аЯрЁБс>ўџ …‡ўџџџƒ„џџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџьЅСY ПєebjbjѓWѓW 4д‘=‘=Ї\џџџџџџ]       hhhh8 Д<h Z"&&&&&&ЭZl x „$k є_ ВЈi &&&&&Ј&  &&&&&& & &Э ЄФЄ    &Э&˜&О:\g  Э&№рXя…aВОhh&У HIDROLO[KE OSOBITOSTI VRANSKOG JEZERA NA OTOKU CRESU HYDROLOGICAL CHARACTERISTIC OF THE NATURAL PHENOMENON OF THE VRANA LAKE ON THE CRES ISLAND dr. Nevenka O`ani}, dipl.in`.gra|. Hrvatske vode, Vodnogospodarski odjel Rijeka 51000 Rijeka, G. Ciotta 17b, Hrvatska Josip Rubini}, dipl.in`.gra|. Hrvatske vode, Vodnogospodarska ispostava Labin 52220 Labin, Zelenice 18, Hrvatska SA@ETAK: Kriptodepresija Vransko jezero osobiti je prirodni fenomen pojave 220*106 m3 pitke vode na oto~kom kr{u u neposrednoj blizini mora. U razdoblju od 1985. do 1990. godine zapa`en je izraziti trend opadanja razine vode jezera, a koji je izazvao po~etak realizacije “Programa istra`iva~kih radova u svrhu dono{enja odluke za optimalno kori{tenje i o~uvanje vode iz Vranskog jezera na otoku Cresu”. U radu su dati rezultati hidrolo{kih istra`ivanja koji su pokazali da Vransko jezero funkcionira kao dio oto~kog kr{kog vodonosnika koji je u dinami~koj ravnote`i s morem. Na osnovu modelskih analiza srednji su godi{nji dotoci u jezerski sustav procjenjeni sa cca 0,6 m3s-1, pri ~emu je udio dotoka koji je posljedica palih oborina izravno na povr{inu jezera oko 33%. Utvr|eno je da je zabilje`eno opadanje razine vode u jezeru posljedica koincidencije pojava izrazito su{nih hidrolo{kih prilika i pove}anja koli~ine crpljenja iz jezera. Provedene analize pokazuju da su dosada{nja crpljenja izazvala opadanje razine jezera za oko 2.20 m, no da pri postoje}im godi{njim koli~inama crpljenja nije ugro`ena opstojnost jezera. ABSTRACT The cryptodepression Vrana lake is a particular natural phenomenon holding 220 million cu.m. of potable water in the island karst, in the immediate vicinity of the sea. In the period from 1985 to 1990, a distinctive trend of lowering of the lake water level was noticed, which resulted in the initiation of the “Programe of research works for the purpose of decision-making regarding the optimum use and conservation of water of the Vrana lake on the island of Cres”. The paper presents the results of hydrological investigations which have shown that the lake is functioning as a part of the island karst aquifer, in dynamic balance with the sea. Based on model analyses, the mean annual inflows into the lake system were estimated to approximately 0,6 cu.m./sec, in which the part of the inflow resulting from rainfall precipitating directly on the lake surface is about 33 percent. It has been determined that the observed lowering of the water level in the lake was the result of the coincidence of extremely dry hydrological conditions and increased consumption of the water from the lake (pumping). The analyses carried out show that water pumping caused lowering of the water level by 2.20 m, but that the present extent of pumping does not endanger the existence of the lake. KLJU^NE RIJE^I: Vransko jezero, vodni re`im, matemati~ko modeliranje KEY WORDS: Vrana lake, wahter regime, mathematical modelling 1. UVOD Fenomen kriptodepresije Vranskog jezera, slatkovodnog jezera volumena (220*106 m3) vode izuzetne kakvo}e na ina~e vodom siroma{nom kr{kom podru~ju otoka Cresa, ve} odavno privla~i poseban interes znanstvenika. Jezero je jedini izvor vodoopskrbe otoka Cresa i Lo{inja, a zabilje`eni trend opadanja razine jezera krajem osamdesetih godina izazvao je zabrinutost u pogledu mogu}ih daljnjih crpljenja, pa i o~uvanja ravnote`e jezerskog sustava. Otok Cres ima nagla{eno izdu`en oblik (najve}a duljina 71 km, najve}a {irina 12 km) i povr{inu 405.78 km2. Od toga samo Vransko jezero pri srednjoj razini vode (13.13 mn.m.) zauzima povr{inu od ~ak 5.75 km2, a od mora je udaljeno svega 3  5 km. Najve}a dubina mu je 61.3 m ispod razine mora, a volumen dijela jezera ispod razine mora iznosi 159*106 m3. U promatranom razdoblju 1929.1995. godine minimalni zabilje`eni vodostaj iznosio je 9.11 mn.m. (1990.), a maksimalni 16.86 mn.m. (1938.). Prosje~na godi{nja amplituda kolebanja razine jezera iznosi 0.81 m. Voda iz jezera je izuzetne kakvo}e, i koristi se za vodoopskrbu bez pro~i{}avanja  samo uz kloriranje. Prosje~ni salinitet jezerske vode je po sezonama relativno ujedna~en i uglavnom iznosi oko 60  70 mgl1. Na samom jezeru nisu uo~eni stalni izvori, dok je na {irem priobalnom podru~ju otoka Cresa uo~eno vi{e pojava difuznog, pa i koncentriranog istjecanja. Neke od njih se sasvim sigurno mo`e povezati s Vranskim jezerom, odnosno njegovim oto~kim kr{kim vodonosnikom, te protuma~iti kao mogu}e privilegirane smjerove njegova pra`njenja. Vi{e od jednog stolje}a unazad nalazimo prve premjere jezera i istra`ne radove (Lorenz 1859., Mayer 1873.). Od tada, interes za jezerom stalno raste, posebno u svezi s mogu}im kori{tenjem jezera za opskrbu pitkom vodom. Eksploatacija vode iz jezera za potrebe vodoopskrbe zapo~ela je 1952., i od tada se sve do posljednjih nekoliko godina koli~ina crpljenja stalno pove}avala, izuzev zabilje`enog pada posljednjih ratnih godina. Najve}a prosje~na godi{nja crpljenja iz jezera iznosila su 0,072 m3s1 (1987.), s time da su u ljetnom razdoblju ona i zna~ajnije ve}a  maksimalna dnevna i do 0,139 m3s1. Usporedo s pove}anim crpljenjima vode iz jezera, od sredine osamdesetih godina zapa`en je i najve}i dosad zabilje`eni trend opadanja razine jezera, koji je u razdoblju 1985.1990. godine iznosio gotovo 48 cm godi{nje. Radi usporedbe, odgovaraju}i prethodno najizra`eniji trend opadanja za razdoblje (1970.1976.) iznosio je 35 cm godi{nje. To naglo opadanje razine jezera krajem osamdesetih iniciralo je i po~etak novijih istra`nih radova. Njihov sastavni dio su i hidrolo{ka istra`ivanja (Rubini}, O`ani} 1991), a koja su rezultirala i s do sada vi{e objavljenih radova (Bonacci, 1993.), (Bonacci, 1995.), (O`ani}, Rubini}, 1995.), te u najnovijem radu - disertaciji “Hidrolo{ki model funkcioniranja Vranskog jezera na otoku Cresu” (O`ani}, 1996.). Treba napomenuti da