvojne odluke. Spomenuti koncept odr`ivog razvoja i integralnog gospodarenja vodama, na~elno je ve} vi{e godina prihva}en u svjetskoj vodnogospodarskoj djelatnosti. U tom se smislu za podru~je kr{a i na na{im prostorima ostvaruju zamjetni pomaci u razvoju koncepta hidrolo{kih istra`ivanja u svrhu upravljanja i za{tite vodnih resursa u kr{u, a posebno na podru~ju istarskog poluotoka kao hidrolo{ki relativno zaokru`ene prirodne cjeline s vlastitim mehanizmima funkcioniranja kr{kog vodonosnika. U datom radu izlo`eni su osnovni elementi zapo~etog koncepta hidrolo{kih istra`ivanja, te ukazano na op}e smjernice njihova daljnjeg razvoja. Klju~ne rije~i: vodni resursi u kr{u, izvori, Istra, hidrolo{ka istra`ivanja, hidrolo{ki modeli autori: * Josip Rubini},dipl.in`.gra|., Hrvatske vode, VGI Labin, Zelenice 18, LABIN ** Nevenka O`ani}, dipl.in`.gra|., Hrvatske vode, VGO Rijeka, Ciottina 17b, RIJEKA UVOD Istra je najve}i poluotok isto~ne obale Jadrana koja na cca 40% povr{ine ima razvijenu povr{insku hidrografsku mre`u, dok je zbog kr{ke gra|e terena na ostalom dijelu razvijena podzemna hidrografska mre`a s formiranim vodonosnikom, podzemnim kr{kim vezama s vi{e koncentriranih mjesta izviranja podzemnih voda u vidu jakih kr{kih vrela (slika 1). Od ostalog kopna odijeljena je vapnena~kim planinama Tr{}anskog kr{a i ]i}arije. Prevladava mediteranski tip klime s prosje~nom godi{njom temperaturom 13-14 oC, te prosje~nim godi{njim oborinama izme|u 800 mm na ju`nom dijelu do oko 2500 mm na planinskom sjeveroistoku. Glavninu poluotoka zauzima regija @upanija istarska (2880 km2), gdje `ivi oko 200.000 stanovnika. U gospodarskom pogledu tu regiju karakterizira razvijena turisti~ka privreda - u normalnim, prijeratnim prilikama s godi{nje do oko 21 mil. no}enja (1988.). Vezano uz izra`eni porast potreba za vodom, posljednjih 15-tak godina na podru~Ju Istre prisutni su problemi osiguranja dovoljnih koli~ina voda za vodoopskrbu, kao i problemi vezanih uz naru{avanje kvalitete njenih voda. Stoga su prisutni trendovi smanjenja godi{njih protoka te s tim u svezi i smanjenja izda{nosti izvora na analiziranom podru~ju s jedne strane, te porast potreba za vodom za vodoopskrbu i natapanje, kao i njihov izra`eni sezonski karakter s druge strane, nametnuli potrebu uspostave jednog kompleksnijeg aktivnog regionalnog pristupa analizi, vodoprivrednom planiranju i gospodarenju vodnim resursima Istre. Hidrolo{ka komponenta koja se ogleda u pra}enju stanja i istra`ivanju mehanizama regionalnog funkcioniranja vodnih pojava je osnovna sastavnica takvog vodnogospodarskog koncepta. HIDROLO[KE ZNA^AJKE PODZEMNIH VODNIH RESURSA ISTRE I OPTIMALIZACIJA NJIHOVOG KORI[TENJA Podru~je Istre izgra|eno je od jurskih, krednih i paleogenih naslaga karbonatnog i klasti~nog razvoja s prevladavaju}im tipi~nim obilje`jima kr{a. Osnovna karakteristika je prostrana zona prikupljanja vode u unutra{njosti poluotoka i vrlo kompleksni uvjeti u zonama izviranja na kontaktima s vodonepropusnim barijerama izgra|enim od klasti~nih naslaga ili pod uspornim djelovanjem mora. Iako Istarski poluotok nije strogo definirana hidrolo{ka ili hidrogeolo{ka cjelina, zbog njene relativne hidrografske odijeljenosti od ostalog podru~ja, Istra se ipak mo`e hidrolo{ki promatrati kao jedan izdvojen i slo`en, ali prakti~ki ipak cjelovit vodonosnik s vlastitim zakonitostima njegova pona{anja. U tom je smislu podru~je istarskih slivova u mnogo~emu specifi~no. S jedne je strane, zbog poluoto~nog polo`aja Istre, u odnosu na okolno kopneno podru~je to relativno nezavisan hidrolo{ki sustav s dominantnim vlastitim zakonitostima funkcioniranja. S druge strane, zbog slo`enosti hidrogeolo{ke gra|e toga podru~ja, Istarski poluotok ima vrlo slo`en hidrolo{ki sustav. U funkcioniranju tog sustava presudnu ulogu imaju kr{ke pojave i procesi. Granice vodopropusnih i vodonepropusnih zona, kao ni hidrogeolo{ke razvodnice izme|u pojedinih slivova istarskog podru~ja uglavnom nisu o{tre i jednozna~ne, {to posebno stvara probleme pri za{titi voda tog podru~ja. Zbog izrazitog buji~nog karaktera povr{inskih vodotoka, u Istri su nagla{eni i problemi ugro`enosti podru~ja ekstremno velikim vodama kao i erozijom tla, a {to se pak o~ituje i u pojavama pove}anih, pa i ekstremnih mutno}a voda na kr{kim izvori{tima pitke vode. Istru mo`emo podijeliti na tri glavna drena`na podru~ja: sliv rijeke Mirne, sliv rijeke Ra{e i Boljun~ice, te sliv ju`ne i zapadne obale Istre. Spomenutim glavnim povr{inskim vodotocima dreniraju se u more vode s oko 40% povr{ine analiziranog podru~ja istarskih slivova. Kvartarni pokriva~ u dolinama Mirne i Ra{e ima funkciju barijere podzemnim kr{kim tokovima, tako da su se tu javili i najve}i kr{ki izvori u Istri - Bula` i Gradole u dolini Mirne, te niz izvora u dolini Ra{e. Iako zna~ajan udio bilance voda na u{}ima tih rijeka ~ine podzemne vode koje istje~u na izvorima lociranim du` njihova toka, u najve}oj mjeri podzemne se vode difuzno dreniraju du` obalnog karbonatnog podru~ja ju`ne i zapadne obale Istre. Ima i pojava nekoliko zna~ajnijih koncentriranih istjecanja izvora i na samoj morskoj obali (izvori{ta Fonte Gajo - Kokoti i Blaz), kao i rezervi podzemnih voda (jamske vode napu{tenih ugljenokopa Labin{tine) sa svim problemima postojanja kontakta slatke i slane vode. Povr{inskim se vodotocima u more drenira oko 500 mil m3 - prosje~no 16 m3s-1, a s ostalog kr{kog podru~ja dvostruko vi{e - oko 1000 mil m3 - prosje~no 32 m3s-1 (Rubini}, 1996.), a prema raspolo`ivim podacima procijenjuje se da ekstremne minimalne izda{nosti izvori{ta u Istri iznose izme|u 2 i 3 m3s-1. Najzna~ajniji kaptirani vodni resursi kr{kih voda Istarskog podru~ja su slijede}a izvori{ta: - Gradole - srednje godi{nje izda{nosti od cca 2 m3s-1, te minimalne oko 0.5 m3s-1, kod kojega se za vodoopskrbu prosje~no godi{nje koristi oko ??? mil. m3, odnosno ???? m3s-1 . - Sv. Ivan - Rakonek - Fonte Gaia - Kokoti - Pulski bunari - Bula` Najzna~ajniji jo{ u vodoopskrbne svrhe nezahva}eni vodni potencijali istarskog podru~ja su izvori{ta u dolini rijeke Ra{e (Mutnica, Sv.Anton, Bolobani, [umber, Blaz), jamske vode prostora napu{tenih ugljenokopa Labin{tine, kao i mogu}i dodatni bunarski zahvati podzemnih voda iz vodonosnika zapadne i ju`ne obale Istre. OVA DVA PASOSA ]U DOPUNITI VE^ERAS I SUTRA - MOGU]E I U VIDU TABLICE S PODACIMA O KARAKTERISTI^NIM PROTOKAMA. Radi ilustracije trendova kretanja bilance protoka i potreba za vodom, na slici 2 dan je prikaz hoda isporu~enih koli~ina voda istarskih vodovoda, kao i kolebanja modularnih vrijednosti srednjih godi{njih protoka na dvama karakteristi~nim profilima - Portonskom mostu na Mirni kao reprezentu hidrolo{kih postaja s povr{inskih vodotoka, te izvoru Rakonek kao reprezentu izvori{ta podzemne vode, kao profilima s najduljim raspolo`ivim razdobljima hidrolo{kih osmatranja na podru~ju Istre. Vidljivo je da su sr. godi{nje protoke Mirne na Portonskom mostu za razdoblje 1954.-1995. imale trend opadanja srednjih godi{njih protoka od 0.024 m3s-1 (0.3%) godi{nje, sr. god. Protoke izvora Rakonek za razdoblje ??? VIDI DIJAGRAM S POSTERA ZA POSTOJNU, TE GA NADOPUNI SA ZAKLJU^NO 1995.G. - RE]I ]U TI NEDOSTAJAJU]E PODATKE AKO NEMA U GODI[NJAKU imale su trend opadanja od ???? godi{nje. S druge strane potro{nja vode - vodoopskrbne potrebe za vodom u Istri imale su za razdoblje 1969.-1990. godi{nji trend porasta od 1.08 mil. m3 (5.1 %) godi{nje. Sredinom osamdesetih do{lo je i do ozbiljnih poreme}aja u vodoopskrbi tijeko ljetne turisti~ke sezone, tako da je i to utjealo na dijelomi~no smanjenje turisti~kog priliva i potreba tijekom slijede}ih godina, a dijelom su to uvjetovale gospodarske te kasnije i ratne prilike na okolnim prostorima. UBACITI SLIKU KOJA JE SLI^NA SLICI 3 IZ NAJNOVIJE MIRNE, SAMO {TO UMJESTO BUZETA SADR@I RAKONEK, A SVI PODACI RADI USPOREDBE TREBAJU BITI DATI U MODULARNIM VRIJEDNOSTIMA Slika 2 - Trendovi kretanja srednjih godi{njih protoka i potro{nje vode u Istri Problem pri osiguranju potrebnih vodoopskrbnih koli~ina voda predstavlja unutargodi{nja vremenska razdioba vodne bilance zahva}enih izvori{ta, prema kojoj su u vrijeme najve}ih sezonskih zahtjeva za vodom (srpanj - kolovoz), u prosjeku i najmanje izda{nosti izvori{ta vodoopskrbe. Godine 1988. izgra|enom vi{enamjenskom akumulacijom Botonegom volumena 19.7 mil. m3 planirano je podmirenje vr{nih sezonskih vodoopskrbnih potreba za vodom u Istri. No, s obzirom budu}e potrebe i zna~ajke njene vodne bilance, nu`no je optimalizirati kori{tenje raspolo`ivih podzemnih vodnih rezervi postoje}ih izvori{ta vodoopskrbe. Naime, obzirom da se kod dijela izvori{ta uz njihove dinami~ke rezerve, tijekom su{nih razdoblja koriste i stati~ke rezerve voda (izvori{ta Gradole, Rakonek, pulski bunari…) nu`no je i izvori{ta vodoopskrbe, odnosno njihove vodonosnike tretirati kao podzemne akumulacijske vodne resurse ~ije kori{tenje treba optimalizirati u skladu s ukupnim potrebama i mogu}nostima osiguranja vode iz ostalih izvori{ta. Stoga se na podru~ju Istre potrebna pozornost posve}uje osiguranju podloga, u datom slu~aju prije svega hidrolo{kih, kojima bi se osigurala mogu}nost u~inkovitog upravljanja rezervama podzemnih voda, kao i mogu}no{}u da se dodatnim prihranjivanjem povr{inskih akumulacija preljevnim koli~inama voda s izvora osiguraju ve}e ukupne rezerve voda tijekom kriti~nih su{nih razdoblja. Razmatraju se i obrnute mogu}nosti - da se izgradnjom akumulacija u dijelovima slivnog podru~ja nekih istarskih izvora ostvare mogu}nosti kontroliranog prihranjivanja njihovog podzemlja te time i pove}anje mogu}nosti njihova kori{tenja tijekom su{nih razdoblja. Takav je model prihranjivanja ve} i u praksi primjenjivan na podru~ju Istre - tijekom su{nih razdoblja krajem osamdesetih godina podzemlje izvora Gradole dodatno je prihranjivano iz susjednog sliva - vodom iz povr{inske akumulacije Botonega. Na izvjestan na~in, istarski se kr{ mo`e smatrati pogodnim ekperimentalnim podru~jem za sustavna istra`ivanja zakonitosti funkcioniranja kr{kih vodonosnika. Naime, obzirom na ukazanu specifi~nosti da unato~ po nadmorskoj visini niskoj drena`noj razini istjecanja kod dijela istra`ivanih kr{kih izvora u Istri nema pojava prodora zaslanjenih voda u njihov duboki kr{ki vodonosnik (izvori Gradole, Bula`, Rakonek, a na izvjestan na~in i izvor Sv.Ivan), pru`ena je mogu}nost kompleksnijeg znanstvenog istra`ivanja mehanizama njihovog hidrolo{kog funkcioniranja. Razlog tome je okolnost da se mjesta istjecanja tih, po karakteru uzlaznih kr{kih izvora, nalaze na kontaktu karbonatnog zale|a i aluvijalnog dolinskog nanosa, koji spre~ava neposredan utjecaj mora na vodni re`im izora. S druge strane, na podru~ju Istre postoje i izvori{ta koja su u podru~ju utjecaja mora na re`im njihova istjecanja (izvori{te Bla` u ra{kom zaljevu, jamske vode Labin{tine). Izvori{te Bla` je posebno interesantan kr{ki izvor prosje~ne izda{nosti oko 1 m3s-1, koji pod odre|enim hidrolo{kim uvjetima zaslanjuje, a ti se uvjeti mogu i umjetno simulirati sni`enjem razine njegova istjecanja. Tijekom dugog razdoblja rudarenja na podru~ju Labin{tine, za potrebe za{tite jamskih ugljenokopa, bila je formirana vrlo {iroko rasprostranjena i duboka drena`na zona (s najni`im horizontom rudarenja ~ak ispod 500 m ispod srednje razine mora) ~ime je na umjetan na~in poreme}ena hidrogeolo{ka struktura prirodnog vodonosnika tog dijela istrarskog poluotoka. Prestankom rudarenja, zna~ajni jamski prostori (procijenjenog volumena rudarenjem formiranih {upljih prostora od oko 10 mil. m3), ispunjeni su vodom, koja se, zbog relativne blizine, u dijelu tih prostora dinami~ki uravnote`ava s morem. Analiza me|uodnosa utjecaja mora i formiranog slatkovodnog vodonosnika u radu bi se izvr{ila na temelju raspolo`ivih rezultata osmatranja dinamike kolebanja razine vode u profilima raskopanih rudarskih okana i hodni~kih prostora. Radi se o rezultatima istra`ivanja voda kojih je uzorkovanje vr{eno u profilima rudarskih okana s dubinom i do oko 350 m ispod srednje razine mora, a na udaljenosti od svega 3 - 4 km od morske obale. Stoga su u okviru provedenih istra`ivanja osigurane rijetko dostupne podloge o dinamici kolebanja podzemnih voda u s potapanjem jamskih prostora formiranom kr{kom vodonosniku, kao i za analizu me|uodnosa slatkih voda tog vodonosnika s morem. Istra`ivanja funkcioniranja formiranog vodonosnika i mehanizma zaslanjenja voda u tim prostorima tako|er bi pru`ila poseban znanstveni doprinos u tuma~enjima va`enja principa Ghyben-Hertzbergovog zakona i u kr{kim sredinama. Za gospodarenje vodama veoma je zna~ajan i aspekt osiguranja za{tite njihove kvalitete. I tu je, vezano uz poznavanje prostornog raporeda te dinamike re`ima prihranjivanja i “disanja” kr{kog akvifera, prisutan regionalni koncept sagledavanja problema za{titnih zona izvori{ta vode u Istri. Najnoviji primjer akcidentnog zaga|enja ponora Pazin~ice iz listopada 1997.g., te preko njega i {ireg podzemnog vodonosnika, a ~ije se posljedice po pitke vode istarskog podru~ja upravo istra`uju, potvrdio je opravdanost takvih sagledavanja. PREGLED DOSADA[NJIH HIDROLO[KIH ISTRA@IVANJA VODNIH RESURSA ISTRE Hidrolo{ke zna~ajke istarskog podru~ja odavno su privla~ile pozornost istra`iva~a i planera vodnogospodarskog razvoja ovog podru~ja. Kako se hidrologija kao samostalna disciplina na na{im prostorima pojavila relativno kasno - tek pred tridesetak godina, tako da su i postoje}e hidrolo{ke spoznaje o istarskom podru~ju uglavnom vezane uz neka druga, hidrologiji srodna podru~ja istra`ivanja. Mo`e se ustvrditi da za podru~je Istre osim Vodoprivrednog plana Istre (Elektroprojekt, 1977) u kojem je s tada{njeg stupnja saznaja i raspolo`ivih podloga primjereno obra|ena hidrologija povr{inskih voda, te sadr`ani i osnovni podaci o izda{nostima va`nijih izvora vodoopskrbe, do sada i nije bio izra|en nikakav sintezni dokument s nagla{eno hidrolo{kom problematikom. Zbog toga je prisutna okolnost da za to podru~je ima mnogo dokumenata u kojima su sadr`ane uglavnom detaljne hidrolo{ke analize pojedinih vodnih pojava, ali s prostorno ograni~enim podru~jem obrade, tj. vezano uz pojedine izdvojene lokalitete. S druge strane, u vi{e dosada{njih hidrogeolo{kih obrada sadr`ani su uglavnom samo globalni koncepti kretanja podzemnih voda (~esto i bitno razli~iti), ali bez potrebne kvantifikacije njihovih hidrolo{kih zna~ajki, koje bi u prostorno vremenskom konceptu integralnog gospodarenja vodnim resursima Istre trebale predstavljati jednu od osnovnih ulaznih podloga. Prva ozbiljnija istra`ivanja u Istri u kojima je razmatrana problematika kretanja podzemnih voda vezana su uz Stachea (1864), Saccoa (1924) i D’Ambrosija (1931). Nakon II sv.rata, uz intenziviranje hidrogeolo{kih radova na izradi osnovne geolo{ke karte, {ezdesetih godina zapo~inju se provoditi i detaljnija hidrogeolo{ka istra`ivanja pojedinih lokaliteta. Na njima sudjeluju stru~njaci RGN fakulteta, Instituta za geolo{ka istra`ivanja te Industroprojekta iz Zagreba. No, izuzev u radu (Baturi}, 1962), te u dokumentaciji o istra`nim radovima na izvoru Bla`, gdje su na osnovu detaljno provedenih mjerenja provedena i opse`na kvantitativna obrada, u gotovo svim ostalim hidrogeolo{kim radovima hidrolo{ke zna~ajke analiziranih lokaliteta su samo usput spominjane, ali vrlo rijetko i analizirane. Razlog tome le`i u dvama okolnostima - hidrolo{ke zna~ajke su se na vrlo malo lokaliteta redovitije pratile, a i kvantitativna hidrolo{ka analitika je prakti~ki sve do dana{njih dana bila strana gotovo svim nositeljima hidrogeolo{kih istra`nih radova. Ta su hidrogeolo{ka istra`ivanja nastavljena i osamdesetih godina, posebno u domeni odre|ivanja zona sanitarne za{tite pojedinih izvori{ta vodoopskrbe. Iz tog razdoblja treba istaknuti Studiju o mogu}nosti kori{tenja jamskih, izvorskih i povr{inskih voda na {irem podru~ju Labina (Industroprojekt, 1983), izra|enoj jo{ tijekom razdoblja eksploatacije ugljenokopa na podru~ju Labin{tine, kao i studije Primjena radioaktivnih metoda kod provedbe kompleksnih istra`nih radova u definiranju kvantitete i kvalitete voda kr{kih izvora u Istri (Institut Ru|er Bo{kovi}, 1979) i Pra}enje dinamike toka podzemne vode od ponora ^i`e do izvora V.Gradole prilikom kontinuiranog ulijevanja vode iz akumulacije Butoniga u ponor ^i`e (Institut Ru|er Bo{kovi}, 1989) u kojima su dati i prvi detaljniji kvantitativni pokazatelji hidrogeolo{kih istra`ivanja na podru~ju istarskog kr{a. Krajem osamdesetih godina javljaju se i prvi dokumenti u kojima su osnovnee hidrolo{ke obrade sastavni dio hidrogeolo{kih studija za potrebe izrade za{titnih zona, a nositelji kojih su autori Magdaleni} i Bonacci. Izra|ene su studije izvora Bula` (1988), Sv.Ivan (1992), Gradole (1993), a publicirano je i vi{e radova istih istra`iva~a i njihovih suradnika vezano uz to istra`ivano podru~je. Vrlo vrijedna saznanja o zna~ajkama, a iz toga i o dinamici kretanja voda u Istri, nalaze se u elaboratu Kvaliteta vode izvora i bunara Istre 1981.-1990., Zavoda za za{titu zdravlja iz Pule (Buttignoni, 1990). Po~etkom devedesetih godina, formiranjem Hrvatske vodoprivrede i JVP-a istarskih slivova iz Labina, u jo{ je ve}oj mjeri ostvaren neposredni hidrolo{ki anga`man u pra}enju stanja i analizi vodnih pojava, te organizaciji izrade dokumentacije i radova iz domene hidrologije na podru~ju Istre. Iz tog razdoblja za izdvojiti je hidrolo{ke studije izvora Rakonek (Rubini}, 1993), vodnog potencijala jamskih voda Labin{tine (Rubini}, 1993), te akumulacija u slivu Mirne (1996.), i Boljun~ice (1996). U kontekstu tih aktivnosti, dodatno su proanalizirane hidrolo{ke zna~ajke pojedinih vodnih pojava od strane Bonaccija u nekoliko separatnih elaborata - o hidrolo{kim zna~ajkama izvora Bla` (1995), Gradole (1996), Pulskih bunara (1997) i izvora Bula` (1997). Uz to, od strane nositelja istra`ivanja, objavljen je i ve}i broj radova neposredno vezanih uz istra`iva~ku problematiku. Kao posljednje cjelovitije dokumente u kojima je obra|ivana problematika hidrologije i hidrogeologije Istre treba izdvojiti studiju ~etiri dokumenta - elaborat Hidrogeologija Istre (Mileti}, 1996), separat Plan natapanja na podru~ju istarskih slivova - hidrologija (Rubini}, 1996), Hidrogeolo{ku studiju o ugro`enosti izvora Sv.Ivan, Bula`, Mlini i Gradole (Urumovi}, 1996) te separatu - podlozi za potrebe izrade prostornog plana @upanije istarske Hidrolo{ke zna~ajke povr{inskih vodnih pojava podru~ja @upanije istarske (Rubini}, O`ani}, 1998). Spomenuti dokumenti, mada razli~iti po zastupljenosti i kvantifikaciji hidrolo{kih obrada, kao i s razli~itim podru~jem obrade (problematika podzemnih i nadzemnih vodnih pojava), ukazuju da su regionalna hidrolo{ka istra`ivanja i analize funkcioniranja podzemnih vodnih resursa nu`an predstoje}i korak za u~inkovito gospodarenje vodnim potencijalom istarskog podru~ja. RAZVOJ NOVIJIH PRISTUPA I METODA HIDROLO[KIH ISTRA@IVANJA Nasuprot dosada{njeg uglavnom parcijalnog pristupa u istra`ivanju hidrolo{kih zna~ajki pojedine vodne pojave ili sliva na istarskom podru~ju, koji su istina doveli do vrlo vrijednih saznanja o pojednim vodnim lokalitetima, ali nisu u ve}oj mjeri analizirali mehanizme njihova zajedni~kog funkcioniranja, stoji njihov nu`an nastavak u smislu uspostave cjelovitog koncepta regionalnih hidrolo{kih istra`ivanja. U njemu se i nadzemne i podzemne vodne pojave istarskih slivova smatraju dijelom istog - slo`enog hidrolo{kog sustava, u kojem poznavanje i analiza prostorno-vremenskog rasporeda vodnih pojava omogu}uje poznavanje mehanizma funkcioniranja toga sustava, te s tim u svezi i optimalnog kori{tenja i za{tite vodnih resursa. No, da bi se omogu}io kvalitetan pomak u vodnogospodarskom planiranju i upravljanju, nu`no je preispitati i dosada{nja hidrolo{ka saznanja s tog podru~ja, te ih staviti u jedan {iri okvir modela hidrolo{kog funkcioniranja vodnih pojava na podru~ju istarskih slivova. Iako su raspolo`ive hidrolo{ke podloge u odnosu na tako postavljen zadatak relativno skromne, u odnosu na neka druga hidrolo{ki sli~na podru~ja one ipak pru`aju daleko ve}u mogu}nost provedbe osnovnih hidrolo{kih analiza, kao i elemente za regionalnu kvantifikaciju osnovnih hidrolo{kih zna~ajki vodnih pojava. Naravno, pri njihovom tuma~enju neophodno je koristiti i dobivena saznanja srodnih istra`iva~kih disciplina, u prvom redu rezultate provedenih hidrogeolo{kih istra`ivanja. Naime, i sam kr{ koji ima dominantan utjecaj na stanje vodnih rezervi na podru~ju istarskih slivova ima malo poznatih svojstava podlo`nih neposrednim hidrolo{kim osmatranjima. Stoga se problem funkcioniranja njegova vodonosnika mo`e istra`ivati i na osnovu u~inaka koje proizvodi na hidrolo{ki kontroliranim izlazima - izvorima kojima se taj sustav drenira. Pri takvim analizama pona{anja hidrolo{kog sustava istarskih slivova, osobito su interesantni rezultati istra`ivanja me|uodnosa vodnih pojava na povr{inskim vodotocima i u podzemlju Istre, odnosno rezultiraju}ih zbivanja na mjestima koncentriranih izviranja voda u kr{u. Istra`ivanje tog me|uodnosa trebalo bi dati elemente optimalizacije kori{tenja podzemnih vodnih rezervi, uklju~uju}i i aktivnosti na njihovom dodatnom prihranjivanju, gdje postoje takve mogu}nosti. Naime, na podru~ju Istre, u slivu najzna~ajnijeg izvora Gradole, krajem je osamdesetih godina u nekoliko navrata tijekom vi{e su{nih godina izvr{eno i umjetno prihranjivanje podzemnog vodonosnika vodom iz povr{inske akumulacije Botonega, kako bi se tijekom najsu{nijeg razdoblja osigurala pove}ana izda{nost ovog, ina~e za vodoopskrbu istarskog podru~ja klju~nog izvori{ta vodoopskrbe. Time su osigurane i podloge za znanstveno prou~avanje u dosada{njoj praksi u svijetu rijetko primjenjivnog na~ina osiguranja dodatnih rezervi voda u kr{kom vodonosniku. Istra`ivanje zna~ajki funkcioniranja vodnih pojava u kr{u, zbog slo`enosti pojave, zasniva se na kompleksnijim metodolo{kim postupcima. Kako kr{ki izvori predstavljaju pravce privilegiranog pra`njenja podzemnih vodonosnika, te indikatore stanja podzemnog vodonosnika, na osnovu analize njihovih hidrolo{kih zna~ajki i njihova me|uodnosa s klimatskim prilikama, hidrolo{kim prilikama na povr{inskim kao i na okolnim podzemnim vodnim pojavama, mogu}a je analiza dinamike i mehanizma njihova hidrolo{kog funkcioniranja. U tim analizama biti }e primijenjene kompleksne analize kr{kih vodonosnika u recesijskim uvjetima, kao i u uvjetima pojava vodnijih prilika koje su ~esto puta uzro~nikom izrazitih pojava mutno}a na izvori{tima. Analize takvih kr{kih sustava provoditi }e se koriste}i linearne i nelinearni modele funkcioniranja vodnog sustava i opisivanja kr{kih procesa pretvaranja oborina u otjecaj, vi{estruke regresijske modele, analize funkcijskim deterinisti~kim modelima, te raznim statisti~kim modelima zasnovanim na autoregresijskim i krosregresijskim analizama, spektralnim analizama, i dr. Obzirom na razmjerno skroman obim mjerenih podloga o razinama kolebanja podzemnih voda s podru~ja Istre, pri analizi dinamike funkcioniranja kr{kog vodonosnika osim samih hidrolo{kih podataka potrebno je koristiti se i dosada{njim hidrogeolo{kim saznanjima, a posebno raspolo`ivim rezultatima strukturnih istra`ivanja, te rezultatima provedenih trasiranja i analiza kemizma voda. Na osnovu tih analiza po pojedinim izvori{tima biti }e odre|eni hidrolo{ki modeli funkcioniranja pojedinih kr{kih izvori{ta, principi njihova uzajamnog regionalnog funkcioniranja, kao i prognoza pona{anja u posebnim hidrolo{kim prilikama - razli~itim re`imima crpljenja, te pri izmijenjenim uvjetima prihranjivanja vodonosnika. Obzirom da je priroda vodnih pojava u kr{u takva da uvjetuje postojanje nelinearnih i za sada nedefiniranih modela veza izme|u njihovih pojava, za o~ekivati je da }e pri budu}im regionalnim hidrolo{kim modeliranjima, prognoziranju i upravljanju vodnim resursima uz klasi~ne bilancne i statisti~ke metode u ve}oj mjeri po~eti primjenjivati principi i metode deterministi~kog kaosa, jednog od najnovijih znanstvenih pristupa. 5. ZAKLJU^CI Uz navedene probleme uvjetovane prirodnim zna~ajkama istarskog podru~ja, prisutni su i problemi izazvani razvojnim potrebama, iskazani prvenstveno porastom zahtjeva za vodom i njihovim izrazitim sezonskim karakterom, te problemi pogor{anja kvalitete voda izazvani dosada{njim stupnjem gospodarskih aktivnosti s uglavnom nedostatnim prate}im mjerama za{tite kvalitete voda. Istarski poluotok je kao jedno od na{ih privredno najrazvijenijih podru~ja u odnosu na najve}i dio ostalog podru~ja Hrvatske stoga me|u prvima do{ao u situaciju da se suo~i s ograni~enjima u pogledu daljnjih mogu}nosti osiguranja novih koli~ina voda za vodoopskrbu, kao i sa sve ve}im problemima o~uvanja kvalitete vodnih resursa. Od posebnog je zna~enja za potrebu racionalnijeg kori{tenja raspolo`ivih vodnih potencijala i uo~en op}i trend smanjenja godi{njih protoka istarskih vodotoka. Stoga je o~ito da je za daljnje u~inkovito vodnogospodarsko upravljanje podru~jem istarskih slivova potrebna uspostava jednog konpleksnijeg regionalnog pristupa pra}enju, analizi, planiranju i gospodarenju vodnim resursima. Za takav integralan model vodnogospodarskog planiranja i upravljanja, nu`an je preduvjet sveobuhvatno poznavanje hidrolo{kih zna~ajki toga podru~ja. 6. LITERATURA Bonacci, O. 1987. Karst Hidrology. Springer Verlag, Heidelberg. 174 pp. Bonacci, O., Biondi},B. 1994. Hidrolo{ka i hidrogeolo{ka ocjena mogu}nosti zahvata voda na izvoru Bla` u Istri. Stru~na dokumentacija Hrvatske vodoprivrede, Zagreb/Split, nepublicirano. Bonacci-hidro,geo d.o.o. 1995. Hidrolo{ka analiza izvora Bla`. Split, nepublicirano. Hydroexpert. 1992. Sliv izvora Sv.Ivan u Istri. Zagreb, nepublicirano. Hydroexpert. 1993. Sliv izvora Gradole. Zagreb, nepublicirano. INA-Geol. konzalt. 1979. Izvje{taj o rezultatima regionalnih istra`nih radova sjevernih i centralnih dijelova Istre. Zagreb, nepublicirano. INA-Geol. konzalt. 1983b. Studija o mogu}nosti kori{tenja jamskih, izvorskih i povr{inskih voda na {irem podru~ju Labina. Zagreb, nepublicirano. Institut Ru|er Bo{kovi}. 1979. Primjena radioaktivnih metoda kod provedbe kompleksnih istra`nih radova u definiranju kvantitete i kvalitete voda kr{kih izvora u Istri. Zagreb, nepublicirano. Institut Ru|er Bo{kovi}. 1988. Utvr|ivanje podzemne veze izme|u ponora ^i`e i izvora Gradole. Zagreb, nepublicirano. Institut Ru|er Bo{kovi}. 1989. Pra}enje dinamike toka podzemne vode od ponora ^i`e do izvora V.Gradole prilikom kontinuiranog ulijevanja vode iz akumulacije Butoniga u ponor ^i`e. Zagreb, nepublicirano. Institut za geolo{ka istra`ivanja. 1996. Za{tita izvori{ta pitke vode u Istri - hidrogeolo{ka istra`ivanja. Zagreb, nepublicirano. JVP istarskih slivova. 1993a. Hidrolo{ka studija izvora Rakonek. Labin, nepublicirano. JVP istarskih slivova. 1993b. Istra`ivanje vodnog potencijala jamskih prostora napu{tenih ugljenokopa s podru~ja Labin{tine. Labin, nepublicirano. JVP istarskih slivova. 1996a. Hidrolo{ka analiza akumulacije Boljun~ica. Labin, nepublicirano. JVP istarskih slivova. 1996b. Hidrolo{ka analiza potencijalnih pregradnih profila u gornjem dijelu sliva Mirne. Labin, nepublicirano. Magdaleni}, A., Vazdar, T. 1993. Hidrogeolo{ka interpretacija trasiranja podzemnih voda u sredi{njoj Istri. Hrvatske vode 1(4): 231-238. RGN fakultet. 1984. Studija sliva izvora Bula` u Istri. Zagreb, nepublicirano. RGN fakultet. 1996a. Hidrogeolo{ka studija o ugro`enosti izvora Sv.Ivan, Bula`, Mlini i Gradole - kona~no izvije{}e. Zagreb, nepublicirano. RGN fakultet. 1996b. Hidrogeologija Istre. Zagreb, nepublicirano. Rubini},J. 1994b. Hidrolo{ki aspekti gospodarenja akumulacijskim vodnim prostorima u Istri. Hrvatska vodoprivreda 3(26):31-34. Rubini},J., Kukuljan,I: 1996. Pazin~ica - najve}a istarska ponornica. Hrvatska vodoprivreda 5(44): 20-24. Rubini},J., Toma{i},M., Kukuljan,I., 1995. Vodni potencijal jamskih prostora Labin{tine. U: Zbornik radova 1. Hrvatskog geolo{kog kongresa (Opatija, 18-21.10.1995): 519-522. Stache, G. 1864. Die Eozangebiete in Innerkrain und Istrien. Jahrb.d.geol.R.-A., Bd XIV: 11-115. Zavoda za za{titu zdravlja Pula. 1990. Kvaliteta vode izvora i bunara Istre. Razdoblje ispitivanja: 1981-1988, 1989-1990.. Pula, nepublicirano. TREBA JE SKRATITI, ALI I DOPUNITI POSTOJNOM, PROSTORNIM PLANOM ISTRE … #“Эн. н т л м ˆ ‰ ћ § uЮ:;LMNPŽŸ ЁЃ-./1УФХЧпрсу<=>@З!И!Й!Л!7#8#y$%%т&у&щ,ъ,є0ѕ0і0ј0a3b3%i6i{iЬi9jXjƒjžjЫjоjklkЁkl:lФlќl;mum nLnnЧnљђљъљхђљнљнљељђљнљнљнљнљнљнљнљнљнљнљнљнљнљнљнљнљнљђљнљељнљнљнљељељељељељељељељељељељ6CJOJQJCJH*OJQJOJQJ5CJOJQJ CJOJQJ CJOJQJT"#ˆ‰’“ZЬЭн- . „ м н т у L stuЭЮљљљѓ№ээххэљхљљљљлхххххбэ $ & Fdh $ & Fdh$„аdh$$$dh$dh"#ˆ‰’“ZЬЭн- . „ м н т у L stuЭЮ…#3CNXn~†9;y$z$$%%%u%v%u)v)ъ,ы,і/}1]7t9u9v9И9Й9Д<?,C‘FыHVLьOэOюO(P)PS№U^[*addd,d-dŽgiiii\i]iБiќijjojpjЗjИjїjјjGk†k‡kзklќљіѓёё     _Ю…#3CNXn~†9;y$z$$%%%u%v%u)v)ъ,ы,і/}1]7t9u9v9љёљљљљљљљљљёљљљљљљљёљёёёљьљdh$„аdh$dhv9И9Й9Д<?,C‘FыHVLьOэOюO(P)PS№U^[*addd,d-dŽgiiѕээээээээччнчэээээччччээч $ & Fdh$dh$„аdh $ & Fdhiii\i]iБiќijjojpjЗjИjїjјjGk†k‡kзkllЕlмlнl,mTmUmЄmљєёёёєєёёяёёёёёєёёєёёєёёёёё$$„а$dhllЕlмlнl,mTmUmЄmєm"n#ntnЈnЉnoo–o—oшoљoњoOpƒp„pиpqq^q_qЖqьqэq/r0ryrАrБrsssjsДsЯsаs%t3t‹tФtХt uuuuuuuuuuuuuuuu§ AЄmєm"n#ntnЈnЉnoo–o—oшoљoњoOpƒp„pиpqq^q_qЖqьqэq/r0ryrАrњњїїїђїїїї№№№№№їїњњїїїњїїїїњ & F$$„аЧnшn o~oЕoрopkpЅpяp#qGqtqдqrrBrŒrЯrіrssHswsсs tZtЏtuї№ї№ї№ї№ї№ї№ї№ї№ї№ї№ш№ї№ї№ї№5CJOJQJ CJOJQJ6CJOJQJАrБrsssjsДsЯsаs%t3t‹tФtХt uuuuuuuuuuuuuuuќќїќќќќќќќќїќїѕѕѕѕѕѕѕѕѕѕѕѕѕѕ$„а$uuї$„аdhАа/ Ар=!АР"А`# $ %А [ @ёџ Normal<A@ђџЁ<Default Paragraph Fontqўџџџџ  џџ џџ џџ џџ џџ џџ џџ џџ џџ џџ  џџ џџ  џџ I C;#-u6hAэKeV-`Еh‹pqƒі:o?)