Pregled bibliografske jedinice broj: 72460
Plovidbene rute sjevernim Jadranom u izolaru Giuseppea Rosaccija
Plovidbene rute sjevernim Jadranom u izolaru Giuseppea Rosaccija // Radovi Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru, 42 (2000), -; 173-194 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 72460 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Plovidbene rute sjevernim Jadranom u izolaru Giuseppea Rosaccija
(The nord Adriatic navigational route in Giuseppe Rosaccio's Writing (Isolar))
Autori
Pavić, Milorad
Izvornik
Radovi Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru (1330-0474) 42
(2000);
173-194
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
Giuseppe Rosaccio; izolar
(Giuseppe Rosaccio; Isolar)
Sažetak
Problemu pomorskih plovidbenih ruta Jadranom u ranim stoljećima novog vijeka nije se u hrvatskoj historiografiji pridavalo dovoljno pažnje. U nastojanju da pridonese boljem poznavanju tog problema, autor je prvenstveno koristio izolar "Viaggio da Venetia a Costantinopoli" talijanskog renesansnog pisca i geografa Giuseppea Rosaccija. Znanstvenom obradom teksta i kartografskih prikaza prezentiranih u izolaru, mogu se dosta uspješno odrediti uobičajeni pravci pomorskih plovidbenih ruta Jadranom tijekom 16. i 17. st. Plovidbeni pravac započinjao je u Veneciji, najvažnijem pomorsko-trgovačkom centru na Jadranu. Zbog izloženosti jakim vjetrovima u Mletačkom zaljevu brodovi bi svoj put nastavili ploveći uz sjeverno-talijansku obalu. Nadomak otočića Sv. Nikola navigacijski pravac vodio je dalje duž zapadne obale Istre, s važnim uporišnim punktovima u Rovinju i Puli. Izbivši na krajnji jug istarskog poluotoka, plovidba se nastavljala kroz Osorski tjesnac, te uz vanjski niz sjevernojadranskih otoka (Silba, Ist, Molat), odnosno od sjeverno-hrvatskog primorja uz veće otoke Krk, Rab i Pag, dalje prema jugu. Alternativni plovidbeni pravac uz hrvatsko kopno, od Istre u Podvelebitski kanal u ovom periodu nije mnogo korišten, naročito zbog opasnosti od senjskih uskoka. Gledano u cjelini, pomorski plovidbeni pravci sjevernim Jadranom, u gotovo nepromijenjenim uvjetima plovidbe brodova na jedra, manje-više ostali su isti. Ono što se mijenjalo u danom povijesnom trenutku bila je važnost pojedine plovidbene rute, a samim time i značenje uporišnih točaka na njima.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest
