ࡱ> q`bjbjqPqP ?6::!TQ/dH<<<P8888pDLP(.000000hg0<]!@]!]!0<< ]!<<. ]!. 6<< fpn8mNϻ0V,}<  >t00#]!]!]!]!PPP$PPPPPP<<<<<< HRVATSKI AUTORI NA ZADARSKOJ LUTKARSKOJ SCENI Teodora Vigato UDK: 821.163.42.09 Odjel za izobrazbu u itelja i odgojitelja Pregledni lanak Sveu iliate u Zadru Review article Primljeno: 2007-9-25Received SA}ETAK Pedesetogodianje djelovanje Kazaliata lutaka Zadar zapo inje radom glumca i redatelja Mile Gatare koji je izgradio prepoznatljivi lutkari stil stavljajui na repertoar hrvatske autore, meu kojima su bili najzastupljeniji Vladimir Nazor, Vojmil Rabadan, Mladen `irola i }eljko Hell. Napuatajui poetiku imitacije gluma kog kazaliata, u Kazaliatu lutaka Zadar afirmiraju se novi pisci i nove lutkarske estetike od kojih izdvajamo Luku Paljetka, koji se svojim autorskim radovima udaljio od naivnih pri a namijenjenim isklju ivo djeci te lutkarstvo pribli~io odrasloj publici. Nove lutkarske estetike afirmirane u Kazaliatu lutaka Zadar kao glavne lutkarske znakove uzimaju pokret u ritmu i glazbi, dok im govor, ina e dominantni znak u gluma kom kazaliatu, za lutkarski izraz i nije toliko va~an. Autorica pronalazi lutkarsko znakovlje u tekstovima iz starije hrvatske knji~evnosti koji su postavljeni na lutkarsku scenu te pokuaava odgovoriti na pitanje zaato su se upravo u Zadru dogodila lutkarska uprizorenja Muke svete Margarite, Judite i Planina. Klju ne rije i: Hrvatski autori, Kazaliate lutaka u Zadru, lutkarsko znakovlje, pokret, repertoar U pedesetogodianjem radu Kazaliata lutaka u Zadru (1952.-2001.) kroni ar (Seferovi, 2001, str. 89-96) je izbrojio to no 200 premijera. Podatci o autorima dramatiziranih pri a su dosta neprecizni. Samo u slu aju ako je sa uvan originalni dramski predlo~ak mo~emo utvrditi koliko je dramaturg intervenirao u ve postojeu pri u. U ovom radu ~elimo izdvojiti tekstove hrvatskih autora koji su promovirali razli ite poetike u zadarskom i hrvatskom lutkarstvu. Koristili smo se originalnim tekstovima iz arhive Kazaliata lutaka Zadar i napisima kriti ara iz dnevnog i tjednog tiska, jer smatramo da je predstava neponovljivi in i da nastaje zajedno sa svojom publikom u trenutku neposrednog kontakta, a napisi u dnevnom tisku mogu svjedo iti u kakvoj atmosferi se dogodio taj susret. Kazaliate lutaka u Zadru, kao i veina hrvatskih lutkarskih scena, nastaje pedesetih godina XX. stoljea. U prvom desetljeu vlada dominacija kvaziodgojnog i zabavnog usmjerenja (Seferovia, 1997, str. 5), a specifi nosti zadarskog lutkarstva, poznate kao "Gatarina akola", sastoje se u posebnoj komunikaciji proizaaloj iz teksta, a ne iz lutkarske interpretacije ( e uk, 1972, str. 12). O ulozi i zna enju kazaliata lutaka u poslijeratnom Zadru zapisao je Bruno Paitoni (Paitoni, 1964), osniva  i ravnatelj Kazaliata lutaka u Zadru, ali i prvi teoreti ar zadarskog lutkarstva. Po njegovu mialjenju trebala bi postojati veza izmeu akole i kazaliata pa je predlagao da kazaliate lutaka postane integralni dio nastavnog programa. Trebalo bi pisati tekstove u kojima se spontano dodiruje realni ~ivot i pouka. Bajkovitost je trebalo staviti u realisti ke okvire jer se uz pomo kazaliata lutaka dijete razvija bez predrasuda, upoznaje i prihvaa pozitivne strane druatvenih odnosa koje mu se prikazuju s dramskim zapletom i kona no u~iva u pobjedi plemenite ideje. (Isto) Grupa zadarskih umjetnika krenula je u lutkarsku avanturu literarnim predloacima tada aktualnog pisca Vladimira Nazora (Fabrio, 1976) koji uglavnom intervenira u poznate bajke da bi ih prilagodio hrvatskim prilikama. Meutim, Nazor je 1947. godine napisao i aktualnu pri u Pionir Grujo, koja je postavljena na zadarsku lutkarsku scenu u prvoj godini djelovanja i bila je namijenjena djeci kakvu ~elimo odgojiti (Zadar, 1979. str. 90-99). Junak pri e, Pionir Grujo, odlazi u podzemni svijet i spaaava planinu od za aranosti da bi omladinci mogli prokopati tunel i izgraditi prugu. U planini ~ive patuljci Pedaljmu~alakatbrade koje smo ve susreli u bajci Kobili i Lakatbradepedaljmu~a. Jednostavna pri a o pioniru Gruji govori o naivnom moralu socrealisti kog puka, a nalazi se u mati nom okrilju unutar kojeg je funkcionirala kao ustrojitelj vladajueg svjetonazora zajednice (Jolles, 2000, str. 225). Djela hrvatske spisateljice Ivane Brli-Ma~urani za zadarsku lutkarsku scenu uglavnom je adaptirao Mile Gatara. Najprije je dramatizirao pripovijesti Toporko i tri }upan ia (1953), ato mu je donijelo prvu nagradu Druatva za vaspitanje dece u Novom Sadu, a nagraena dramatizacija je otkupljena i prevedena na maarski. Iste godine u zadarskom kazaliatu lutaka izvode se Gatarine adaptacije pri a Ivane Brli-Ma~urani: `ume Striborova i udnovate zgode aegrta Hlapia (1953). Mile Gatara je ina e adaptirao i druga djela. Autor je djela Dva cvancika (1954) i Baa- elik (1955), a kako u arhivu Kazaliata lutaka nismo pronaali ove tekstove nego samo kazaliane listie, pretpostavljamo da je predstava Baa- elik nastala kao adaptacija poznate narodne pri e. Popis likova ne odgovara popisu u adaptaciji Slavka Andresa po kojoj je predstava izvedena u Zagrebu 1957. godine (iste godine kada je spomenuta adaptacija i tiskana). Vezu izmeu zagreba koga i zadarskog lutkarstva mo~emo tra~iti u literarnim predloacima Vojmila Rabadana koje su postavljali na scenu i zadarski i zagreba ki redatelji. Rabadan je u svom "lutkarskom razdoblju", koje intenzivno traje do polovice aezdesetih, radio na podizanju umjetni ke i tekstovne razine lutkarskih predstava. On je uglavnom posezao u nacionalnu riznicu jer ga je privla ila ljepota i blago knji~evnog izraza. Nije tra~io specifi no lutkarski pristup, nego je naprosto ~elio dramaturaki i re~ijski vrsto i jasno postaviti predstavu, pazei uvijek da ona bude pristupa na djeci. Orijentirao se na bajke, narodne pri e i najpoznatija djela iz naae i svjetske knji~evnosti za djecu. Vojmil Rabadan (Bognar, 1998, str. 1-6) ~elio je uskladiti visoko uznapredovali scenski estetizam sa zahtjevima, da se lutkarstvo prilagodi ato airem sloju publike. I dok se na poslijeratnoj zagreba koj lutkarskoj sceni nee izvoditi ni jedna predstava raena po literaturnom predloaku Mladena `irole, a prije rata je dominirao na sceni Zagreba kog marionetskog kazaliata, u Zadru e se njegova djela izvoditi dosta esto. Ve 1952. godine u Kazaliatu lutaka u Zadru pojavljuje se vrlo zanimljiva predstava Mladena `irole koji nosi naslov Petrica Kerempuh. Likovi u komediji Petrica Kerempuh zadarske verzije ne govore kajkavski niti se nalaze u Zagrebu, kao u Domjeniovoj verziji, niti u Vara~dinu, kao u Lovren ievoj verziji, nego negdje, kako ka~e u uvodnoj didaskaliji sam Mladen `irola, u nekom velikom selu (na plakatu piae da je rije  o selu Blatu). Komedijanje Petrice Kerempuha - bistra i dobra dje aka koji se kao siro e bez oca i majke snalazi u ~ivotu na razli ite na ine - podsjea na komedije starog Zagreba iz 18. stoljea, a ima dosta dodirnih to aka i s komedijama Tituaa Brezova kog. Najzna ajnija predstava aestogodianjeg rada zadarskog kazaliata lutaka, (Paitoni, 1957. a) smatra se Kraljica lutaka Mladena `irole, zato ato je uspostavljena ravnote~a izmeu odgojno-prou avateljskog sadr~aja i same izvedbe. Djeca napokon imaju svoj kazaliani svijet (Paitoni, 1957. b) jer je `irola majstorski ispresijecao dje je vjerovanje u postojane lutaka, ali u isto vrijeme stvara realisti ki odnos prema toj istoj lutki. Ovo djelo mo~e poslu~iti kao primjer dje jim piscima kako pisati za djecu, poru uje Bruno Paitoni. `irolinini literarni predloaci po kojima su se izvodile predstave najdosljednije slijede poetiku Kazaliate lutaka u Zadru pedesetih i aezdesetih godina proalog stoljea. `irola majstorski slijedi razvoj radnje u koju uplie onoliko fantazije koliko je potrebno osjetljivoj dje joj duai. Uva~avanjem stvarnosti u gradnji fantasti ne zamisli umetnuo je poruku. U ovakvim dje jim komadima se odra~ava jedan od glavnih zadataka naaeg kazaliata lutaka koji poma~e djeci da se normalno i postepeno oslobode fantasti nog na ina gledanja na ~ivot, a ujedno im poma~e da izgrade vlastiti karakter. U arhivu Kazaliata lutaka u Zadru pronaali smo i `iroline tekstove koji nikada nisu praizvedeni. }eljko Hell spada u najzastupljenije hrvatske autore koji su se pojavili na sceni zadarskog lutkarstva jer je u razdoblju od 1956. do 1963. premijerno izvedeno sedam njegovih tekstova koji su, s jedne strane, prikazivali nekakav udesan bajkoviti svijet, a, s druge strane, postizavali realisti ki izraz, i predstava su sasvim kidale vezu sa svijetom fantazije ato je stajalo u osnovi lutkarske poetike (Petri i, 1957). Meutim, bez obzira ato su se tekstovi }eljka Hella najviae uprizorivali na sceni Kazaliatu lutaka u Zadru (jer su zadovoljavali osnovna poetska na ela na kojima se temeljilo zadarsko lutkarstvo), kritika nije baa dobro prihvaala njegova djela. U nepotpisanom lanku tvrdi se da je odlika predstave Tko umije njemu dvije nenametljiva, pomalo i dosadna didakti nost, a za predstavu Kako je mjesec pobjegao s neba kriti ar tvrdi da ne sadr~i u sebi ni onaj nu~an kvantum dogaanja, koji bi plijenio naaa ula i naau radoznalost (nn, 1959). Predstava nas ostavlja ravnoduanim zbog te mraave radnje koja se svodi na dva-tri neinventivna dogaaja, a dijalozi su akrti i ne pru~aju mogunost glumcima da se razigraju u lutkarskoj igri. (Dobra, 1963). Sedamdesetih godina na scenama hrvatskog lutkarstva po inju se pojavljivati antibajke, koje pripadaju tematskoj i dramaturakoj sferi moderne bajke, i idu u druga ijem smjeru od onog ato je karakteriziraju sadr~aji i junaci inspirirani ambijentom iz klasi ne bajke. To bi bile moderne bajke gdje mitoloaki i kraljevski likovi poprimaju novu ulogu, a sadr~aji postaju aktualniji negoli ih mo~e pru~iti bilo koja klasi na bajka, i ona pu kog i ona umjetni kog podrijetla ( e uk, 1981, str. 93). Opa karakteristika antibajke, u kojoj dominira humor i satiri nost, nije namjera demistificirati mitske ili carsko-kraljevske likove posuene iz klasi nih bajki, nego suvremeni pisci ~ele izraziti svoj aktualni pogled na svijet i ~ivot. Bajka sa suvremenom temom i sadr~ajima u praksi naaih kazaliata lutaka poistovjeuje se sa zabavnom dramaturgijskom vrstom, pa se ini sve da na sceni bude ato zabavnije, a pouka se benevolentno prepuata pedagozima. (Isto) U lutkarskom repertoaru antibajki radnju pokreu basnovite ~ivotinje s psihologijom suvremenoga djeteta, zatim scenski likovi izaali iz predmeta koji u zbilji okru~uju maliaane, ili stvarni dje aci i djevoj ice preobra~eni uz pomo lutke u scenske junake. Na sceni Kazaliata lutaka u Zadru pojavila se je tipi na antibajka Luke Paljetka koja nosi naslov Bajka o kraljevim treanjama u re~iji Zvonka Festinija. Zadrani su imali priliku vidjeti avangardnu predstava tada mladog zadarskog pjesnika. Sadr~aj bajke se jako teako prati, tvrdi novinar. (N.D., 1970) etiri otpuatena glumca nau se na ulici i tuguju. Ljubav prema pozivu i ~elja za glumom je tolika da u tren oka na nekom smetliatu, od starih i napuatenih stvari, improviziraju pozornicu i lutke te stvaraju novu bajku. Tako po inje bajka koja se esto prekida jer se glumci ili posvade ili im nestane daha pa se odmaraju ili jednostavno razmialjaju kako nastaviti ili dovraiti pri u. Osim neobi nog teksta, re~ijski koncept, druga ija lutkarska animacija i novi pristup lutkarstvu zbunjivali su publiku. Isti redatelj, Zvonko Festini (1983), re~irao je Paljetkov tekst Duhovi s planeta