Naslov
Utjecaj nutrienata hrane na zdravlje i mineralnu gustoću kostiju
(Nutrients impact on health and bone mineral density)

Autori
Solomun Kolanović, Božica ; Bilandžić, Nina

Izvornik
Veterinarska stanica : znanstveno-stručni veterinarski časopis (0350-7149) 45 (2014), 5; 325-340

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
kalcij; hrana; kosti
(calciom; food; bones)

Sažetak
Pravilnom prehranom i redovitom tjelesnom aktivnošću u djetinjstvu i adolescenciji, odnosno u vrijeme postizanja vršne koštane mase, mogu se ublažiti učinci prirodnog procesa smanjenja koštane gustoće u starosti. Nedostatan unos kalcija tijekom perioda rasta smanjuje vršnu koštanu masu te utjecati na povećan rizik od osteoporotičnih prijeloma u kasnijoj životnoj dobi. Epidemiološke studije pokazuju da je unos mlijeka i i kalcija povezan s koštano mineralnim prirastom tijekom rasta te prijelomima u djetinjstvu i gustoćom kostiju u odrasloj životnoj dobi. Kako bi se očuvalo koštano zdravlje u zreloj životnoj dobi i dalje je iznimno važna prehrana s dovoljnim unosom kalcija i vitamina D i ostalih hranjivih tvari, te redovita tjelesna aktivnost. Važno je i umjereno izlaganje suncu, jer je fotokemijsko djelovanje sunca na kožu primaran izvor vitamina D. Prehrana treba biti uravnotežena, s dovoljnom količinom proteina i pravilnim odnosom kalcija i fosfora u namirnicama. Brojne randomizirane kontrolne studije su pokazale da suplementacija kalcijem i vitaminom D u starijoj životnoj dobi može imati pozitivne učinke na mineralnu gustoću kostiju, kao i na smanjenje rizika od prijeloma. Preporučeni unosi su barem 1000 mg/dan kalcija, 800 IU/dan vitamina D i 1 g/kg tjelesne mase za proteine. Nedavna istraživanja pokazala su da relativno niska doza vitamina K (200 μg/dan) u kombinaciji s vitaminom D značajno povećava mineralnu gustoću kostiju. Većina kontrolnih studija koje istražuju utjecaje suplementacije kalcijem ili kombinaciju suplementacije kalcijem i vitaminom D kod osoba starije životne dobi pokazale su smanjenje rizika od prijeloma. Gubitak estrogena u kasnijoj životnoj dobi kao i u menopauzi dovodi do povećanja koštane resorpcije te ga je potrebno nadoknaditi hormonskim liječenjem. Zbog spoznaja o kardiovaskularnim rizicima hormonske terapije i rizicima za karcinom dojke danas se u očuvanju čvrstoće kostiju sve češće primjenjuju pripravci koji sadrže biljne hormone ili fitoestrogene bogate izoflavonima, koji djeluju slično estrogenima. Njima su bogate mahunarke, osobito soja koja sadrži primarne izoflavone genistein i daidzein. Kliničkim ispitivanjima dokazano je da izoflavoni povoljno djeluju na kosti povećanjem koštane mase. Unos životinjskih proteina koji utječu na povećanje kiselina mora biti uravnotežen unosom hrane bogate alkalijama poput voća i povrća da bi se potpuno iskoristio koristan učinak unosa proteina na rast i održanje kosti. Studije režima prehrane pokazuju da pojedinci koji stalno konzumiraju hranu baziranu na voću, povrću, mlijeku i žitaricama imaju značajno gušću koštanu masu od onih čija je prehrana karakterizirana pretjeranim unosom grickalica i brze hrane ili pretjeranim unosom mesa, kruha i krumpira. Također, Mediteranska prehrana koju karakterizira visoki unos voća, povrća, mahunarki i nerafiniranih žitarica, ribe i maslinovog ulja, a siromašan unos mesa i punomasnih mliječnih proizvoda ima utjecaj na održanje koštane mase. Od iznimne je važnosti posvetiti punu pozornost zdravlju i očuvanju koštanog sustava, kako u mladosti, tako i u kasnijoj životnoj dobi, čime uvelike pridonosimo kakvoći života u trećoj životnoj dobi.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA