Naslov
Hrvatska kuna kao nacionalni simbol: mišljenja hrvatskih građana o uspostavi državne valute 1990ih i njenoj današnjoj upotrebi
(Croatian Kuna as a national symbol: opinions of Croatian citizens about new national currency in the 1990s and its use as a symbol today)

Autori
Trako Poljak, Tijana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Simbol, identitet i Domovinski rat / Sabolović, Marin - Zadar, 2014, 22-22

Skup
Simbol, identitet i Domovinski rat

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 31.10.2014

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
hrvatski dianr; hrvatska kuna; nacionalni simboli; nacionalni identitet; hrvatsko društvo
(Croatian Dinar; Croatian Kuna; currency; national symbols; national identity; Croatia)

Sažetak
Tijekom uspostave suverene hrvatske države 1990ih došlo je do dvije promjene državne valute: 1991. godine iz jugoslavenskog dinara u hrvatski dinar (HRD), te 1994. godine u hrvatsku kunu (HRK). U znanstvenoj literaturi o nacionalnoj simbolici, valuta se smatra sastavnim referencijalnim simbolom u nacionalnom simboličkom registru uz takve simbole kao što su državna zastava, himna, blagdani, spomenici, itd. (A. D. Smith 1991, 77). U empirijskom istraživanju 2013. godine ispitivali smo upravo značenja koja hrvatski građani pridaju hrvatskoj kuni kao referencijalnom nacionalnom simbolu, a ne samo kao funkcionalnom platežnom sredstvu - novcu. Korišten je kvalitativni pristup metodom polu-strukturiranih dubinskih intervjua, na namjernom uzorku 85 građana diljem Hrvatske. Rezultati ukazuju na podvojenost među građanima koji ju shvaćaju kao i referencijalni i funkcionalni simbol, dok ju dio vidi isključivo kao platežno sredstvo. Podvojenost postoji i između pridavanja pozitivnih ili negativnih asocijacija hrvatskoj kuni kao referencijalnom nacionalnom simbolu, u vrijeme njenog uvođenja 1990ih i danas.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija

POVEZANOST RADA