Naslov
Razlike u korištenju strategija učenja savjesnijih i manje savjesnih učenika/ca
(Learning Strategies Use and Conscientiousness)

Autori
Marušić, Iris ; Matić, Jelena

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
2. Dani obrazovnih znanosti - Uloga istraživanja u obrazovnim promjenama / Iris Marušić - Zagreb : Institut za društvena istraživanja, 2014, 48-49

ISBN
978-953-6218-62-2

Skup
2.Dani obrazovnih znanosti

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 16.10.2014. - 17.10.2014

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
savjesnost; motivacijske strategije učenja; kognitivne strategije učenja
(Conscientiousness; Motivational Learning Strategies; Cognitive Learning Strategies)

Sažetak
U istraživanjima se konzistentno pokazuje da savjesniji učenici/ce postižu bolji akademski uspjeh od svojih manje savjesnih kolega/ica, više su intrinzično motivirani i orijentirani ka postignuću (Poropat, 2009 ; Kommaraju i Karau, 2005). Različito akademsko funkcioniranje ogleda se i u načinu na koji ove dvije skupine učenika/ca pristupaju učenju. Cilj istraživanja bio je provjeriti postoje li razlike između savjesnijih i manje savjesnih učenika/ca s obzirom na njihovu sklonost korištenju motivacijskih i kognitivnih strategija učenja. Istraživanje je provedeno na N = 624 učenika/ca 8. razreda iz 36 škola u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji. U skupinu savjesnijih učenika/ca svrstani su oni sudionici koji imaju 25% najviših rezultata na varijabli savjesnosti iz BFI upitnika ličnosti (John i Srivastava, 1999), dok su skupinu manje savjesnih činili oni pojedinci koji se mogu ubrojiti u 25% uzorka s najniže izraženom osobinom savjesnosti. Razlike između dviju skupina provjerene su linearnom diskriminacijskom analizom. Korišteni prediktori su subskale upitnika (Lončarić, 2008) koji mjeri motivacijske (samohendikepiranje, vanjska atribucija neuspjeha, upravljanje vremenom i okolinom učenja, obrambeni pesimizam, određivanje ciljeva, poticanje truda) i kognitivne strategije učenja (kontrola procesa i ishoda učenja, usmjerenost na minimalne zahtjeve, nepovezano memoriranje, ponavljanje i uvježbavanje, (re)organizacija materijala, primjena i transformacija, kritičko mišljenje, elaboracija). Derivirana diskriminacijska funkcija statistički je značajna (Wilksova λ = .553, p < .000). Veličina efekta diskriminacijske funkcije dobivena kvadriranjem kanoničke korelacije iznosi .448. Sve diskriminacijske varijable, uz iznimku primjene i transformacije, značajno doprinose razlikovanju dviju skupina. Prediktori koji su se pokazali najrelevantnijima za razlikovanje među skupinama su strategije samohendikepiranja, poticanja truda, elaboracije, upravljanja vremenom i određivanja ciljeva. Cjelokupni obrazac rezultata sugerira da savjesniji učenici/ce imaju izraženije proaktivne motivacijske i kognitivne strategije učenja te manje izražene defanzivne strategije učenja u usporedbi s manje savjesnim učenicima/cama. Uočene razlike u odabiru samoregulacijskih strategija pokazuju da savjesniji učenici/ce imaju adaptivniji pristup učenju od svojih manje savjesnih vršnjaka/inja, sukladno istraživanjima koja ističu ulogu savjesnosti u uspješnom akademskom funkcioniranju.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA