ࡱ> 7 bjbjUU ` 7|7|wl$D9 NNNNNNNN@BBB4v  Y yeNNNNN|NN|||N.NN@|N@||44NB ȉO|44 094 | 4|HIDROLOGIJA JEZERA VRANA NA OTOKU CRESU (HRVATSKA) Nevenka O~ani Public Water Management Enterprise 51000 Rijeka, G. Ciotta 17b, CROATIA Josip Rubini Public Water Enterprise of Istria Catchment Area 52000 Labin, Zelenice 18, CROATIA SA}ETAK Vransko jezero je dio kompleksnog sustava oto kog krakog akvifera koji funkcionira na principima dinami ke ravnote~e slatke vode i mora. Jezero ima volumen od 220 mil. m3 na ina e bezvodnom otoku Cresu. U ovome su radu dane osnovne hidroloake karakteristike toga jezera, kod kojega nema mjerljivih dotoka i otjecanja. Prikazan je i matemati ki hidroloaki model njegova funkcioniranja, pomou kojega je analiziran problem utjecaja crpljenja iz jezera na sni~enje razine vode u jezeru. Matemati ki je model baziran na iterativnom postupku zadovoljavanja bilancnih meuodnosa. Provedenim je analizama utvreno da je zabilje~eni zabrinjavajui pad vodostaja u jezeru krajem osamdesetih godina posljedica koincidencije poveanja koli ine crpljenja vode za vodoopskrbu i pojave nepovoljnih - suanih hidroloakih prilika. Takoer je utvreno da postojee koli ine crpljenja ne ugro~avaju Vransko jezero, ali da se poveanju koli ina crpljenja iz jezera mora prilaziti daleko opreznije nego li je to 60-tih godina prognozirano. Klju ne rije i: oto ki akvifer, vodoopskrba, Vransko jezero, hidrologija kraa 1. UVOD U radu je analizirana hidrologija specifi nog krakog fenomena - Vranskog jezera na otoku Cresu. Ono ato ovo jezero ini fenomenom su njegove dimenzije u odnosu na veli inu otoka, kao i okolnost da jezero nema vidljivih dotoka ni otjecanja iz jezera. Stoga joa od sredine 19. stoljea jezero zaokuplja pa~nju istra~iva a. Pri tim je istra~ivanjima uvijek bila isticana dilema oko porijekla vode u jezeru - da li voda u jezero dotje e s oto nog sliva ili se jezero takvih dimenzija, da bi opstalo slatkovodno, mora podzemnim putem napajati vodom s kopna. Naime, Vransko jezero je kriptodepresija s volumenom od ak 220 mil. m3. Locirano je na otoku Cresu - vrlo malom krakom otoku izrazito izdu~enog oblika u sjevernom dijelu Jadranskog mora (slika 1). Povraina otoka iznosi 404.3 km2, povraina jezera je 5.75 km2, a povraina neposrednog - orogorafskog sliva Vranskog jezera iznosi 33 km2. Jezero se nalazi u sredianjem dijelu otoka, na udaljenosti od svega 3-5 km od mora. Najvea dubina u jezeru je 61.3 m ispod razine mora, a srednja razina u jezeru je 13.1 mn.m.. Voda iz jezera je izuzetne je kakvoe, pa se bez pro iaavanja koristi za vodoopskrbu. Jezero je jedini zahvat vode za vodoopskrbu otoka Cresa i susjednog otoka Loainja. U razdoblju 1985.-1990.g. zabilje~en izraziti trend opadanja razine vode u jezeru od 48 cm godianje. Postavljalo se pitanje da li je mogue i dalje koristiti vodu iz jezera za vodoopskrbu, a da ne doe do prodora mora u jezerski akvifer. Stoga je zapo et kompleksni program istra~ivanja karakteristika Vranskog jezera (geoloaka, geodetska, bioloaka, kemizma voda& ), a kojeg su sastavni dio i hidroloaka istra~ivanja izlo~ena u ovome radu. Zadatak hidroloakog dijela istra~ivanja bio je da se hidroloakim metodama utvrdi na in funkcioniranja jezera, te utvrdi utjecaj crpljenja na sni~enje razine jezera. Stoga su u sklopu hidroloakih istra~ivanja provedene analize nekih od osnovnih hidroloakih parametara vezanih uz Vransko jezero, za koja su postojali rezultati osmatranja. Kontinuirana osmatranja - palih oborina i vodostaja zapo ela su joa 1928.g., a kasnije su ta osmatranja bila proairena. Kako se radi o krakom jezeru bez mjerljivih dotoka i otjecanja iz jezera, provedena je analiza dinamike jezerskog sustava na osnovu analize promjena razine (volumena) u razli itim hidroloakim prilikama, a u ovisnosti o drugim mjerenim hidroloakim veli inama. Utvrene su zna ajne meuovisnosti, ato je rezultiralo i izradom matemati kog modela funkcioniranja jezera. S tim je modelom analiziran uzrok zabilje~enog trenda opadanja razine vode u jezeru, kao i simulacije ponaaanja kolebanja razine jezera pri druga ijim re~imima crpljenja. U radu su prikazani su rezultati obrada osnovnih hidroloakih karakteristike Vranskog jezera, kao i njihovih meuodnosa. Prikazan je matemati ki hidroloaki model funkcioniranja Vranskog jezera kojime je mogue analizirati funkcioniranje Vranskojg jezera u razli itim hidroloakim uvjetima, a koji se mo~e koristiti i u prognosti ke svrhe. Rad ima dvije svrhe - da se prika~u hidroloake zna ajke ovog specifi nog oto kog krakog fenomena, kao i da se doka~e da se i u slu ajevima kada ne postoje mjerljivi dotoci i otjecanja iz jezera mogu dobiti zadovoljavajui rezultati u sagledavanju vodne bilance jezera uz pomo modela. 2. PODRU JE ISTRA}IVANJA, METODE I PODLOGE Otok Cres izgraen je uglavnom od karbonatnih okraenih stijena, vapnenaca i dolomita kredne i eocenske starosti. U litoloakom smislu prevladavaju dolomiti nad vapnencima, a treba spomenuti i manje pojave i fliakih stijena paleogene starosti. Od kvaratarnih naslaga u slivu jezera prisutni su obro ni nasipi i sipari, a na dnu jezera jezerski praainasti sediment pleistocenske starosti debljine i preko 30 m, buji ni nanosi i recentni jezerski sediment (Biondi i dr., 1995). U strukturno-tektonskom smislu, otok Cres pripada Jadranskoj - karbonatnoj platformi - Adrijatik (Herak, 1986, 1991). Obzirom da se radi o rubnom dijelu platforme, osnovnu sliku daju navla ne strukture. Tijekom formiranja postojeih struktura, zna ajan utjecaj imala su tektonska kretanja. Na slici 2 dan je prikaz osnovnih hidrogeoloakih zna ajki analiziranog podru ja. Na osnovu analize jezerskog sedimenta sa dna, Vransko jezero je pliocenpleistocenske starosti. Razvoj kraa na analiziranom prostoru vezan je za razdoblje donjeg pleistocena. Tada na prostoru Vranskog jezera nastupa kopnena faza, te jezero funkcionira kao krako polje s izra~enom ponorskom zonom na mjestu danaanjeg najni~eg dijela jezera. U to je vrijeme razina mora bila cca 100 m ni~a od sadaanje, tako da je cjelokupni prostor sjevernog Jadrana bilo kopno na kojemu je bila razvijena delta rijeke Po. Krajem pleistocena nastupa razdoblje podizanja razine mora, koje traje do danaanjih dana (Biondi i dr, 1995.). Podizanjem razine mora mijenjaju se hidrauli ki uvjeti pri otjecanju iz prostora depresije Vranskog jezera. Depresija se ponovno puni sa slatkom vodom te time formira slatkovodnu leu. Ta se lea dinami ki uravnote~ava sa morskom vodom koja uslijed porasta razine dijelom prodire i u rubne okraene prostore otoka Cresa. Prosje ni je salinitet jezerske relativno ujedna en i iznosi oko 65 - 70 mg-1. Prema rezultatima hidroloakih istra~ivanja (O~ani, Rubini, 1995), postoji izra~eno komuniciranje jezera sa podzemnim dijelom akvifera. Na jezeru nema uo enih zna ajnijih stalnih izvora, niti povrainskih pritoka. Registrirana su samo dva manja povremena izvora s izdaanou do svega oko 0,005 m3s-1 u maksimumu. Iz akvifera Vranskog jezera postoje i gubici u vidu podzemnog pra~njenja. Na airem priobalnom podru ju otoka Cresa uo eno je viae pojava difuznog istjecanja slatke vode na povraini mora, ali i priobalnih izvora i vrulja (slika 1 ). Od zna ajnijih, mo~emo spomenuti vrulju Vrutak na zapadnoj obali Cresa (izdaanosti preko 0.100 m3s-1 i saliniteta oko 20.000 mgl-1), te priobalni izvor Lukavac (izdaanosti 0.030 - 0.050 m3s-1 i saliniteta 2.000 do 8.000 mgl-1). Radi ilustracije, saliniteti okolnog mora kreu se oko 23.000 mgl-1. Neke od tih pojava se mo~e povezati s Vranskim jezerom, odnosno njegovim akviferom, kao mogue privilegirane smjerove njegova pra~njenja. Dno jezera prili no je jednoliko i nakon strmoga nagiba uz rub jezera dubine u jezeru kreu se uglavnom do oko 40 ispod razine mora. Izuzetak ini vrta asto udubljenje na dnu jezera, promjera dna oko 100 m, kod kojega se dubine naglo poveavaju do 61.3 m ispod razine mora. To udubljenje, koje je u kopnenoj fazi funkcioniralo kao ponorska zona, vjerojatno je danas podru je najaktivnijih komunikacija jezera s okolnim podzemljem. Krajem devedesetih godina zabilje~eni pad razine jezera izazvao je bojazan da bi u slu aju njegovog daljnjeg nastavka moglo doi do naruaavanja dinami ke ravnote~e jezera. Posljedica toga bila bi, prema principima Ghyben-Hertzbergovog zakona (Linsley i dr. 1972), prodor mora u neposrednu zonu komunikacije jezera sa podzemnim akviferom, pa i u samo jezero. Naime, u nehomogenim sredinama kakvo je i prostor akvifera Vranskog jezera, meuodnos ravnote~e slatke i slane vode daleko je nepovoljniji od teoretskog meuodnosa 1 : 40 (Linsley i dr. 1972.). Na jezeru postoje neprekinuta praenja vodostaja i palih oborina joaaod 1928.g. Po ev od 1981., na meteoroloakoj postaji lociranoj u neposrednoj blizini jezera prati se uz oborine i viae drugih parametara kao npr. temperature zraka, vla~nosti zraka i isparavanja sa vodene povraine (na isparitelju klase A), te temperatura povrainskog sloja vode. Crpljenja iz jezera za potrebe vodoopskrbe zapo ela su 1952., a od 1967.g. postoji i stalna evidencija crpljenih koli ina vode. Dosad zabilje~ene godianje koli ine crpljenja iznosile su do cca 2.3 * 106 m3. Krajem 1995.g. na udaljenosti oko 300 i 500 m od jezera izbuaene su prve dvije pijezometarske buaotine, a krajem 1997. joa jedna. Na njima je zapo elo praenje kolebanje razine podzemnih voda. Obzirom na prekide u motrenjima, probleme s pouzdanoau rezultata osmatranja, kao i na kratkou niza prikupljenih podataka, rezultati analize kretanja podzemnih voda nisu mogli biti uklju eni u ovaj rad. Uz spomenute hidroloake podatke, podlogu ovome radu ine i rezultati mnogobrojnih do sada provedenih istra~ivanja. Ve su prvi istra~ni radovi vezani uz Vransko jezero sadr~avali opre ne pretpostavke o na inu prihranjivanja Vranskog jezera - sa kopnenog (Lorenz, 1859.) ili lokalnog oto kog slivnog podru ja (Mayer, 1873). Rezultati svih provedenih hidroloakih istra~ivanja, kako ranijih (Cecconi, 1939; Petrik, 1957). tako i novijih (Rubini, O~ani, 1992; Bonacci, 1993; O~ani,Rubini, 1994, O~ani,Rubini 1995, O~ani, 1996), mada nemaju identi ne numeri ke rezultate i zaklju ke, idu u prilog ovoj drugoj pretpostavci. Nositelji hidrogeoloakih istra~ivanja u po etnim su fazama istra~ivanja bili vrsto vezani uz postavku o dominantnom regionalnom - kopnenom porijeklu vode u Vranskom jezeru (Biondi i dr., 1993.). Najbli~e kopno nalazi se na udaljenosti od oko 30 km zapadno od Vranskog jezera, te 55 km isto no od Vranskog jezera. Najveia dubina mora izmeu kopna i otoka je oko 70 m. No, rezultati provedenih analiza prirodne radioaktivnosti voda (Hertelendi, 1995.), kao i kemizma voda, razlog su znatnog ubla~avanja tih postavki (Biondi i dr., 1995.). Kako se i prihranjivanje i otjecanje iz Vranskog jezera odvija za sada nelokaliziranim podzemnim putevima, analiza funkcioniranja jezerskog sustava provedena je na osnovu analize dinamike kolebanja jezera obzirom na poznate utjecajne parametre: koli ine pale oborine, koli inu crpljenja iz jezera, isparavanje s povraine jezera i promjene vodostaja jezera. Pri takvim je analizama, uz standardne statisti ke, koriatena metoda vodne bilance jezerskog sustava. Pojedini nepoznati elementi dijelom su iterativno odreivani. Koriaten je matemati ko-hidroloaki model VRANA, kojeg su autori ovog rada razvili u sklopu hidroloakih istra~ivanja. Hidroloake analize na ina funkcioniranja Vranskog jezera su u ovome radu metodoloaki postavljene na tri meusobno povezane razine: 1. Hidroloake analize vremenskih serija osnovnih mjerenih hidroloakih parametara - oborina, vodostaja, crpljenja, isparavanja (osnovne statisti ke obrade, analize trendova, autokorelacija, analize ekstremnih pojava). 2. Hidroloake analize meusobne povezanosti pojedinih hidroloakih parametara (oborine - vodostaji, oborine - prirasti vodostaja, crpljenja - prirasti vodostaja), kao i viestruko regresijske analize (prirasti vodostaja, odnosno volumena jezera u funkciji palih oborina, isparavanja, crpljenja, gubitaka na poniranje iz jezerskog sustava, prethodnog stanja u jezeru). 3. Matemati ka modelska hidroloaka sagledavanja, zasnovana na klasi noj bilancnoj jednad~bi dotoka u jezero, te s njom povezanim iterativnim postupkom prora una dinamike kolebanja razine vode u jezeru. Pojednostavljena bilansa jednad~ba dotoka u jezero za neko vremensko razdoblje (bez uklju ivanja promjene stanja u podzemnom dijelu akvifera) glasi: ( (V = Djez + Dsl - I - C - G (1) tu je: (V = promjena volumena jezera u razmatranom vremenu ( m3) Djez = dotok u jezero uslijed palih oborina na njegovu povrainu (m3) Dsl = dotok kao posljedica palih oborina u slivu (m3 ) I = gubitak na ispravanje sa vodene povraine (m3) C = koli ina iscrpljene vode (m3) G = gubitak na poniranje (m3) Od danih parametara, neposredno su na rezultate raspolo~ivih mjerenja vezani (V, Djez, I, C, dok se Dsl (dotok kao posljedica palih oborina u slivu) i G (gubici na poniranje - infiltraciju iz jezerskog sustava) odreuju uvjetno re eno iterativnim postupkom zadovoljavanja navedenih bilancnih meuodnosa s ostalim elementima vodne bilance. Po etne vrijednosti gubitaka pri takvim analizama odreivane su prema bilancnoj jednad~bi (1), i to u izrazito suanim razdobljima, kada se dotoci u jezero donekle mogu zanemariti u usporedbi s veli inom ostalih komponenti vodne bilance. Tim postupkom koristili su se i svi raniji autori hidroloakih analiza gubitaka iz Vranskog jezera (Cecconi, 1939; Petrik, 1958; Bonacci, 1993; O~ani, Rubini, 1994), te je dobiven airoki rasap to aka meuovisnosti veli ine gubitaka i razine vode u jezeru. Iz toga su dobivene i razli ite krivulje, odnosno funkcije gubitaka u zavisnosti o razini vode u jezeru. Razloga za zna ajnije odstupanje pojedinih to aka, a i samih krivulja gubitaka spomenutih autora ima viae. U prvom redu zbog nejednozna nosti veze izmeu razine vode u Vranskom jezeru i njegovih gubitaka, te zbog velike osjetljivosti prora unatih vrijednosti gubitaka na to nost ulaznih parametara. Naime, zbog velike povraine Vranskog jezera (5,74*106 m2), ve i postojea centimetarska to nost o itanja vodostaja u kraim analiziranim vremenskim razdobljima (10 dana, mjesec dana) nosi veliku greaku pri prora unu vrijednosti gubitaka. Ipak, kod svih tih funkcija gubitaka iz jezera utvreno je postojanje gradijenta porasta s porastom razine vode u jezeru. U ovome radu pri modelskim je sagledavanjima koriatena posljednja od tih osrednjenih krivulja gubitaka (O~ani, Rubini, 1994.). Ona ima oblik: G = 0.028098 * H (2) gdje je je H - vodostaj jezera (mn.m.). Pri postavljanju modela autori se nisu a priori odlu ili niti za jednu od u uvodu nazna enih hipoteza o porijeklu vode u jezeru - s lokalnog sliva ili podzemni dotok s udaljenog sliva s kopna. Jezero je promatrano na principima modela  sive kutije neovisno moguem porijeklu vode u jezeru. 3. REZULTATI I ANALIZE Osnovni raspolo~ivi hidroloaki podaci imaju slijedee vrijednosti: prosje na godianja koli ina oborina na slivu Vranskog jezera iznosi 1068 mm, prosje na godianja isparavanja s povraine vode 1153 mm, a srednja godianja razina jezera u razdoblju 1929.-1997. iznosi 13.10 mn.m. Promjene razina vode u jezeru tijekom godine u dosadaanjem su se razdoblju opa~anja kretale izmeu najveeg zabilje~enog opadanja vodostaja tijekom jedne godine od 198 cm (1938), i najveeg godianjeg prirasta razine vodostaja jezera od 295 cm. (1960). Prosje na godianja amplituda kolebanja razine jezera iznosi 0.81 m. Utvreno je da zbog svojih dimenzija jezero pokazuje izrazitu tromost reakcija. Provedena analiza autokorelacije srednjih mjese nih vodostaja pokazala je da postoji duga ko razdoblje trajanja zna ajne meuovisnosti vodostaja u jezeru - ak 38 mjeseci. Do zaklju no 1997. iz jezera je iscrpljeno ukupno 46*106 m3 vode, ato pri srednjoj razini jezera iznosi oko 7,3 m stupca vode. Kako se, unato  izrazitom trendu opadanja razine jezera u razdoblju 1985.-1990. godine, srednja razina jezera nije snizila u tolikoj mjeri, o ito je da je taj gubitak kompenziran promjenom hidroloakog stanja. U prvom redu, zbog smanjenja razine vode u jezeru smanjeni su i gubitci iz akvifera jezera. Uz to, doalo je i do poveanog prihranjivanja jezera iz njegovog podzemnog dijela akvifera aktiviranjem dijela dinami kih rezervi. Izraziti trend poveanja crpljenja od 90.000 m3 godianje zabilje~en je do zaklju no 1987.g. Od tada su se crpljenja ustalila na srednjoj godianjoj koli ini do cca 0,072 m3s-1, s time da su u ljetnom razdoblju crpljenja zna ajnije vea - do 0,160 m3s-1. Kontinuirani porast koli ina crpljenja, uz nastupanje nepovoljnijih hidroloakih prilika koje su se o itovale u ispodprosje nim koli inama godinjih oborina i promjeni njihovog unutargodinjeg rasporeda, uzrokovalo je u razdoblju 1985.