se osim hidrolo{kih istra`ivanja, u zapo~etom programu “Programu istra`nih radova u svrhu dono{enja odluke za optimalno kori{tenje i o~uvanje vode Vranskog jezera na otoku Cresu”, vr{e i druga istra`ivanja - hidrogeolo{ka, limnolo{ka, bioekolo{ka. No, obzirom na opse`nost provedenih hidrolo{kih obrada, dati rad sadr`i skra}enu sintezu rezultata navedenih hidrolo{kih istra`ivanja ~iji su nositelji njegovi autori. Utvr|eno je da se unato~ okolnosti {to nema mjerljivih dotoka i poniranja iz jezerskog sustava Vranskog jezera, analizom raspolo`ivih hidrolo{kih podataka mogu dobiti bitni elementi za definiranje mehanizma njegova funkcioniranja. 2. PODRU^JE ISTRA@IVANJA Vransko jezero nije izolirana vodna pojava, ve} funkcionira kao dio lokanog oto~kog vodonosnika. Pri tome se i prihranjivanje i otjecanje iz jezera odvija za sada nelokaliziranim podzemnim putevima. Na obalama analiziranog podru~ja otoka Cresa zapa`a se vi{e koncentriranih slatkovodnih pojava, kao i {irih zona difuznog istjecanja slatkih voda. Me|u zna~ajnije zapa`ene vodne pojave spadaju vrulje u Valunu (povremena), Martin{}ici i uvali Vrutak koja je po svojim dimenzijama najve}a, te izvor Lukavac na isto~noj obali otoka s izda{no{}u reda veli~ine 32 - 48 m3s-1, te sadr`ajem klorida izme|u 2380 i 7900 mgl-1. Na Slici 1 dat je detaljniji prikaz polo`aja Vranskog jezera i spomenutih vodnih pojava na rubu otoka Cresa, a koje predstavljaju privilegirane smjerove pra`njenja formiranog oto~kog vodonosnika. Na istoj slici ozna~ena su i mjesta na kojima se provode kontinuirana hidrometeorolo{ka opa`anja. Vezano uz pra}enje pona{anja jezerskog sustava, na jezeru postoje neprekinuta pra}enja dnevnih vodostaja jo{ od 1928., po ~emu je to, po duljini niza prikupljenih podataka, jedna od najstarijih hidrolo{kih postaja u Hrvatskoj. Na meteorolo{koj postaji lociranoj neposredno uz crpnu postaju Vrana (osnovanu 1977.), uz standardna klimatolo{ka motrenja prate se jo{ i isparavanja iz isparitelja klase A, te i temperature povr{inskog sloja vode u jezeru. U neposrednoj okolini su i dva pijezometra na kojima su motrenja zapo~ela krajem 1995. Uz to, na vi{e lokacija prate se i dnevne koli~ne palih oborina, a u mjestu Martin{}ica od 1990. postavljen je i mareograf. Tako|er se, po~ev od 1967., bilje`e i crpljenja iz jezera za potrebe vodoopskrbe. 3. METODOLOGIJA ISTRA@IVANJA Obzirom na ve} istaknute specifi~nosti fenomena Vranskog jezera, izra`ene prvenstveno nemogu}no{}u bilo kakvog neposrednijeg mjerenja podzemnih dotoka i otjecanja iz jezerskog prostora, ne postoje uvrije`eni metodolo{ki postupci za cjelovito rje{enje postavljenog zadataka - definiranje modela funkcioniranja Vranskog jezera. Zbog toga je provedeno vi{e specifi~nih hidrolo{kih analiza pojedinim metodolo{kim priznatim postupcima - analizama vremenskih serija, bilancne metode, regionalne analize: (Chow i sur, 1964.), (Linsley i sur., 1972.), (Jev|evi}, 1974.) i (Bonacci 1987.). Interpretacija dobivenih rezultata i njihovo dovo|enje u interaktivan me|uodnos, rezultirali su cjelovitijim saznanjima o karakteru i na~inu funkcioniranja Vranskog jezera, te bili podloga izra|enog matemati~kog hidrolo{kog modela toga sustava “VRANA”. Zadatak na definiranju na~ina funkcioniranja Vranskog jezera metodolo{ki je postavljen na tri me|usobno povezane razine: 1. Hidrolo{ke analize vremenskih serija osnovnih mjerenih hidrolo{kih parametara - oborina, vodostaja, crpljenja, isparavanja (osnovne statisti~ke obrade, analize trendova, autokorelacija, analize ekstremnih pojava) 2. Hidrolo{ke analize me|usobne povezanosti pojedinih hidrolo{kih parametara (oborine - vodostaji, oborine - prirasti vodostaja, crpljenja - prirasti vodostaja), kao i njihove vi{estruko regresijske analize (prirasti vodostaja, odnosno volumena jezera u funkciji palih oborina, isparavanja, crpljenja, gubitaka na poniranje iz jezerskog sustava, prethodnog stanja u jezeru). 3. Matemati~ka modelska hidrolo{ka sagledavanja, zasnovana na klasi~noj bilancnoj jednad`bi dotoka u jezero, te s njom povezanim iterativnim postupkom prora~una dinamike kolebanja razine vode u jezeru: D№V = Dsl + Djez - Gisp - Gcr - Gpon gdje je: D№V - Promjena volumena jezera (m3) u odre|enom vremenskom razdoblju odre|uje se na osnovu izmjerene promjene vodostaja i geometrijskih karakteristika jezera Dsl - Dotok sa sliva (m3) - predstavlja nepoznanicu, te ga se odre|uje kao rezultat provedenih analiza bilanca ostalih parametara Djez - Dotok izravno na povr{inu jezera (m3) - odre|uje se na osnovu veli~ine jezerske povr{ine i koli~ine palih oborina Gisp - Gubitak na isparavanje sa jezera (m3) - odre|uje se na osnovu veli~ine povr{ine jezera i usvojenih vrijednosti isparavanja Gcr - Gubitak na crpljenje (m3) - izmjereno Gpon- Gubitak na poniranje iz jezera (m3) - na osnovu provedenih analiza gubitaka u poglavlju br.7 ovog rada usvojena je krivulja gubitaka (O`ani} ’94 - G = 0.028098 H (m3/s) - gdje je H - vodostaj u (mn.m.) 4. REZULTATI ISTRA@IVANJA Na osnovu analize rezultata dosada{njih osmatranja osnovnih hidrolo{kih i meteorolo{kih parametara, utvr|ene su njihove karakteristi~ne vrijednosti, date u tablici 1. Na Slici 2 prikazan je hod zabilje`enih godi{njih vodostaja, oborina i crpljenja za razdoblje 1929.-1995. iz kojeg je vidljivo postojanje izra`enih trendova opadanja razine vodostaja tijekom razli~itih analiziranih razdoblja, a koji su detaljnije prikazani na Slici 3. Najizra`eniji trend opadanja razine vode u jezeru vezan je uz razdoblje 1985.-1990., kada je trend godi{njeg opadanja vodostaja iznosio gotovo 48 cm godi{nje. Radi ilustracije, u cjelokupnom analiziranom razdoblju 1929.-1995. trend opadanja srednjeg godi{njeg vodostaj iznosio je 4.2 cm godi{nje. Posljednjih nekoliko godina, zbog povoljnijih hidrolo{kih prilika i smanjenja koli~ina crpljenja, kolebanje razine vode u jezeru opet je u fazi relativnog porasta vodostaja Slika 2 i 3. Unutargodi{nji hod kolebanja razine vode u Vranskom jezeru najslikovitije je vidljiv iz Slike 4, na kojoj je prikazana u~estalost pojave ekstremnih vodostaja po mjesecima. Maksimalni vodostaji naju~estalije se javljaju tek na kraju zimsko-proljetnog ki{nog razdoblja (travanj), a minimalni vodostaji u listopadu, tj. ve} na po~etku jesenskog razdoblja. Uzrok tome je izra`ena velika tromost jezerskog sustava, a {to je posljedica vrlo zna~ajnih dimenzija jezerskog prostora u odnosu na sezonske promjene hidrolo{kih parametara vodnog re`ima. Provedenim autokorelacijskim analizama vremenskih serija mjese~nih podataka o vodostajima (O`ani}, 1996.), utvr|eno je da sustav Vranskog jezera ima vremenski duga~ko razdoblje me|uovisnosti vodostaja od ~ak 38 mjeseci. To bitno odre|uje pona{anje jezerskog sustava ne samo obzirom na re`im sezonskih promjena vodostaja, ve} i na godi{nju dinamiku kolebanja razine vode u Vranskom jezeru. Provedena je i analiza ekstremnih dnevnih prirasta vodostaja u jezeru, tj. dnevnih promjena vodostaja ve}ih ili jednakih od odabranog praga od 7 cmdan-1. Utvr|eno je da su takve dnevne promjene vodostaja uvijek imale neposredan uzrok u palim oborinama na lokalnom slivnom podru~ju. Kako se zbog nemogu}nosti mjerenja dotoka i otjecanja u jezerski sustav nije neposredno mogla provesti analiza vodne bilance Vranskog jezera, njeni nemjerljivi elementi odre|eni su na osnovu analize me|uodnosa pojedinih hidrolo{kih parametara jezerskog sustava. Najneposredniji utjecaj na promjene razine vode u jezeru imaju oborine. Analiza me|uodnosa godi{nih koli~ina palih oborina i promjena razine vode u jezeru (Slika 5) pokazala je postojanje vrlo ~vrste me|uovisnosti ovih dvaju elemenata, koeficijent korelacije k=0.82. Vidljivo je i da se pozitivni godi{nji prirasti vode u jezeru uglavnom javljaju pri godi{njim koli~inama palih oborina ve}im od 1.070 mm, koliki je i utvr|eni prosjek godi{njih koli~ina palih oborina za analizirano razdoblje. Analiza me|odnosa palih oborina i dinamike promjene razine vode u jezeru provedena je i na razini mjese~nih vrijednosti. Najve}i koeficijenti korelacije utvr|eni su kod velja~e i o`ujka (0.85), a najmanji kod srpnja (0.41) i kolovoza (0.47). Razlog se mo`e na}i u tome da je tijekom ljetnih mjeseci smanjen utjecaj oborina na kolebanje razine vode u jezeru, a pove}ava se utjecaj crpljenja i op}eg stanja hidrolo{kih prilika. Najve}i koeficijent porasta razine vode u jezeru obzirom na pale oborine, odnosno koeficijent pravca regresije, imaju oborine u velja~i (m=0.42), prosincu (0.36) i studenom (0.32). Uklju~ivanjem jo{ vi{e ulaznih parametara (prethodno stanje razine vode u jezeru, koli~ina crpljenja i isparavanja iz jezera, gubitaka iz jezerskog prostora), vi{estruko-regresijskom analizom na razini godi{njih vrijednosti dobiven je jo{ ve}i koeficijent korelacije - k=0.96 (O`ani}, 1996.). Dobivena jednad`ba glasi: D№H = 2.7369 On+1.12836 In - 4.0069 Cn + 0.23208 Gn - 0.31284 H(n-1)+ 0.3718 U navedenoj je jednad`bi: D№Hn - godi{nja promjena vodostaja, On - godi{nje oborine, In - godi{nja isparavanja, Cn - godi{nja koli~ina crpljenja, Gn - prora~unati gubici na poniranje iz jezera odre|eni na