Naslov
Morfosemantička obilježja percepcijskih glagola u hrvatskom
(Morphosemantic features of Croatian perception verbs)

Autori
Ida Raffaelli

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Šesti hrvatski slavistički kongres / Stipe Botica, Ivana Vidović Bolt, Davor Nikolić - Zagreb : Hrvatsko filozofsko društvo, 2014

Skup
Šesti hrvatski slavistički kongres

Mjesto i datum
Vinkovci, Hrvatska, 10.09.2014. - 13.09.2014

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
morfosemantika; percepcijski glagoli; kognitivna lingvistika; hrvatski jezik
(morphosemantics; perception verbs; cognitive linguistics; Croatian)

Sažetak
U radu se istražuju načela leksičkoga ustroja percepcijskih glagola u hrvatskom s obzirom na njihova morfosemantička obilježja. Načela leksičkoga ustroja promatraju se s u odnosu na djelovanje tvorbenih procesa i procesa izgradnje značenja (Langacker 1987, Cruse i Woods 2000, Croft i Cruse 2004) koji sukladno modelu morfosemantičkih obrazaca (Raffaelli i Kerovec 2008, Raffaelli 2012 i 2013) djeluju istodobno. Svaka je motivirana riječ u odnosu na nemotiviranu riječ i tvorbeno i značenjski obilježena predstavljajući tako novu pojmovnu strukturu. Model morfosemantičkih obrazaca usko se naslanja na tradiciju strukturalističke semantike (Guiraud1967), ali i na kognitivno lingvističke postavke sukladno kojima svaka leksička inovacija predstavlja jedan oblik pojmovne verbalizacije (Blank 1999). U radu se analizira 49 glagola koji označuju ponajprije vidnu, a potom i slušnu percepciju te njuh te se upućuje na pravilnosti morfosemantičkoga ustroja percepcijskih glagola. Glagoli nastaju: sufiksacijom od imenica koje označavaju osjetilnu sposobnost (vidjeti, mirisati). Prefiksacijom se u najvećoj mjeri mijenja način kodiranja situacije (gledati – pogledati – odgledati). Takvi glagoli upućuju na promjenu Aktionsarta ističući jedan poddogađaj iste situacije što upućuje na razliku u opsegu kodirane situacije (Langacker 1987). Premda su to dva tvorbena obrasca, povezuje ih isti proces izgradnje značenja, a to je pojmovna intrinzičnost su motivirana i nemotivirana riječ inherentno pojmovno povezane. Kada prefiksacijom glagol ne kodira istu situaciju, odnosno jedan njezin poddogađaj, već drugu blisku situaciju kao npr. u glagola pregledati, nadgledati, previdjeti ili kada instrument percepcije (oko) bude osnovom za tvorbu percepcijskoga glagola prefiksalno-sufiksalnom tvorbom: uočiti, tada pojmovna bliskost utječe na oblikovanje značenja motivirane riječi. Prefiksacija se povezuje i s metaforom kao procesom izgradnje značenja percepcijskih glagola kao u glagola opaziti, spaziti, zapaziti, razabrati. Model morfosemantičkih obrazaca omogućuje uvid a) u načela ustroja leksika morfološki bogatih jezika, b) u vrste pojmovnih sveza između nemotivrane i motivirane riječi, c) u svezu tvorbenih obrazaca i procesa izgradnje značenja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA