Naslov
UROGENITALNE BOLESTI U ZAGREBAČKIM BOLNICAMA
(Urogenital disease in Zagreb hospitals)

Autori
Leppée, Marcel ; Grgić, Matijana ; Marić-Bajs, M ; Ferenčić, N ; Polić-Vižintin, M ; Štimac, D ; Čulig, Josip.

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), stručni

Skup
5. HRVATSKI KONGRES O ZARAZNIM BOLESTIMA

Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 23.09.2006. - 27.09.2006

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
bolesti urogenitalnog sustava; bolnica; Zagreb
(urogenital disease; hospital; Zagreb)

Sažetak
Uvod U zdravstveno-statističkom smislu u skupinu bolesti urogenitalnog sustava spada čitav niz bolesti: upale, glomerulske bolesti, urolitijaza, bolesti muških i ženskih spolnih organa te bolesti dojke. U radu su analizirane samo upalne bolesti urogenitalnog sustava, s posebnim naglaskom na pijelonefritis. Cilj ovoga rada je uz prikaz i analizu kretanja oboljelih i hospitaliziranih od bolesti urogenitalnog sustava u stacionarnim ustanovama grada Zagreba, ukazati i na veličinu tog javnozdravstvenog problema. Metode U radu su promatrane osobe liječene od bolesti urogenitalnog sustava u stacionarnim ustanovama grada Zagreba. Podaci su uzeti iz baze bolnički liječenih osoba koji se za Zagreb i Zagrebačku županiju vode u Zavodu za javno zdravstvo grada Zagreba. Obrađeni su svi hospitalizirani zbog ove dijagnoze u razdoblju od 2000. do 2004. godine. Podaci su obrađeni deskriptivno analitičkom metodom. Rezultati Broj osoba liječenih od bolesti urogenitalnog sustava u bolnicama kreće se oko 13000-14000 godišnje. Raspodjela po dobi je takva da su na vodećem mjestu osobe u dobnoj skupini 40- 49 godina s učešćem od 15, 8%. Na drugom mjestu su ravnopravno osobe u dobnoj skupini 50-59 godina (14, 6%) i 30-39 godina (14, 5%). Kod bolnoopskrbnih dana je raspodjela nešto drugačija s obzirom da su na vodećem mjestu osobe u dobnoj skupini 60-69 godina (16, 6%) te osobe u dobnoj skupini 70-79 godina (15, 0%). Ovo je s razloga što starije osobe dulje borave u bolnici. Odnos između spolova je 67%:33% u korist žena, dok je taj odnos kod broja bolnoopskrbnih dana 60%:40%. Prosječna duljina liječenja se u ovih pet godina stalno smanjuje, tako da se smanjila od 8, 1 dana u 2000. godini na 6, 6 dana u 2004. godini. Unutar nefritisa pretežu akutni nefritisi. Odnos između akutnih i kroničnih nefritisa je 72%:28% u korist akutnih. Zaključak Broj hospitaliziranih osoba kroz promatrano razdoblje bio je prilično stabilan i kretao se oko 13000-14000, koji su ostvarivali oko 100 000 bolnoopskrbnih dana. Zadnjih se godina broj hospitaliziranih smanjio, a naročito dužina ležanja u bolnici, što je vjerojatno rezultat efikasnijeg stacionarnog tretmana.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA