Naslov
Predodžba Focija (Focijeva shizma)u Kanižlićevoj teološkoj i crkvenopovijesnoj raspravi Kamen pravi smutnje velike (Osijek, 1780)
(The image of Photius (Photian schism) in Kanižlić's theological and church historical polemic book Kamen pravi smutnje velike (Osijek, 1780))

Autori
Šutalo, Goranka

Izvornik
Kroatologija (1847-8050) 6 (2015), 1-2; 190-202

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, znanstveni

Ključne riječi
imagologija ; Antun Kanižlić ; predodžba Focija
(imagology ; Antun Kanižlić ; the image of Photius)

Sažetak
Iako se imagologija kao posebna istraživačka grana komparativne književnosti prvenstveno bavi istraživanjem etničkih/nacionalnih predodžbi, njezin se osnovni pristup i terminologija mogu primijeniti i na istraživanje konfesionalnih predodžbi. Kanižlić u svojoj teološkoj i crkvenohistorijskoj polemici Kamen pravi smutnje velike (Osijek, 1780) glavnim krivcima za crkveni raskol proglašava pravoslavne Grke koji su vrlo negativno aksiološki (vrijednosno) atribuirani (odmetnici, novi Grci focijanci i sl.). Takve negativne vrijednosne atribute autor pripisuje ponajviše carigradskome patrijarhu Fociju, prema Kanižliću, glavnome krivcu za crkveni raskol (glavnome kamenu smutnje). Upravo je Fociju Kanižlić u svome djelu posvetio izrazito sarkastičnu nadgrobnicu (patrijarha Focija pravoslavni kršćani štuju kao sveca) na koju će u ovome radu biti usmjerena posebna analitička pozornost jer se radi o paradigmatskome primjeru gomilanja aksioloških atribucija (Focio kamen velike smutnje, lukava zmijurina, nakaza i sl.) Imagološkom analitičkom metodom, na temelju Kanižlićevog teksta (imajući pri tome u vidu i interkonfesionalne odnose u Slavoniji u 18. st) , nastojat će se posebno obraditi fenomen konstituiranja konfesionalnih identiteta kao i problem konfesionalne drugosti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija, Interdisciplinarne humanističke znanosti

POVEZANOST RADA