Strahurn koji je napisan na temelju pri e talijanskog pisca za djecu G. Rodarija i ne sadr~e u dovoljnoj mjeri sve one pretpostavke koje su dovoljne da se ostvari posve prihvatljiva i gledljiva predstava (Dobra, 1983). Po mialjenju novinara, rije  je o sadr~ajno podosta neatraktivnom i literarno tananom predloaku kojem je osnovna mana u prenaglaaenoj naraciji. Naime, iz planeta Strahurna na Zemlju dolaze duhovi koji su nespretni u svojim plaaenjima i nitko ih se ne boji. U trenutcima kada ~ele prestraaiti ljude djeluju smijeano. Izvorni lutkarski tekst napisao je Luko Paljetak zajedno s Anamarijom Paljetak pod naslovom Nikola Tesla: pri e iz djetinjstva. Tekst je nastao na temelju jednog pisma kojeg je Tesla u 82. godini ~ivota uputio djevoj ici Polly, kerki svog prijatelja. U pismu je na bajkovit na in opisano njegovo li ko djetinjstvo. Prvi dio tog pisma bavi se Teslinim prijateljstvom s jednim ma kom. "Jednog obla nog dana, nabijenog elektricitetom, mali je Tesla gladio ma ka i na njemu je otkrio fenomen elektriciteta." Za njegov ~ivotni put to je bilo sudbonosno, a Paljetak je iz toga izvukao zna ajan simboli ki moment u predstavi. "Cijela fizika i matematika, a gotovo svi ovjekovi do~ivljaji, zasnovani su na plus i minus polovima." I upravo na tim pozitivnim i negativnim polovima Paljetak gradi predstavu. Ma ak je pozitivan pol jer je simbol tajanstvenosti, lukavosti i razuma i u krajnjoj liniji simbolizira tajanstvo prirode. Drugi dio tog pisma govori o prijateljstvu mladog Tesle spram jednog guska. Gusak, gotovo u svih naroda simbolizira glupost, a upravo glupost i mr~nja je esto okru~ivala Teslu. Pozitivan pol je bio ma ak, a gusak negativan, i to bi bila osnovna dijalektika njegove predstave jer "bez negativnog pola nema bajke, a nema ni drame (Baai, 1982)." U arhivu Kazaliata lutaka pronaali smo tekst Luke Paljetka, koji je napisan 1968. godine i nosi naslov S onu strane ogledala omnibus aest pri a za flurescentni teatar i nije nikada uprizoren, a mogli bismo ga okarakterizirati kao pravi tekst antibajke. Jednu od mogunosti nastajanju i uprizorenju antibajke ispri ao nam je Mom ilo Popadi na primjeru kako je nastala njegova predstava Tri lava na godianjem odmoru (1970). Najprije je stvorio likove, na prvi pogled sasvim obi ne, ali ipak malo "ia aaene" onda ih je stavio u naizgled apsurdne situacije  tako je nastala igra koja je u osnovi dje je drame. Sam tekst formira se iz nastale situacije te upravo zbog takvog pristupa - kada igra stvara tekst, a ne tekst igru, a i zbog drugih razloga - publika nije prihvatila predstavu pa je bila skinuta s repertoara. Posljednje desetljee XX. stoljea u zadarskom kazaliatu lutaka bilo je u znaku lutkarskog uprizorenju starijih hrvatskih pisaca jer je na scenu postavljena predstava Muke svete Margarite (1990), zatim Judita Marka Marulia i Tonka Maroevia (1991), Stjepan, posljednji kralj bosanski, Mirka Bogovia (1993), Bo~ini triptih (1994) i Planine (1997) Petra Zorania. Teatar lutaka, koji je namijenje:<B\^bfpr~  0 2 ɽҴɥpdph8CJaJmHsHhGhUSCJaJmHsHhGh/#"CJaJmHsHhj+h/#"CJaJhWFCJaJmHsHhUShUSCJaJmHsHhUS5mHsHhUShBE5mHsHh85mHsHhG5mHsHh5h5CJaJmHsH hGh5hWFhG hGhG!<^`b@ $$Ifa$gd&D$a$gd/#"$a$gd5$a$gduJ$d^`a$gd5 >2 4 > @ H J P R V X Z \ f l ˼˼˼˼˭teYNChHOh/#"CJaJhGh/#"mHsHh/#"CJaJmHsHhGhUSCJaJmHsHh8h6CJaJmH sH hGh6CJaJmHsHh86CJaJmH sH h8CJaJmHsHhGhCJaJmHsHhGh8CJaJmHsHh8h8CJaJmH sH hGh5CJaJmHsHh%MCJaJhGh%MCJaJmHsH $ & , . B D P R V X d 濯树scscscZJZJZhY/h 6CJaJmHsHh 6CJaJhGhG6CJaJmHsHhhG6CJaJ"hh56CJaJmHsHh5hBECJaJmHsHh5h/#"CJaJmHsHh8h/#"6CJaJmHsHhHOh/#"6CJaJh8hHCJaJmHsHh8CJaJmHsHh8h/#"mHsHh8h/#"CJaJmHsH $$Ifa$gd&Dskd$$If\ 3 HZ [ t64a $$Ifa$gd&Dskd$$If\ 3 HZ [ t64a D HHJ|sbbVN$a$gd $7`7a$gdG$7d`7a$gdG gd$a$gduJ$a$gd/#"skd~$$If\ 3 HZ [ t64ad f p r z |    ( * < > @ B F H Z \ l n z ~     " $ & * 4 6 > D L N V X Z hhG6CJaJhGhG6CJaJmHsHh 6CJaJhY/h 6CJaJmHsHPZ \ j l ~       . 0 @ B F H R T f h p r "$*,68<>RhY/h 6CJaJmHsHh 6CJaJhhG6CJaJhGhG6CJaJmHsHPRT`bfhxz  ,.<>LNZ\^`jlnpz| hY/h 6CJaJmHsHh 6CJaJhhG6CJaJhGhG6CJaJmHsHP (*68<>BHXZln 24>@DFNPVXlnrt  $0246DFhGhG6CJaJmHsHhhG6CJaJVFHJhpr .08:BDPRVXdfhjt "0246嶦}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}hGhGCJaJmHsHh8 hGCJaJh5hCJaJmHsHhGh5CJaJmHsHhGh6CJaJmHsHh 6CJaJmHsH"hh56CJaJmHsHh6CJaJmHsHhBE6CJaJmHsH1J0!(/6>GP\VZ>e&o qufxܼ $7`7a$gdG$7d`7a$gdG$a$gd$!^`!a$gd6FHdflnprvx   02>@DFXZrtvx| 68BDJLZhGhGCJaJmHsHh8 hGCJaJ[Z\^`rtvx(*468:JLVX^`dftvxz "$02BDFHXZprh8 hGCJaJhGhGCJaJmHsH[(*,0<>BDPRTV`djlnptv|~$&(*46JLfhjl|~!jh8 hG0JCJUaJhGhGCJaJmHsHh8 hGCJaJT&(.2BFNTbdhjln~ $*8:<FHJLRT\^jlpr~hGhGCJaJmHsHh8 hGCJaJX &(46:<HJLNX\bdfhpr"*,.0<>BDHJNPbdhjvx|~h8 hGCJaJhGhGCJaJmHsHhJ"5CJaJT0f h z!~!!!>#@#####&&&&&)))*T**+,,2,4,R,^,`,b,d,,,- --".4...00r9t9999:;;\>ϛϮϿ$jh8 hG0J6CJUaJ!jh8 hG0JCJUaJhGhGCJ]aJmHsHhGhG6CJaJmHsH"hGhG6CJ]aJmHsHhGhGCJaJmHsH9\>^>>>>>>>@,@^@AB"BxCzCCbDFFFFGGGHHJZJJJJJ*MTMVMXMMMMN2N,Z\ZZZZ[J[L[h`j`` a.aaaabbɖɦɖɖɖhGhGCJ]aJmHsH!jh8 hG0JCJUaJ"hGhG6CJ]aJmHsHhGhG6CJaJmHsHhJ"5CJaJmHsHhGhGCJaJmHsHhaCJaJmHsH;bbcce>f|j~jnlrl"o&o:oop pdpfprpqq,r2r4rfrvww*w~wwwwwx x"x(x6xxިh~̮خزڲ ԴƶU!jh8 hG0JCJUaJ"hGhG6CJ]aJmHsHhY/CJaJmHsHhGhGCJ]aJmHsHhGhGCJaJmHsHhGhG6CJaJmHsH>n odrasloj publici, sa uvao je sklonost prema nevjerojatnom, a upravo na toj osobitosti lutkarskog medija zadarski e lutkari temeljiti svoj rad kada budu uprizoravali tekstove iz hrvatske baatine. Zadarski lutkari zajedno s gostom iz poljske WiesBawom Hejnom za literarni predlo~ak lutkarske predstave uzeli su poznato srednjovjekovno prikazanje Muka Svete Margarite (Vigato, 2002, str.). U lutkarskom uprizorenju literarnog predloaku Muke svete Margarite mo~emo tra~iti potvrdu poznate teze da animirani predmeti ili lutke ine predkazalianu etapu u razvoju lutkarstva; ako tome joa dodamo da lutkarstvo predstavlja predfazu u razvoju gluma kog kazaliata, onda mo~emo tvrditi da ovom predstavom autori o~ivljavaju prapo etak kazaliata uope. (Jurkowski, 2005, str. 21) Na scenu Kazaliata lutaka u Zadru postavljena je Marulieva Judita u adaptaciji Tonka Maroevi i re~iji Marina Caria. Za inscenaciju se pobrinuo Branko Stojakovi koji je izradio rekvizite i kulise po uzoru na eksponate iz stalne izlo~be Zlata i srebra grada Zadra (pa i sama Judita ima izgled svete Stoaije, jedne od zadarskih zaatitnica). U adaptaciji Judite Maroevi se rukovodio aktualnoau i nesretnim prilikama kraanskog svijeta uope, pa je tako Marulia u inio naaim suvremenikom koji je upleten u krvavu zbilju ratnog grabe~a i osvajanja. Maroevi (1993, str. 34) Juditu od samog po etka nije shvaao kao ep koji treba dramatizirati, nego kao rudimentarnu dramu kojoj nedostaju neki dijelovi. Isti redatelj, Marin Cari, imao je zadatak da teako razumljiv Zoraniev jezik u ini komunikativnim i omogui suvremenom gledatelju da upozna svoju baatinu. (M.M., 1983) Forma predstave Planine je putovanje publike od postaje, do postaje onako kako je putovao i sam Zorani - od mjesta do mjesta. Likovi iz romana Planine kao ato su npr. zmajevi, vragovi, hudobe, vile, personificirane planine ili muze u zavranom prizoru Perivoju od slave zbog jake vizualizacije predstavljale su idealan materijal za lutkarsko uprizorenje (R.G., 1997). Pismo redatelja Tomislava Durbeaia, koje smo pronaali u arhivu Kazaliata lutaka u Zadru, a napisano je povodom premijere predstave Stjepan, posljednji kralj bosanski, najbolje govori o kontekstu i pobudama zadarskih lutkara da na scenu postave zaboravljenu tragediju Mirka Bogovia. Durbeai je literarni predlo~ak do~ivio kao metaforu ovog naaeg vremena. (Stupin, 1993) Predstava se odlikuje nedovraenoau kojoj su se i glumci prilagodili tako da su mozai ko interpretirali