Pregled bibliografske jedinice broj: 723928
Oblik izričitog sporazuma o međunarodnoj nadležnosti u makedonskom, hrvatskom i europskom pravu
Oblik izričitog sporazuma o međunarodnoj nadležnosti u makedonskom, hrvatskom i europskom pravu // Četvrti skopsko-zagrebački pravni kolokvij - Zbornik radova / Davitovski, Borče (ur.).
Skopje: Univerzitet Sv. Kiril i Metodij u Skopju, 2013. str. 91-109 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 723928 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Oblik izričitog sporazuma o međunarodnoj nadležnosti u makedonskom, hrvatskom i europskom pravu
(Rules on Form of the Exclusive Choice-of-Court Agreement in Macedonian, Croatian and European Law)
Autori
Zgrabljić Rotar, Dora
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Četvrti skopsko-zagrebački pravni kolokvij - Zbornik radova
/ Davitovski, Borče - Skopje : Univerzitet Sv. Kiril i Metodij u Skopju, 2013, 91-109
ISBN
978-9989-194-35-1
Skup
Skopsko-zagrebački pravni kolokvij
Mjesto i datum
Skopje, Sjeverna Makedonija, 05.09.2013. - 08.09.2013
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
sporazum o prorogaciji; pisani oblik; ZRS; Makedonija; Hrvatska; Uredba Bruxelles I
(Choice-of-Court Agreement; written form; Private International Law Act; Macedonia; Croatia; Brussels I Regulation)
Sažetak
Prorogacija sudske nadležnosti dozvoljena je danas, u gotovo svim nacionalnim pravnim porecima, uključujući makedonski i hrvatski. Hrvatsko i makedonsko pravo u pogledu sporazuma o prorogaciji slijede odredbe Zakona o rješavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u određenim odnosima iz 1982. godine. Taj zakon je uredio prorogaciju međunarodne sudske nadležnosti, ali nije predvidio pravilo o obliku sporazuma o prorogaciji. U oba pravna sustava na oblik sporazuma o izboru međunarodno nadležnog suda analogijom su se primjenjivala pravila o obliku sporazuma o izboru mjesne nadležnosti sadržana u Zakonu o parničnom postupku, a kasnije i pravila o obliku ugovora o arbitraži. Izbor međunarodno nadležnog suda, prema tome, valjan je samo ako je sačinjen u pisanom obliku. U radu se, u kontekstu rasprave o makedonskom pravu, istražuje trebaju li se u državama ugovornicama Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju već u pretpristupnom razdoblju primjenjivati pravila europskog prava koja se odnose na oblik sporazuma o prorogaciji. Zaključuje se da to ne bi bilo primjereno. Na primjeru hrvatskih pravila, istražuje se u kojoj se mjeri pravila o obliku ugovora o arbitraži trebaju primjenjivati na oblik sporazuma o izboru međunarodno nadležnog suda. Zbog funkcionalne sličnosti ova dva sporazuma zaključuje se da bi bilo primjereno analogno primjenjivati odredbe koje se odnose na oblik sporazuma o arbitraži na sporazum o izboru međunarodne nadležnosti. U Europskoj uniji, pravila o izboru međunarodne nadležnosti uređena su Uredbom (EU) 1215/2012 o nadležnosti, priznanju i ovrsi sudskih odluka u građanskim i trgovačkim predmetima (Novela) od 12. prosinca 2012. Na taj način pravila o formalnoj valjanosti sporazuma o izboru nadležnog suda uređena su na europskoj razini pa se nacionalna pravila država članica primjenjuju samo ako nisu ispunjene pretpostavke za primjenu odredaba Uredbe. Članak 25. Uredbe Bruxelles I propisuje da sporazum o izboru nadležnog suda mora biti sačinjen u pisanom obliku. Detaljno razrađenim pravilima Uredbe i kroz praksu Suda Europske unije i neki drugi oblici sklapanja ugovora o prorogaciji izjednačeni su s pisanim oblikom. U radu se uspoređuju pravila o obliku sporazuma o izboru međunarodnog suda prema sva tri pravna sustava i zaključuje se da, unatoč razlikama, hrvatski i makedonski sudovi ne bi trebali imati značajnijih problema u prilagodbi europskim pravilima.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Pravo