osnovu krivulje poniranja O`ani} ’94, te H(n-1) - srednji godi{nji vodostaji prethodne godine - sve izra`eno u m obzirom na srednji vodostaj jezera. Vrijednosti A1 - A6 predstavljaju koeficijenate vi{estruke regresije. Takvim su analizama, uz detaljne analize poniranja iz jezerskog sustava (Bonacci, 1993.) i (O`ani}, 1994.), stvorene pretpostavke za izradu matemati~kog hidrolo{kog modela funkcioniranja jezerskog sustava, ~ije su metodolo{ke postavke date u to~ci 3 ovog rada. Tijekom provedenih hidrolo{kih istra`ivanja, model je razvijan i dokumentiran u vi{e radova (O`ani}, 1994.), (O`ani}, Rubini}, 1995.), a najpotpuniji u disertaciji (O`ani}, 1996.) pod nazivom hidrolo{ko-matemati~ki model “VRANA” kojime je mogu}e vr{iti slijede}e analize: prora~un srednjih mjese~nih i godi{njih dotoka u Vransko jezero ovisno o hidrolo{kim prilikama prora~un srednjih mjese~nih i godi{njih koeficijenata otjecanja sa sliva ovisno o hidrolo{kim prilikama simulacija dinamike kolebanja jezera obzirom na promjene oborinskog re`ima simulacija utjecaja crpljenja Na osnovu tako provedenih modelskih sagledavanja, utvr|eno je da je srednji godi{nji dotok u sustav Vranskog jezera 0.588 m3s-1, pri ~emu je tijekom razdoblja (1929.-1995.) njegova vrijednost varirala izme|u 1.144 m3s-1 (1960.) i 0.273 m3s-1 (1938.) uz standardnu devijaciju s№ №=№ 0.296 m3s-1, te koeficijent varijacije Cv = 0.296. Prosje~na vrijednost dotoka sa neposrednog sliva prora~unata je s vrijedno{}u 0.393 m3s-1, a 0.195 m3s-1 odnosi se na dotok od palih oborina izravno na povr{inu jezera (O`ani}, 1996.). Na Slici 6 prikazan je hod zabilje`enih srednjih godi{njih vodostaja na Vranskom jezeru, matemati~kim modelom “VRANA” prora~unatih vrijednosti srednjih godi{njih protoka, kao i prora~unatih vrijednosti srednjih godi{njih vodostaja za simulirani slu~aj da se iz Vranskog jezera nisu vr{ila crpljenja. Provedena je i analiza me|uodnosa godi{njih koli~ina oborina i srednjih godi{njih dotoka u Vransko jezero, koja je dala prihvatljiv koeficijent korelacije k=0.92, a {to je zorno prikazano i na Slici 7. To ukazuje na to da je procjena vrijednosti dotoka u sustav Vranskog jezera izvr{ena u prihvatljivim granicama. Dodatna provjera prikladnosti modela “VRANA” za tuma~enje dinamike kolebanja razine vode Vranskog jezera provedena je na osnovu podataka o srednjim godi{njim vodostajima. Studentovim ttestom provedena je analiza homogenosti nizova opa`enih i prora~unatih vrijednosti srednjih razina jezera, pri ~emu je razdoblje od 1929.1995. godine podijeljeno na dva dijela  do 1960. i od 1961., od kada su i zna~ajnija crpljenja. Dobiveno je da se nizovi osmotrenih podataka prije i poslije crpljenja ne mogu smatrati homogenim (22). Nasuprot tome, niz osmotrenih podataka iz razdoblja bez crpljenja i njemu nastavljeni niz prora~unatih vrijednosti razine jezera za slu~aj da nije bilo crpljenja su homogeni (2{|}рстфОПРТяёі+њ+ќ+, ,,,",(,0,4,<,B,H,N,d,f,Ј,Њ,А-Д-р-т-d.g..Ž.у.ц. / /l/n/ˆ/‰/›/ž/С/Т/J0K0q0e8g8|?