dijaloge, a vrhunac nedovraenosti je kraj predstave kada su glumci skinuli maske, otkrili identitet iza lutke i rekli da se uprizorenje prekida. Da bi predstavu pribli~io lutkarskom izrazu, Durbeai je uveo likove Gavrana i Crnog Clowna. Gavran je gotovo grakui otkrivao istinu koju naposljetku znaju samo luaci i djeca, a Crni Clown povezuje ovaj svijeta s onim podzemnim. Njihovu vezu Durbeai je tuma io odnosom Istoka i Zapada. U zaklju ku spominjemo zanimljivost da smo u arhivu Kazaliata lutaka u Zadru pronaali mnogo tekstova koji nikada i nigdje nisu bili izvoeni. Namee nam se zaklju ak da su mnogi autori upravo u Zadarskom kazaliatu lutaka promovirali svoje napisane tekstove jer je Zadar bio otvoren za predstavljanje razli itih poetika. Prelistavajui kriti ke napise iz tiska mo~emo zaklju iti da neke predstave nisu bile dobro primljene, a danas mislimo da su samo bile preuranjene. Izvoenjem tekstova iz starije hrvatske knji~evnosti na sceni Kazaliata lutaka u Zadru pokolebano je tradicionalno shvaanja lutkarstva koje je bilo namijenjeno samo dje joj publici. Nije slu ajno da su autori za uprizorenje djela iz starije hrvatske knji~evnosti posegli za lutkarskim inscenacijama: fantasti ni svjetovi ili groteskni likovi mogu se najlakae lutkarski predstaviti. Zadarski lutkari ukazali su na mogunost druga ijeg lutkarskog izraza. LITERATURA Knjige i asopisi Bogner, `aban, A. (1998), "Knji~evnik u lutkarstvu, Vojmil Rabadan", Lutka, 4/6 e uk, M. (1981), Lutkari i lutke, Sarajevo: Zajednica profesionalnih pozoriata Bosne i Hercegovine. e uk, M. (1972), "Dvije lutkarske smotre", Umjetnost i dijete, 3/16-17. Fabrio, N. (1979), "Igrokazi Vladimira Nazora", u: Nazorovo stvaralaatvo za djecu, Zagreb: `kolska knjiga. Jolles, A. (2000), Jednostavni oblice, Zagreb: Matica hrvatska. Jurkowski, H. (2005), Povijest europskog lutkarstva I. dio Od za etaka do kraja 19. stoljea, prijevod Ksenija Horvat, Zagreb: MCUK. Maroevi, T. (1993), Marko Maruli, Pisni razlike, Split: Knji~evni krug. Paitoni, B. (1964), Kazaliate lutaka u Zadru. U: ravli, J. (ur.), Zbornik Zadar, Zadar. Seferovi, A. (2001), Kositreni vojnici hrvatskog lutkarstva, Zadar: Kazaliate lutaka Zadar. Seferovi, A. (1997), Lutkari svete Margarite, Zadar: Kazaliate lutaka Zadar. Vigato. T. (2002), "Srednjovjekovna drama Muke svete Margarite u izvoenju Kazaliata lutaka u Zadru", Zborniku radova sa stru nog skupa }iva baatine, Zadar Zalar, I. (1979) Nazorovo stvaralaatvo za djecu, Zagreb: `kolska knjiga. Novine Baai, S. "O Teslinom gusku i ma ku", Slobodna Dalmacija, br. 11667. 16. 10. 1982. Dobra, R. (bez naslova) Narodni list, br. 637. 5. 2 1963. Dobra, R. "Neinventivna izvedba", Slobodna Dalmacija, br. 12033. 28. 12. 1983. G. B. "Realno i alegorijsko putovanje od sv. Donata do Perivoja kraljice Jelene", Zadarski list, br. 138. 19. 6. 1997. M.M., "Zoranieve Planine u re~iji Luke Paljetka", Narodni list, br. 1712. 10. 5. 1983. N. D. "Bajka o pri i", Narodni list, br. 966. 20. 4. 1970. nn, "Nedore ena predstava", Narodni list, br. 408. 9. 5. 1959. Paitoni, B. "Kazaliate lutaka na kraju aeste sezone", Narodni list, br. 309. 30. 6. 1957. a Paitoni, B. "Kraljica lutaka - nova premijere u kazaliatu lutaka", Narodni list, br. 293. 12. 2. 1957. b Petri i, M. "Novo na lutkarskoj sceni Zadra", Narodni list, br. 303. 15. 3. 1957. Stupin, T. "Tragedija zadarskih lutkara", Novi list, br. 129. 15. 5. 