-1990. pojavu trenda opadanja srednjeg godinjeg vodostaja od 48 cm godinje. Radi usporedbe, tijekom prethodnog razdoblja (1929.-1984.) trend opadanja srednjih godinjih vodostaja iznosio je 2 cm godinje. Zbog relativno velike povrine i volumena jezera u odnosu na koli ine crpljenja, utjecaj crpljenja gledajui samo kraa vremenska razdoblja evidentan je iako nije drasti no naglaaen. Tako je npr. utvreno da je u kolovozu, kada su crpljenja zbog sezonskog karaktera i najizrazitija, povean prosje an gradijent opadanja vodostaja. U naju estalijem razredu zabilje~enih vodostaja (12,00 - 13,00 mn.m.) prosje no opadanje vodostaja nakon po etka zna ajnijih crpljenja 1969. godine poveano je od prosje nih 0,89 na 1,05 cm dan-1 (Rubini, O~ani, 1992). Iako naoko male razlike, kumulativno izra~ene na razini mjese nog podatka ili viaegodianjeg niza, zna ajne su i njihov se utjecaj ne smije zanemariti. Na slici 3 dan je prikaz meuodnosa registriranih godianjih koli ina oborina, srednjih razina vode jezeru i godianjih koli ina crpljenja. Rezultati analize meuodnosa godianjih promjena razina vode u jezeru i godianjih koli ina oborina za razdoblja dani su na slici 4. Utvreno je da postoji generalna zavisnost tih dvaju elemenata vodne bilance (koef. linearne korelacije k=0.82), ali su vidljiva i odstupanja od pravca regresije. Na razini mjese nih podataka veza je bolja u mjesecima kada su manji gubici na evaporaciju, pa se tako mjese ni koeficijenti korelacije kreu izmeu 0.41 za srpanj i 0.87 za listopad. Meuodnos stvarnih i viaestruko-regresijskim analizama prora unatih promjena razine vode u Vranskom jezeru pokazuje zna ajnu zavisnost. Koeficijent linearne korelacije iznosi k=0.96 (jednad~ba 4) (slika 5). Godianja promjena razina vode u jezeru dana je u ovisnosti o veli ini utjecajnih hidrolokih parametara i to za razdoblje 1980.-1995. kada su na raspolaganju bili najpotpuniji ulazni podaci. Hn=2,7369 On*1,12836 In-4,0069 Cn+0,23208 Gn-0,31284 H(n-1)+=,3718 (3) In the above equation: Hn - annual water level change, On - annual rainfall, In - annual evaporation, Cn - annual pumping, Gn - calculated losses through sinking determinated on the basis of the sinking curve (jed. 2) and H(n-1) - mean annual water levels in the previous year - all expressed in (m) with regard to the mean lake level. Provedenim je analizama utvreno da stanje razine vode u jezeru tijekom prethodne godine ima dominantan utjecaj na kolebanje razina i u narednoj godini, dok oborine imaju dominantan utjecaj na dinamiku promjene razine vode u jezeru tijekom te iste godine. Na osnovu rezultata provedenih regresijskih analiza, rezultata analiza poniranja iz jezerskog sustava (Bonacci, 1993) i (O~ani,Rubini, 1994), te jednad~be njegove vodne bilance (jednad~ba 1) stvorene su pretpostavke za izradu matemati ko-hidroloakog modela funkcioniranja jezerskog sustava. Spomenutim modelom  VRANA provedeno je simuliranje ponaaanja jezera na razini mjese nih podataka. Analizirano je cjelokupno razdoblje 1929.-1995., za koje su nam na raspolaganju stajali mjereni podaci. Osnovni rezultat provedenog modeliranja su nizovi srednjih mjese nih i godianjih dotoka. U analiziranom 67-godianjem razdoblju srednji godianji dotoci kretali su se izmeu 0,273 m3s-1 (1938.) i 1,143 m3s-1 (1960.), a prosje na vrijednost iznosila je 0.588 m3s-1- Zbog velike povraine sliva jezera u odnosu na slivno podru je, zna ajan udio u ukupnim dotocima ine dotoci u jezero nastali kao posljedica palih oborina neposredno na jezersku povrainu - ak 33 %. Ostalo ini dotok sa neposrednog sliva. Provedenim je modeliranjima utvreno da je povraina lokalnog sliva koja najbolje zadovoljava bilancne uvjete u provedenim modelskim sagledavanjima cca 24 km2. Srednji mjese ni dotoci u jezero variraju izmeu 0.265 (kolovoz) i 0.942 (studeni). Na slici 6. dan je prikaz hoda mjese nih vrijednosti oborina, te prora unatih srednjih mjese nih dotoka i otjecajnih koeficijenata, a na slici 8 niz vrijednosti prora unatih godianjih dotoka u sustav Vranskog jezera. Kako su prora unati prosje ni godianji dotoci reda veli ine 18,5*106 m3, gubici na evaporaciju pri srednjem vodostaju 6,7*106 m3, te prosje ni gubici na poniranje iz jezerskog sustava cca 11,7*106m3, vidljivo je da crpljenja, iako globalno najmanji element vodnog bilanca, unose neravnote~u u sustav Vranskog jezera, te utje u na sni~enje srednje razine jezera. To sni~enje srednje razine odvija se do mjere kada se pri novouspostavljenoj srednjoj razini jezera smanje gubici na poniranje u veli ini porasta koli ine crpljenja. Naime, utvrena je funkcionalna veza izmeu koli ine gubitaka na poniranje i razine vode u jezeru, pri emu gradijent u domeni osmotrenih vodostaja po svakom metru iznosi pribli~no 0.028 m3s-1 (prema formuli 2). Da bi se utvrdilo koliki je ukupan utjecaj crpljenja na sni~enje razine vode Vranskog jezera, spomenutim je matemati kim modelom Vrana prema bilansnoj jednad~bi (1) provedeno i modelsko simuliranje ponaaanja jezera uz uvjet nepostojanja crpljenja, kao i za slu aj da su ona prosje no 0.100 m3-1, tj. vea od dosegnutih 0.072 m3s-1. Iterativnim postupkom prora unate su vrijednosti srednjih razina jezera pri navedenim simulacijama - slika 7. Prora unata vrijednost srednje godianje razine jezera na kraju simulacije 1995. u situaciji koja bi bila da nije bilo crpljenja iz jezera iznosi 13,47 mn.m., ato je za cca 2 m viae od stvarno zabilje~ene razine koja iznosi 11,48 mn.m. Time je utvreno da je aktivni volumen jezera usljed crpljenja smanjen za oko 11,3 106 m3 vode. Za slu aj da su tijekom 67-godianjeg razdoblja simulacije vladale zabilje~ene (stvarne) hidroloake prilike, a da je crpljenje poveano na veli inu od prosje nih 0.100 m3s-1 godianje, dobiveno je da bi srednja razina vode na kraju simulacije iznosila 9.80 mn.m., (umjesto zabilje~enih 11,48 mn.m.), a najni~a 7.86 mn.m (umjesto zabilje~enih 9,50 mn.m.). Studentovim t-testom provedena je i analiza homogenosti nizova opa~enih i prora unatih vrijednosti srednjih razina jezera, pri emu je razdoblje od 1929.-1995.godine podijeljeno na dva dijela. Prvi dio do 1960. i drugi od 1961., kada su zabilje~ena i zna ajnija crpljenja. Dobiveno je da se nizovi osmotrenih podataka prije i poslije zna ajnijih crpljenja ne mogu smatrati homogenim (-2<t=2,78>2). Nasuprot tome, niz osmotrenih podataka iz razdoblja bez crpljenja i na njega nastavljeni niz dobiven na osnovu modelske simulacije razina jezera za slu aj da nije bilo crpljenja su homogeni (-2<t=0,15>2) (O~ani, Rubini, 1995). Rezultati tako provedene analize potvruju dvije vrlo va~ne injenice: - crpljenje iz jezera izaziva sni~enje razine jezera - procjena veli ine gubitaka iz jezera te s njom u svezi i ostalih elemenata vodne bilance izvraena je u prihvatljivim granicama. Na slici 8 dana je usporedba rezultata stvarno zapa~enih razina vode u Vranskom jezeru i prora unatih vrijednosti, i to za razdoblje nakon 1980.g., od kada se potpunije prate elementi vodne bilance Vranskog jezera. U sklopu provedenih modelskih sagledavanja, takoer je analiziran i utjecaj promjene oborinskog re~ima tijekom razdoblja 1985.-1990. na promjenu razine vode u jezeru. Tijekom spomenutog razdoblja koje je prethodilo pojavi minimalnih vodostaja u 1990.g., ak je pet godina po ukupnim koli inama oborina bilo zna ajno ispod prosjeka od 1.084 mm, dok je samo jedna godina (1987.) bila gotovo prosje na - 1095 mm. Napravljena je modelska simulacija za slu aj da su tijekom tog razdoblja padale prosje ne koli ine oborina. Utvreno je da je od ukupno zabilje~enih 3.89 m opadanja srednje razine vode u jezeru cca 1.40 m (cca 1/3) bilo uzrokovano promjenom oborinskog re~ima. DISKUSIJA I ZAKLJU CI Provedene hidroloake analize i modelska sagledavanja pokazala su da je dinamika kolebanja Vranskog jezera neposredno uzrokovana lokalnim - oto kim hidroloakim prilikama. Utvreno je da unato  iznimnim dimenzijama jezerskog prostora u odnosu na ograni eni oto ki prostor, jezero mo~e funkcionirati kao dio oto kog krakog akvifera. Rezultati provedenih modelskih prora una i drugih hidroloakih analiza, iako dijelom dobiveni na osnovu razli itih hidroloakih podloga i pristupa, meusobno se podudaraju. Po svojim vrijednostima, rezultati pojedinih hidroloakih parametara uklapaju se u rezultate airih regionalnih analiza provedenih za podru je Hrvatskog kraa (}ugaj, 1994). Utvreno je da je zabilje~eni pad vodostaja u jezeru krajem osamdesetih godina posljedica koincidencije poveanja koli ine crpljenja i pojave nepovoljnih - suanih hidroloakih prilika. Sadaanje crpljenje do dostignutih prosje nih 0,072 m3s-1 ne ugro~ava opstojnost Vranskog jezera. Na osnovu dobivenih spoznaja, nedvojbeno je i da se poveanje koli ine crpljenja iz jezera mora vraiti uz primjerenu kontrolu promjena stanja u jezeru, te da su nekada dane procjene o moguim poveanjima crpljenja iz jezera do 0.250 m3s-1 (Petrik, 1961.) bile preoptimisti ne. Obzirom da se sa zna ajnijim poveanjima koli ine crpljenja razina vode u jezeru sni~ava daleko ispod razina dosad dosegnutih vrijednosti, a time i u zonu prevelikih ekstrapolacija funkcija koje opisuju ponaaanja jezerskog sustava, poveanje koli ina crpljenja iz jezera mogue je vraiti samo postupno uz stalnu kontrolu ponaaanja jezerskog akvifera kako se ne bi naruaila dinami ka ravnote~a njegova akvifera i okolnog mora. Rad je pokazao da su napravljene analize, iako skromne po opsegu raspolo~ivih hidroloakih podloga, doprinijele poveanju ukupnih spoznaja o fenomenu Vranskog jezera. Pokazano je da se i u nedostatku potpunijih podloga ve i analizom raspolo~ivih hidrometeoroloakih parametara mogu dobiti prihvatljivi rezultati. Iako nisu kona ni, svakako ih treba respektirati prilikom realizacije nastavka zapo etih multidisciplinarnih istra~ivanja, kojih su hidroloaka istra~ivanja sastavni dio. Slijedei korak u zapo etim istra~ivanjima uspostava je sustava istra~nih buaotina na barem jednom hidrogeoloakom profilu jezero - more. Njima e se, uz podloge o hidrogeoloakim zna ajkama tog profila, omoguiti i osmatranja dinamike kolebanja podzemnih voda u akviferu Vranskog jezera, te njihova analiza. To e, uz hidrokemijska istra~ivanja, bitno pomoi u tuma enjima mehanizma funkcioniranja Vranskog jezera, odnosno meuodnosa jezera, podzemnih voda, mora i jezerskog akvifera. 6. REFERENCES Biondi, B., Ivi i D., Braun K. and Prelogovi E. , 1991. Jezero Vrana na otoku Cresu - hidrogeoloaki istra~ni radovi - I faza. (Vrana Lake on the Cres Island  Hydrogeological Investigations  I Phase.) Institut za geoloaka istra~ivanja, Zagreb, Croatia. Biondi, B., Ivi i, D., and Prelogovi, E.,1993. The Hydrogeology of the Lake of Vrana on the Cres Island. Proceedings of the International Symposium Geomorphology and Sea, Mali Loainj, Croatia, pp. 25-36. Biondi, B., Ivi i, D., Kapelj, S. and Mesi,S. 1995. Hidrogeologija Vranskog jezera na otoku Cresu. (Hydrogeology of Vrana Lake on the Cres Island.) Proceedings of the 1st Croatian Geological Congress, Opatija, Croatia, pp. 89-94. Bonacci, O., 1987. Karst Hydrology. Springer, Berlin, 179 pp. Bonacci,O., 1993. The Vrana Lake Hydrology (Island of Cres - Croatia). Water Resources Bulletin AWRA, 29/3: 407-414. Bonacci, O., 1995. Investigations in Karst Hydrology of Croatia: The Vrana Lake on the Island of Cres. Acta Geologica, 25/1: 1-15. Cecconi, A., 1939. Il Regime Idrauliko del Lago di Vrana. Annali dei Lavori Publlici, Capodistria, pp. 14-65. Herak, M., 1986. A Concept of Geotectonics of the Dinarides. Acta Geologica, 16/1: 1-42., Zagreb. Herak, M., 1991. Dinaridi  mobilisti ki osvrt na genezu i strukturu. (Dinarides  Mobile Looking on Genesis and Structure.) Acta Geologica, 21/2., Zagreb. Hertelendi, E., Svingor, E., Rank, D. and Futo, I., 1994. Isotope Investigations of Lake Vrana and Springs in the Kvarner Area. Proccedings of the 1st Croatian Geological Congress, Opatija, Croatia, pp. 89-94. Linsley, R.K., Kohler, M.A., and Paulhus, J.L.H., 1972. Hydrology for Engineers. McGraw-Hill, New York, 508 pp. Lorenz, R., 1859. Der Vrana See. Petermans Georg. Mitt 1, Gotha. Mayer, E., 1873. Der Vrana See aut der Insel Cherso. Mitt. Geogr. Ges. 16, Wien. O~ani, N., 1996. Hidroloaki model funkcioniranja Vranskog jezera na otoku Cresu. (Hydrological Functioning Model orf the Vrana Lake on the Cres Island). Ph.d. thesis, Faculty of Civil Engineering  University of Split, Croatia. O~ani, N. and Rubini, J., 1994. Analiza hidroloakog re~ima Vranskog jezera na otoku Cresu. (Analysis of the Hydrological Regime of the Lake Vransko jezero on the Island of Cres.) Hrvatske vode, 2/8: 535-543. O~ani, N. and Rubini, J., 1995. Hidroloaki koncept funkcioniranja Vranskog jezera na otoku Cresu. (Hydrological Concept of the Vransko jezero Lake Functioning (the Island of Cres.) Proc. 1st Croatian Conference on Waters, Dubrovnik, pp.159-167. O~ani,N., and Rubini,J., 1997. Protection of the Natural Phenomenon of the Vrana Lake on the Island Cres (Croatia). Proceeding IX World Water Congress, Montreal. O~ani, N., and Rubini, J., 1997. Analysis of the Appearance of Extremely Low Water Levels of the Vrana Lake on Cres Island (Croatia). Loc proceeding FRIEND 97, Postojna. Acta hydrotehnica, 15/190: 75-81. Petrik, M., 1957. Hidroloaki re~im jezera Vrana. (Hydrological Regime of Vrana Lake.) Kra Jugoslavije, 1: 109-151. Petrik M., 1961. Raspolo~iva koli ina vode u jezeru Vrani na Cresu. (Aveilable Quantity of WAter in Vrana Lake on the Cres Island.) Graevinar,13/4: 93-99. Rubini, J. and O~ani, N., 1992. Hidroloake karakteristike Vranskog jezera na otoku Cresu. (Hydrological Characteristics of the Vrana Lake on the Island of Cres.) Graevinar 44/8: 521-530. }ugaj, R. 1995. Regionalna hidroloka analiza u kru Hrvatske. (Regional Hydrological Analyze of Croate Karst.) Hrvatsko hidroloko drutvo, Zagreb, 139 pp. fDF   ((h7l79999p<r<t<x<<<&=(=*=.=n=r===KK"K$K _R_T_a~ccddddd毦 jDCJOJQJ jCJOJQJ@CJOJQJCJOJQJmHnHuOJQJOJQJmHnHsH u5CJOJQJ\CJOJQJ\CJH*OJQJOJQJmHnHu CJOJQJ5CJOJQJ9fhj6p r   d$a$ ##z(|(~(((((,,|/~/P4R4??JELEFFBNDNdWfWb\dh$a$b\d\j]l] _"_aa~ccddddeezefrffgZg\gjj$`a$$`a$ $ *$a$dd$a$ddddeeteve|eeeff fjflfffggRgTggghh&h*hpqrqvqxqww RVJLNR|}ݔޔ,-ABxz|5CJOJQJ\CJH*OJQJ jDCJOJQJ CJOJQJCJH*OJQJTjtt&uvuxuwwwww~~23ԑ֑z{”ÔĔŔ,..$`a$$a$.0bdnp68"$ԺֺJL $ *$a$$a$46 "&( "$&246:&(X\^b°İʰJL fhjnz|Ӽ̷OJQJCJmHnHuCJH*OJQJ CJOJQJ mHnHu@CJOJQJOJQJ\mHnHsH u CJOJQJCJH*OJQJ@@B  @A$ ,p@ P !$.Za$$a$|}23vwrt2$ Ym0p@ P !$`'0*-/2p5@8;=@CPF Ia$$a$tbdLN68z|d$ ,p@ P !$.Za$$ a$$ ra$$a$. 00P/ =!"#$%. 00P/ =!"#$% i8@8Normal_HmHnHsH tH uN@N Heading 1 $$a$5CJOJQJkHmH sH uH@H Heading 3$5CJOJQJkHmH sH u<A@< Default Paragraph FontRP@R Body Text 2$da$CJOJQJkHmH sH uNB@N Body Text$da$CJOJQJkHmH sH uFIw 0 345Dg89LMNVW =>?@klmIJ() i!j!!%"%))1,2,,,--////b0c0000001F1y11113388888999::X=Y=?B@BEEkGlGHHCIDIEIFIJJKKMMMQNQ2T3T8W9WXXW[X[[[\\\\_______GbHb!f"fhhiiiiiiiiiiijjkkkkllmmxmymmmmnonnnoopoBpCpppppJqKq0r1rssssttquruuuvvGwHwww00(00000000000000000000000000000000000`00000000000000000000000000000000dy~ b\j.tz|}{____iiwdr. Nevenka O~ani0C:\TEMP\AutoRecovery save of jezero-hrvatski.asddr. Nevenka O~ani0C:\TEMP\AutoRecovery save of jezero-hrvatski.asddr. Nevenka O~ani"D:\NENA\JURNAL\jezero-hrvatski.docdr. Nevenka O~ani"D:\NENA\JURNAL\jezero-hrvatski.docdr. Nevenka O~ani"D:\NENA\JURNAL\jezero-hrvatski.docdr. Nevenka O~ani"D:\NENA\JURNAL\jezero-hrvatski.docdr. Nevenka O~ani"D:\NENA\JURNAL\jezero-hrvatski.docdr. Nevenka O~ani"D:\NENA\JURNAL\jezero-hrvatski.docNena"D:\NENA\JURNAL\jezero-hrvatski.docNena_C:\WINNT\Profiles\nena\Application Data\Microsoft\Word\AutoRecovery save of jezero-hrvatski.asdw@\\GIANNI\HP5LNe00:HP LaserJet IIIHP LaserJet III\\GIANNI\HP5Lpc ,,A4 %''''\\GIANNI\HP5Lpc ,,A4 %''''` . / 1 2 3 ABEHJKMNU[\aklnoKqKsKtKuKww@@<@D@@@b@f@h@j@ @@@@(@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@UnknownGzTimes New Roman5Symbol3& zArialiCRO_Dutch-NormalTimes New Roman"1hӳ2&{Kfi{Kf Xb20djyN2HIDROLOGIJA JEZERA VRANA NA OTOKU CRESU (HRVATSKA)josipNenaOh+'0  0< X d p |3HIDROLOGIJA JEZERA VRANA NA OTOKU CRESU (HRVATSKA)IDRjosipOGosiosiNormalGNenalG11aMicrosoft Word 9.0V@84#@NO@b]Jn^@ʐOXb՜.+,0, px   L82jy 3HIDROLOGIJA JEZERA VRANA NA OTOKU CRESU (HRVATSKA) Title  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry h`` FωO1Table @ZH WordDocument 0@J0h` SummaryInformation (DocumentSummaryInformation8"" 10CompObjxjObjectPool ωOωO`#@ 55/M x  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q