Naslov
Akutni hemoragijski edem dojenčeta (AHEI) : Prikaz bolesnika
(Acute hemorrhagic edema of the infant (AHEI) : Case report)

Autori
Ovuka, Aleksandar ; Kvenić, Barbara ; Rožmanić, Vojko ; Čače, Neven ; Banac, Srđan.

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
XI kongres Hrvatskog pedijatrijskog društv : knjiga sažetaka ; u: Paediatria Croatica 58 (2014) (S2) / Barišić, Ingeborg - Zagreb : Hrvatski planinarski savez, 2014, 175-175

Skup
Kongres Hrvatskog pedijatrijskog društva (11 ; 2014)

Mjesto i datum
Dubrovnik, Hrvatska, 16.10.2014. - 19.10.2014

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
akutni hemoragijski edem; dojenče
(acute haemorrhagic edema; infant)

Sažetak
Akutni hemorargijski edem dojenčeta, engl. Acute Hemorrhagic Edema of Infancy (AHEI) je rijetka bolest koju je prvi opisao Snow 1913. godine. U literaturi je još poznata kao Finkelsteinova bolest, Seidlmayerov sindrom, urtikarijalni vaskulitis i akutni benigni kutani leukocitoklastični vaskulitis u dojenčeta. Inicijalno se smatralo da je AHEI varijanta purpure Henoch Schönlein (HSP), a današnji je stav da se radi o zasebnom entitetu. Razlog tome je rijetka pojava visceralnih komplikacija i kožnih depozita imunoglobulina A koji se javljaju u bolesnika s HSP-om . Bolest je nepoznate etiologije, a postoje indicije da se radi o vaskulitisu posredovanom imunim kompleksima. Tipično se javlja u dojenčadi i male djece dobi od 4 do 60 mjeseci, a gotovo je pet puta češća u dječaka nego li u djevojčica. Nastup AHEI je povezan s predhodnom infekcijom gornjeg dišnog sustava, gastroenterokolitisom, imunizacijom ili primjenom antibiotika. Kliničku sliku karakterizira pojava petehija, purpura, ekhimoza izgleda poput mete po uškama, licu i ekstremitetima uz edem zahvaćenih dijelova tijela u djeteta koje je odličnog općeg stanja. U diferencijalnu dijagnozu spadaju: HSP, hemorargijska urtikarija, meningokokcemija, eritema multiforme, koagulopatije i reakcije na lijekove Bolest je benigne prirode, samolimitirajuće naravi i rijetko rekurira. Moguće komplikacije su artritis, nefritis, krvarenje iz probavnog sustava, intususcepcija i torzija testisa. Liječenje je simptomatsko, kortikosteroidi se koriste u slučaju visceralnih komplikacija, a antimikrobno liječnje se primjenjuje samo slučaju bakterijske superinfekcije kožnih promjena. U našem radu prikazujemo trogodišnjeg dječaka s AHEI. Iz heteroanamnestičkih se podataka saznaje da je bolesnik nekoliko dana pred prijem imao povišenu tjelesnu temperaturu, curio mu je nos i žalio se je na grlobolju radi čega mu je propisana antimikrobna terapija koamoksiklavom. Nakon jedne doze antibiotika dolazi do razvoja purpura, ekhimoza i edema po koži desne uške, obje podlaktice, oba stopala i obje nadkoljenice uz odlično opće stanje i znakove infekcije gornjeg dišnog sustava. Dječak je liječen simptomatski, a kroz sljedećih desetak dana je došlo do spontane regersije promjena.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA