Naslov
MIKROZOOPLANKTON OBALNOG PODRUČJA JUŽNOG JADRANA I BOKOKOTORSKOG ZALJEVA
(MICROZOOPLANKTON IN THE COASTAL REGION OF THE SOUTH ADRIATIC SEA AND IN THE BOKA KOTORSKA BAY)

Autori
Lučić, Petra

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
24.10

Godina
2014

Stranica
74

Mentor
Njire, Jakica/Kružić, Petar

Ključne riječi
mikrozooplankton ; nelorikatni trepetljikaši ; tintinidi ; naupliji ; kopepoditi ; južni Jadran
(microzooplankton ; non-loricate ciliates ; tintinnids ; nauplii ; copepodites ; Southern Adriatic)

Sažetak
Sastav, horizontalna i vertikalna raspodjela brojnosti mikrozooplanktona istraživani su tijekom proljeća 2013. godine na tri postaje unutar Bokokotorskog zaljeva (Crna Gora) te na postaji Molunat (Hrvatska) koja se nalazi u neritičkoj zoni. Nađene su niske brojnosti svih mikrozooplanktonskih skupina kao i nanofitoplanktona i mikrofitoplanktona. Nelorikatni trepetljikaši su bili dominantna skupina mikrozooplanktona s najvišim vrijednostima u površinskom sloju gdje je utjecaj slatke vode, a s time i suspendiranih organskih čestica, bio jače izražen. Ukupne vrijednosti tintinida bile su niske i slične onim zabilježenim na postajama otvorenog Jadrana. Velike raznolikosti vrsta tintinida nađene su na svim postajama s najvećim indeksom raznolikosti u Tivatskom zaljevu zbog specifičnih ekoloških uvjeta uzrokovanih jakim utjecajem slatke vode u površinskom sloju te utjecajem voda otvorenog mora u pridnenom sloju. Ukupno je zabilježeno 46 vrsta tintinida od kojih je 20 estuarijsko-obalnih te 26 vrsta tipična za otvoreno more. U odnosu na malobrojna prethodna istraživanja dvadeset tri vrste tintinida po prvi put su zabilježene za Bokokotorski zaljev. Vrsta Stenosemella nivalis je dominirala na svim istraživanim postajama. Naupliji veslonožaca bili su najbrojnija skupina metazoa. Međutim, brojnosti populacija nauplija u Bokokotorskom zaljevu su bile manje od glavnine poznatih za zaljeve istočne obale u proljeće. Male razlike omjera brojnosti između nauplija i kopepodita (1, 7:1) tijekom ovog istraživanja ukazuju na odstupanja od uobičajenih odnosa (5:1) unutar sekundarne produkcije. Ovi rezultati mogu se posljedično povezati sa zabilježenim klimatskim promjenama utvrđenim za Jadran od 1990.-tih godina gdje vec u zimskom razdoblju dolazi do povećane primarne produkcije, a izostaje proljetni maksimum.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija

POVEZANOST RADA