љ a ' 9 Чnut|Юv9iЄmАruuuwxy{}~luvzqџџjosip+C:\My Documents\RADOVI\REGIONALNA ISTRA.docGoran Petrovi"\\NENA\D\TEXT\REGIONALNA ISTRA.dotqЩDўVюwџџџџџџџџџXlЖYBHаuџџџџџџџџџПGqАц=џџџџџџџџџ)R—vвvTQџџџџџџџџџ@h„h„˜ў56>*CJOJQJo(. @h„h„˜ў56>*CJOJQJo(. @h„h„˜ў56>*CJOJQJo(. @h„h„˜ў56>*CJOJQJo(. )R—vXlЖYqЩDПGqџџџџџџџџџџџџџџџџџџџ@€|w}q@@G‡ŸTimes New Roman5€Symbol3& ‡ŸArialiCRO_Dutch-NormalTimes New RomaneCRO_Dutch-BoldTimes New Roman"ёˆаhX#FX#F\D] /ƒЦ $ЅРДД€0‰r FPЉjCџџ0REGIONALNA ISTRA@IVANJA VODNIH RESURSA U KR[U - josipGoran Petroviўџр…ŸђљOhЋ‘+'Гй0Ј˜др№ќ$ <H d p |ˆ˜ т1REGIONALNA ISTRA@IVANJA VODNIH RESURSA U KR[U - HEGIjosipALosiosiREGIONALNA ISTRAIVAGoran PetroviцA2raMicrosoft Word 8.0A@FУ#@P„З}FН@P„З}FН \D]ўџеЭеœ.“—+,љЎDеЭеœ.“—+,љЎЌh px„Œ”œЄ ЌДМФ Ь т N"Ц/‰rj 1REGIONALNA ISTRA@IVANJA VODNIH RESURSA U KR[U - Title1REGIONALNA ISTRA@IVANJA VODNIH RESURSA U KR[U - ˜ 6> _PID_GUIDтAN{4544EF08-B270-11D1-8C07-080009D68CBD}  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~ўџџџ‚ƒ„…†‡ўџџџ‰Š‹ŒŽўџџџ‘’“”•–—ўџџџ§џџџ§џџџ›Ÿўџџџž ЉЁЂЃЄЅІЇЈЊўџџџўџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџRoot EntryŸXјІ_јЗmјПsјЦxјЭ{јв}је~јз}јк|јнџџџџџџџџ РF ќэї|FН@эл}FНРј1Table*ј1јќ>јјIјєSј№[јыbјчiј‡˜џџџџџџџџџџџџ€WordDocument џџџџџџџџўSummaryInformation(џџџџˆDocumentSummaryInformationtor\8џџџџџџџџџџџџ*.*џџџџџџџџџџџџР-‡С}FН€ТVй}FНVBAONALNA ISTRA:% ˆˆNA\D\TEXџџџџџџџџ м‘С}FН0БАЬ}FН ThisDocumentе61Y!"=€TextpJ џџџџъ:iЂи+00*N:\Х  ўџџџўџџџ !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJўџџџLMNOPQRSTўџџџџџџџўџџџџџџџYZ[\ўџџџ^ўџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџЖџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџxоЏѕџџџџфeрeџџ#ˆџџЫжжџџџџпџџ џџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџ(SLџџџџSџџџџS”џџџџ<џџџџџџN0{00020906-0000-0000-C000-000000000046}пџџџџ8ўџџџџџџџџџ(џџџџџџџџџџ$џџџџHџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџMEџџџџџџџџџџўЪџџџџџџџџxЂАAttribute VB_Name = "ThisDocument" ŒBasŒ0{00020P906-0C$0046} |Creatab‚l†False ^Predecla‰Id‹Tru "@ExposeTemplateD0eriv$eCuРstomizˆ2вдТЂЄ‰хŒюZбШ[єРУТ-ˆџvя/qМ$ž?)ў—ТХўыЏвљ jз]є№жаZ)~>‹LN\]џџџџџџџџџџџџ’_VBA_PROJECTџџџџџџџџџџџџљ dirџџџџџџџџџџџџKHPROJECTwmџџџџџџџџџџџџV)м,Кz>7ф-'‘НЦў.Џ$rmсrѓВЮ ЛЅ…шЮŠ.нs]PVєˆјѕиНЦЬa_џ т*\G{000204EF-0000-0000-C000-000000000046}#3.0#9#C:\Program Files\Common Files\Microsoft Shared\VBA\VBA332.dll#Visual Basic For Applications*\G{00020905-0000-0000-C000-000000000046}#8.0#409#C:\Program Files\Microsoft Office\Office\MSWORD8.OLB#Microsoft Word 8.0 Object LibraryИ*\G{00020430-0000-0000-C000-000000000046}#2.0#0#C:\WINNT\System32\STDOLE2.TLB#OLE Automationр*\G{4544EF02-B270-11D1-8C07-080009D68CBD}#2.0#0#C:\WINNT\System32\MSForms.TWD#Microsoft Forms 2.0 Object Libraryд*\G{4544EF03-B270-11D1-8C07-080009D68CBD}#2.0#0#C:\TEMP\VBE\MSForms.EXD#Microsoft Forms 2.0 Object Libraryс.E р….`ŒM Д *\G{2DF8D04C-5BFA-101B-BDE5-00AA0044DE52}#2.0#0#C:\Program Files\Microsoft Office\Office\MSO97.DLL#Microsoft Office 8.0 Object LibraryџџџџџџџџќМћ4џџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџфeThisDocument 134fbbcfc*DџџрeџџPayLoad 234fbbcfe*Dџџтeџџџџџџ8џџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџяDEpВбŒ жŒНџџџџяDEpВбŒ жŒНџџџџџџџџH€џ$&€џREMWordЕkVBAїтWin16С~Win32MacГВREGIONALNA ISTRABђstdole“`MSFormsC ThisDocument<ž €џ_EvaluateйOfficeuTemplateProjectEModule1bPayLoadФgMAINˆ,Documentjгџџ`џџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџ џџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџ $=%eLУCBВ€0Њ HЈ€тTemplateProjectQH@  =­ | €ќМћ4 " < rstdole>stdole( f\*\G{000204и30-C 46}#2.0#0#C:\WINNT\System32\STDOLE2.TLB# AutomaPtionƒP€[MSForms>SFErmK/z€ pF4544EF02-B270-11D1-8C 07-08€C9D`68CBDF3.TWD#Micr@osoft ‚ € ObА Li brary$P0*ˆ€ j P3$PTE@MP\VBE†&EXЇ&с.E р….`ŒM Д“CvOffi cDvO@sfi*cBv@†Ф*2DF8D04C-5BFA-101B -BDE5@vAA5@u4Р2Ш*РŸgram Files\)\„MSOР97.DLLˆ1ƒ 8д1‚ЛТфeТ-ThisDocumenDtN2A"h@6sD@ccЂuРcen@ВТ HB1ТРŠЦХ,Bрe"B +BBіZЋ`‰…_k‘бяОFk-j *  пењ"Ѓ78ш—А%йФDЦЊ5z@ЂЇ}F™ZИам"45ШŒThisDocumentThisDocumentђdБјЯўтž?œќkцЎD‡I3іщЎк%uщп–ћЏэ-ЭПxЭ}швzШЗь^ˆOЮщHщZ“,BЖWї_PROJECT џџџџX'CompObjџџџџ]jObjectPoolџџџџџџџџџџџџ@эл}FН@эл}FНџџџџџџџџџџџџID="{4544EF09-B270-11D1-8C07-080009D68CBD}" Document=ThisDocument/&H00000000 Name="TemplateProject" HelpContextID="0" CMG="1A18ABD3C1D7C1D7C1D7C1D7" DPB="9D9F2CD32C572D572D57" GC="989A294A2A4A2AB5" [Host Extender Info] &H00000001={3832D640-CF90-11CF-8E43-00A0C911005A};VBE;&H00000000 Q:~њ9њфn*ўџ џџџџ РFMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.8є9ВqЉ„Ѓ…€“: ?Ћ4NOэќЮЋX?тxППuїЁK –о‰ЯnŽtѓЎлчЯm7o;y'Z уjhЦHJ€d^ iла ЭaЖ?cј‚тm~Cк