@@@@0@4@H@§§§§§§§§ћ§§§§§§§§§§јёјэјэјэјэјэјщјёјхјэјхјэјхјэјхјэјхјэјхјхј§јёјэјэј@ˆ§џH*5@ˆ§џ@ˆ§џH* @ˆ§џOJQJ@ˆ§џH*H*Z56‘’Ет 'Wz{„…х ц я № єѕ:wx€;mњњњњњњњњњњњєєєєєєєєєєєєєєєєє$dрdр56‘’Ет 'Wz{„…х ц я № єѕ:wx€;mŒдop‰Š!$$ $!$e'п'р'Й(b*і+ј+H,J,`,b,z-Њ-Ќ-".a.b.п.с.h/j/—/™/)0h0r0s0t0Ž00:1H2+4и4ъ8ћ:=>|?}?œ@іBћC E EkEгEF|?}?œ@ѓѓѓѓѓѓѓѓѓээээээээээЯээѓѓ$dр Ц,а p@ рА€P №Р!$$dр $*$dр ЦH@J@b@f@|@†@а@в@д@ж@AAHAJA~A€AТAФAEBJBНBОBТBУBіBњCћCИFЙFКFМFGGGG*G+G,G.GHHHHHHXHZHIII I6I8I:I>IъOыOьOюOQ QœQžQ%Z'ZГ[Д[Е[З[кeлeсeтeуeхeцeьeэeюeяe№eєeћјћјћјёјћјћјћјћјћјћјћјћјјяяяяяяъяяшяяяяяяяяяяясососососо0J j0JUH*OJQJH* @ˆ§џOJQJ@ˆ§џ@ˆ§џH*Qœ@іBћC E EkEгEFŽY7\8\9\:\;\<\=\N\O\ ] ]А]В]^^|^}^љљљљљљљљљйййЗЗйй•!$„dр.„Z Ц,а p@ рА€P №Р!$!$„dh.„Z Ц,а p@ рА€P №Р!$$dр.„Z Ц,а p@ рА€P №Р!$$dр}^__q_r_П_Р_^`_`Т`У`5a6a{a|aаaбaQbRbccЃcЄcнННННннННННННННННННННН$dр.„Z Ц,а p@ рА€P №Р!$!$„dр.„Z Ц,а p@ рА€P №Р!$ЄccdddНdОd$e%eЁeЂeиeйeкeуeфeхe№eёeђeѓeєeпппппппйййзЮЬзЮЬззз&`#$„ќџ„$dр$dр.„Z Ц,а p@ рА€P №Р!$200 &PPАƒ. АШA!АŠ"АŠ#Š$Š%АААn [4@ёџ4NormalCJOJQJkHфmH <A@ђџЁ<Default Paragraph Font&)@Ђё& Page Number@ @@Footer  Ц9r OJQJkHфmHnHС\дџџџџ џџ џџ џџ џџ џџ џџ џџ џџ џџ џџ  џџ џџ  џџ џџ џџ џџ{: Œo 1&™)щ/й7ш=тDKS>VpZС\jHЪd h  t  H@єe_dma.œ@ŽY}^Єcєe`bceghi™Pєeaf !!џ€џџ GORAN CUKMAND:\DISERTAC\VRANSKO.DOCNenaD:\DISERTAC\CLANAK\VRANSKO.DOCўџџџџџџџџџџџџџџџџе0НqА"Ь:џџџџџџџџџ*@„„хў56>*CJOJQJo(. ўџџџHžэе0Нqџџџџ4 э @ „„хўOJQJo(З№џџџџџџџ@Epson Stylus Pro XL ESC/P 2LPT1:Epson Stylus Pro XL ESC/P 2Epson Stylus Pro XL ESC/P 2Epson Stylus Pro XL ESC/P 2œpjhhLetter џџџџ"џџџџџџџџџџ1џџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџ''''Epson Stylus Pro XL ESC/P 2œpjhhLetter џџџџ"џџџџџџџџџџ1џџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџ''''€аЩэd&'(}9}:Э?Э@С\р@р*р,р\@р@р„@рHр”@G‡ŸTimes New Roman5€Symbol3& ‡ŸArialY HR DutchTimes New RomanI‡CRO_Dutch-Normal"ˆаhK6fK6fg eL'ƒЂY„ЅРДД€0б]`JŸџџ4HIDROLO[KE OSOBITOSTI VRANSKOG JEZERA NA OTOKU CRESU GORAN CUKMANNenaўџр…ŸђљOhЋ‘+'Гй0 ˜ифќ (4 P \ h t€ˆ˜т5HIDROLO[KE OSOBITOSTI VRANSKOG JEZERA NA OTOKU CRESUJIDR GORAN CUKMANOBIORANormalUNenalU2naMicrosoft Word 8.0T@FУ#@@}aВО@}aВОg eLўџеЭеœ.“—+,љЎDеЭеœ.“—+,љЎl( hpˆ˜  ЈАИР Ш тHV VGO RijekaOЂ'б]ш 5HIDROLO[KE OSOBITOSTI VRANSKOG JEZERA NA OTOKU CRESU Title˜ 6> _PID_GUIDтAN{113E1269-1E38-11D3-A77C-008048C93737}  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijўџџџlmnopqrўџџџtuvwxyzўџџџ|}~€‚ўџџџ§џџџ§џџџ†‹ўџџџџџџџџџџџўџџџЁџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџ™š›œžŸ ЂўџџџўџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџRoot Entryџџџџџџџџ РF`N _S{О`sѕ…aВО˜@1Tableџџџџ џџџџkWordDocumentџџџџџџџџ4дSummaryInformation(џџџџsDocumentSummaryInformation8џџџџџџџџџџџџ{Macros рЙЪ…aВОрXя…aВОVBAџџџџџџџџрЙЪ…aВОРЗч…aВОThisDocument џџџџŒџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџHўџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџ_VBA_PROJECTџџџџџџџџџџџџdirџџџџџџџџџџџџ6PROJECTwmџџџџџџџџџџџџ@PROJECT џџџџAўџ џџџџ РFMicrosoft Word Document MSWoCompObjџџџџ џџџџGjObjectPoolџџџџџџџџџџџџ`sѕ…aВО`sѕ…aВОџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџrdDocWord.Document.8є9Вq