Naslov
BOLESNICI OBOLJELI OD DEMENCIJA U ZAGREBAČKIM BOLNICAMA
(Patients suffering from demencia in Zagreb hospitals)

Autori
Ferenčić, N ; Polić-Vižintin, M ; Sep- Ševerdija, Branka ; Leppée, Marcel ; Grgić, Matijana ; Štimac, D ; Čulig, Josip.

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), stručni

Skup
II. HRVATSKI GERONTOLOŠKI KONGRES

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 09.03.2006. - 12.03.2006

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
demencija; bolničko liječeni; Zagreb
(dementio; medical treatment; Zagreb)

Sažetak
UVOD Demencija (lat. de- bez, mens um) je opće, progresivno propadanje intelektualnih funkcija. Daleko najčešći oblik demencije, bolest čije znakove i simptome suvremena medicina naziva Alzheimerovom bolešću (Alzheimer's disease, AD), postojala je od davnine. Naziv je dobila po Alzheimeru, koji je 1906. godine bolest opisao u 51-godišnje bolesnice. CILJ Cilj rada je utvrditi veličinu pojavnosti hospitaliziranih osoba zbog demencija u zagrebačkim bolnicama. METODE Primijenjena je statističko-analitička metoda obrade podataka vezanih uz liječene bolesnike. Analizirani su ispisani bolesnici sa slijedećim dijagnozama: F00 i G30 - Demencija kod Alzheimerove bolesti, F01 – Vaskularna demencija, F02 – Demencija kod ostalih bolesti i F03 – Nespecificirana demencija. REZULTATI Broj osoba liječenih od demencija u zagrebačkim bolnicama kretao se od 188 u 1998. do 216 u 2003. godini. Taj se broj prvo povećavao do 2001. godine kada je i iznosio najviše (303) da bi se zatim smanjivao do 216 u 2003. godini. Broj ostvarenih bolnoopskrbnih dana se povećavao u razdoblju od 1998. do 2000. godine, kada je doživio vrhunac s 21261 dana , da bi se zatim smanjivao do 2003. godine. Redoslijed kazuje da je najviše osoba liječeno zbog demencija kod Alzheimerove bolesti (F00 i G30), tj. 719 ili 48.1%. Na drugom su mjestu nespecificirane demencija (F03), a za pretpostaviti je da se ovdje najvećim dijelom kriju također demencije kod Alzheimerove bolesti. Liječeno ih je 597, što predstavlja 40.0% svih liječenih. Na trećem su mjestu vaskularne demencije (F01) kojih je registrirano 176 ili 11.8%. Analiziraju li se bolnoopskrbni dani, redoslijed kazuje da je najviše dana ostvareno liječenjem nespecificiranih demencija (F03), a za pretpostaviti je da se ovdje najvećim dijelom kriju demencije kod Alzheimerove bolesti. RASPRAVA Podaci do kojih se došlo analizom bolničkog pobola kazuju da se godišnje prosječno u zagrebačkim bolnicama liječi 249 osoba koje ostvare 9671 bolnoopskrbnih dana. Razlog tome leži u činjenici da se zbog ograničenosti sustava registracije kao osobe oboljele i liječene od senilne demencije vode samo one kojima je ta dijagnoza verificirana kao prva. ZAKLJUČAK Demencija je jedan od najčešćih sindroma što se susreću u svakodnevnoj praksi neurologa, neuropsihijatra i neuropsihologa. Uslijed raznolikosti uzroka, višebrojnosti žarišta i postepene progresije, sindrom demencije je i klinički i neuropatološki vrlo heterogen.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA