Naslov
Utjecaj konkavnih oblika reljefa na klimu - primjer Pazina
(The climatic impact of concave relief - Pazin case study)

Autori
Aničić, Martina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski

Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
04.07

Godina
2014

Stranica
35

Mentor
Filipčić, Anita

Ključne riječi
Pazin; klimatski faktori; reljef; klimatski elementi; vegetacija
(Pazin; climatic modificators; relief; climatic elements; vegetation)

Sažetak
Na klimu nekog područja utječe mnogo faktora, tako na klimu Pazina primarno utječe pripadnost umjerenom pojasu čime je određena smjena četiri godišnja doba. Nadalje, vidi se utjecaj tri glavna akcijska centra, azorske i sibirske anticiklone i islandske ciklone koje utječu na sušna i kišovita razdoblja tijekom godine. Položaj i oblik istarskog poluotoka preduvjetuju utjecaj maritimnosti sve do unutrašnjosti poluotoka gdje je Pazin smješten. Najvažniji je utjecaj lokalne topografije, kotlinski položaj Pazina utječe na klimatske posebnosti. Utjecaj reljefa uočava se u količini padalina, temperaturnom hodu i ekstremima te lokalnoj cirkulaciji vjetrova. Najtopliji mjesec u Pazinu je srpanj, a najhladniji siječanj, iako se minimalne temperature u većini godina bilježe u prosincu, što se može protumačiti znakom kontinentalnosti. Siječanjska razlika u temperaturi između dvaju promatranih gradova je posljedica različitog zagrijavanja podloge, a razmjerno visoke srpanjske temperature karakteristične za oba grada tumače se kao posljedicu slabog rashlađujućeg utjecaja Jadrana zbog plitkosti. Apsolutni temperaturni maksimumi u Pazinu u svim promatranim mjesecima nadmašuju maksimume u ostalim meteorološkim mjernim postajama u Istri, osim u lipnju i kolovozu. To se tumači kao posljedicu noćnog hlađenja, koje je u ljetnim mjesecima izraženije, zbog vedrine. Kotlinski položaj Pazina utječe na jače zagrijavanje podloge zbog dužeg trajanja insolacije te tako posredno utječe na povećavanje iznosa temperaturnih maksimuma ljeti, odnosno snižavanja minimuma zimi zbog taloženja hladnog zraka. Godišnji hod padalina doseže izraziti maksimum u studenom što je posljedica ulaska ciklona sa Jadrana na kopno u tom dijelu godine. Srpanjski minimum je posljedica utjecaja suptropskog anticiklonalnog pojasa koji se ljeti pomiče na sjever i zahvaća čitavo Sredozemlje. Osim glavih, javljaju se i sekundarni minimum i maksimum. Sekundarni minimum nastupa u veljači, a sekundarni maksimum u travnju. Prema Penzaru, Pazin spada u područje sa tipom I godišnjeg hoda padalina, sa najmanjom količinom kiše u ljetnim mjesecima. Pazin bilježi 275 mm oborine više od Rovinja. To je posljedica reljefa, pošto povišavanje reljefa u unutrašnjosti Istre utječe na stvaranje naoblake. Prema godišnjem hodu osunčanosti, najsunčaniji su ljetni mjeseci, a najmanje osunčani zimski. Ljeti je trajanje insolacije u oba grada duže zbog izravnog utjecaja anticiklone suptropskog podrijetla koja donosi stabilno i vedro vrijeme. Godišnji hod naoblake poklapa se sa hodom padalina, tj, hod je dinamičan jer je naoblaka primarno genetski vezana uz ciklone, 30 a ne uz lokalne nepogode. Na maksimum oblačnosti u studenom utječe izražena ciklonalna aktivnost ; uz ciklone, naoblaci pridonosi i česta pojavan magle. U travnju se naoblaka povećava pod utjecajem premještanja sredozemnih ciklona sa sjevernog Jadrana na sjeveroistok, preko Hrvatskog kopna, uzrokujući tako i sekundarni maksimum padalina. Pazin u svim mjesecima bilježi dane s maglom. Najčešća je zimi i u jesenskim mjesecima. Nastanak i zadržavanje magle u Pazinu najčešće su povezani sa prisutnošću anticiklone koju karakteriziraju vedrina i slabo strujanje zraka. To potiče jaki gubitak noćne radijacije pa je većina magle radijacijskog postanka. Također, povećan broj dana s maglom u odnosu na ostale mjerne postaje u Istri, u genetskoj je vezi sa temperaturnim inverzijama koje su česta pojava u kotlinski položenom Pazinu. Kao poznato hrvatsko mrazište, Pazin bilježi čak 95 dana s mrazom godišnje, te 109 dana s pojavom rose. Rosa i mraz su česte pojave jer položaj u kotlini utječe na kondenzaciju vode te nastanak rose ili mraza prilikom noćnog hlađenja prizemnog sloja zraka. Pazin bilježi manju jačinu vjetrovitosti od okolnih područja jer ga položaj dobro zaklanja od vjetra svih smjerova. Najzastupljeniji su vjetrovi jugoistočnog smjera koji su topli i vlažni te često donose prolazne pljuskove. Nadalje, važan je i vjetar istočnog smjera koji se s obzirom na karakteristike(hladan, suh i mahovit vjetar) smatra burom. Zimi je češća pojava vjetra sjeveroistočnog i istočnog smjera dok ljeti prevladavaju vjetrovi južnog kvadranta. U obzir je uzeta i vegetacija, kao klimatski indikator. Paazin se nalazi na području prijelaznog, submediteranskog područja, te je tipična biljna zajednica mješovita šuma hrasta medunca i bijelog graba.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geologija

POVEZANOST RADA