1993. THE PRESENCE OF CROATIAN AUTHORS IN THE REPERTOIRE OF THE ZADAR PUPPET THEATER ABSTRACT The fifty-year actiities of the Zadar Puppet Theater started with the work of the actor and director Mile Gatara who created a recognizable puppetry style staging Croatian authors, mostly Vladimir Nazor, Vojmil Rabadan, Mladen `irola and }eljko Hell. Abandoning the poetics of imitating the puppet theater, new authors and novel puppetry esthetics were established in the Zadar Puppet Theater. The authoress of this paper singles out Luka Paljetak whose works steered away from naive stories exlusively intended for children, making puppetry popular among the adult audience. The main puppetry marks of the novel puppetry esthetics created in the Zadar Puppet Theater were rhythmic motion and music, while speech, otherwise a dominant mark of the actor theater, was less pronounced. The authoress finds puppetry marks in the older Croatian literature texts which had been staged as puppet plays, addressing the issue of why it was in Zadar that the puppet plays Muke svete Margarite, Judita and Planine had been staged. Key words: Croatian authors, Zadar Puppet Theatre, puppet symbols, movement, repertoire  Ovaj rad je mogao nastati zahvaljujui susretljivosti djelatnika Kazaliata lutaka u Zadru koji su mi dopustili da se koristim njihovom arhivom.  Vladimir Nazor je za hrvatsku/zadarsku lutkarsku scenu napisao/prilagodio Crvenkapicu, (prva predstava u Kazaliatu lutaka u Zadru izvedenu 1. sije nja 1952) Pepeljugu (1952) a predstava Bijeli jelen igrala se tek 1962. Crvenkapica je danas kultna predstava Kazaliata lutaka u Zadru s kojim svake godine po inje kazaliana sezona.  Ime glavnog junaka podsjea na Nejakog Grujicu iz borbe hajduka Starine Novaka s Turcima krajem XVI. stoljea, a koju je adaptirao za potrebe zadarske lutkarske scene Juraj Bukaa 1959. godine.  Literarni predlo~ak za predstava Kobili i Lakatbradepedaljmu~a prema narodnoj pri i napisao je Milan e uk, a igrana je u Kazaliatu lutaka u Zadru 1954. u re~iji Mile Gatare.  Mile Gatara (1909.-1978.) glumac u Narodnom kazaliatu u Zadru od osnutka 1948. do ukinua (1963) i jedan od osniva a Kazaliata lutaka u Zadru, smatra se prvim izrazito lutkarski redateljem, ali i vrsnim animatorom; meutim, okuaao se i u dramaturgiji, a spomenimo joa da je ak i osmislio dvije scenografije. Re~irao je predstavu Kekec koja je snimljena za RAI, predstava udnovate zgode aegrta Hlapia u Gatarinoj re~iji i dramatizaciji snimljena je za RTV Zagreb.  Kada je ve rije  o adaptacijama pri a Ivane Brli-Ma~urani za lutkarska uprizorenja, spomenimo joa Borislava Mraia koji je 1982. adaptirao i re~irao predstavu Rego , zatim je na scenu 1989. godine postavljena predstava Ribar Palunko i njegova ~ena u re~iji Edija Majarona, ali nam nije dostupan podatak tko je za scenu prilagodio pri u o Palunku. Krajem 1996. na sceni se ponovno pojavljuje `uma Striborova, ali ovaj put u adaptaciji Ljubice Ostoji i Zlatka Svibena.  Dvije godine kasnije (1957) tiskana je u Biblioteci kazaliata lutaka bajka u pet slika Baa- elik koju je po narodnoj pri i napisao Slavko Andres, a zanimljivo je da u dodatku stoje naputci o re~iji i glazbi, a o izradi lutaka, scenografije i kostima piae }eljko Markovina, onaj isti i jedini scenograf koji je opslu~ivao sva hrvatska lutkarska kazaliata.  Na sceni Kazaliata lutaka u Zadru uprizoreni su tekstovi: arobne gusle (1952.), Mali pal i, (1955.), Svjetionik (1955.), Tri praa ia i vuk (1956.), Mala vila (1957.), Zelene zrake (1959.) a adaptirao je za lutkarsku scenu uglavnom strane pisce. Poznatu Rabadanovu adaptaciju `enoinog Postolara i vraga za zadarsku scenu prilagodio je Mladen `irola.  Na scenu Kazaliata lutaka u Zadru u razdoblju od 1952. do 1960. uprizoreni su tekstovi Mladena `irole: Princezino srdaace, Cvilidreta, Tri djevoj ice i U carstvu patuljka, (1956.); Kraljica lutaka i Ukleti kraljevi (1957.); Trbonja, Dugonja i Vidonja, Mali Pti ar i Biserka i sestrice (1959.) Sebi na djevojka (1960.). Ne smijemo zaboraviti i `iroline adaptacije koje su se izvodile na zadarskoj lutkarskoj sceni: Grimmovu Trnoru~icu, Aladina i arobnu svjetiljku, `enoinog Postolara i vraga i Puakinovu Rusalku. Dramski predlo~ak Mali pti ar igran je samo u Zadru, dok su svi ostali tekstovi igrani prije u Zagrebu pa tek kasnije u Zadru. U predstavi Tri djevoj ice jedna od sestara se zvala Biserka pa se namee mialjenje da je predstava Biserka i sestrice nastala kao lagana intervencija u ve postojei tekst. Posljednje `iroline dramatizacije na zadarskoj sceni su: Branka Nevaljanka (1960.) i Sebi na djevojka (1961.). Nakon toga nee se viae nikada postavljati na zadarsku lutkarsku scenu njegovi tekstovi.  Donosimo popis tekstova koje potpisuje Mladem `irola, a nisu nikada u Zadru praizvedeni: Vodenjakova kletva, arobna pri a za djecu u 5 inova s glazbom; Veseli lutak Harlekin kojeg `irola potpisuje zajedno sa Zlatkom `poljarem; Cvijetak sree, Dje ja pri a u etiri ina; Zvjezdan, Dje ja pri a u pet inova; Osveta patuljaka, arobna pri a u pet inova; Zvonareva Marieta, arobna pri a u 4 ina s pjevanjem i plesom; Vrt sebi nog diva, Pri a u etiri ina s pjevanjem; Paunica djevojka, arobna pri a u 5 inova s pjevanjem i pjesmom; Zlatna princeza Li-an- i, arobna kineska pri a u 5 inova; Mali bjegunac, Igra za djecu u 5 slika; Maks i Maksi u zemlji udesa, Komedija u 3 ina. U arhivu zadarskog kazaliata lutaka pronaali smo tekst predstave Sve anost lutaka Mladena `irole koji je autor osobno posvetio svojem dragom drugu pravom lutkaru - Brunu Pajtoniju - upravniku kazaliata lutaka u Zadru, u znak priznanja za njegov rad oko procvata i umjetni kog stvaranja na toj maloj bizarnoj pozornici, stoji se na prvoj stranici rukopisa.  Mile Gatara je re~irao predstave: Kuhar Miako i njegove udnovate zgode u dvorcu (1956.) Veliki cirkus (1957.) Tko umije njemu dvije (1959.) Zlatokosa (1961.) Davor Herceg je re~irao predstavu Kuzma Zamlata i njegov sluga Baldo (1957.), Lucijan Latigar predstavu Vasilisa prekrasna (1962.) a Nevenka Filipovi Kako je mjesec pobjegao s neba (1963.).  Predstava Tko umije njemu dvije praizvedena je 1959. godine. Rukopis nismo naali u arhivu kazaliata lutaka.  Miroslav Ujevi najprije adaptira, a zatim re~ira Paljetkovu zbirku pjesama Miaevi i ma ke naglava ke, a }elimir Prilji (1981) i Sreko `estan (1988) postavljaju na scenu Paljetkov tekst Prijatelji iz vesele kutije. Desetak godina tekstovi Luke Paljetka nee biti prisutni na sceni Kazaliata lutaka u Zadru. Pojavio se 1994. godine s predstavom Ma ka kod zubara koju je i re~irao zajedno s Milenom Dundov.  U lanku potpisanim N. D. izrezanom iz Narodnog lista bez datuma koji se nalazi u arhivu Kazaliata lutaka, a nosi naslov Mo~e li postojati kazaliate lutaka bez domaih tekstova pronaali smo podatke o Mom ilu Popadiu kao vrlo uspjeanom dje jem dramskom piscu koji piae za lutkarsku scenu: Splitsko kazaliate postavilo je na scenu Ru~i astog Malkolma, Omladinsko kazaliate u Subotici igra tekst Pjeva  lutalica, Kazaliate lutaka u Banja Luci postavlja na scenu Ser Patrika i duhove, a poljski redatelj Edward Dobraczyinski, koji je re~irao u Zadru, preveo je Ru~i astog Malkolma na poljski.  Bo~ini triptih (1994.) je naziv predstave za koju je Luko Paljetak montirao nekoliko tekstova ali temeljni izbor podataka bila je Biblija sa Starim i posebno Novim Zavjetom. Koristio je tekst Prikazanje od rojenja gospodinova `imuna Vitasovia iz 17. stoljea, Prikazanje naviaenja pre iste divice Marije Sabe Mladinia (taj hvarski renesansni tekst nastao je koncem 15. stoljea), zatim je koristio i dva dubrova ka teksta: Od porojenja Jesusova Mavra Vetranovia i Porojenje gospodinovo Antuna Gleevia iz 17. stoljea. Slu~io se i starim tekstom Tractus steleae iz 11. stoljea zagreba kim kodeksom, kojega je provenijencija francuska, a koji im je bio potreban za knji~evnu podlogu treeg dijela Bo~inog triptiha. Paljetak je bo~inu temu koju ine: navjeatenje, roenje i Tri kralja, ~elio vratiti u njezino stvarno polaziate  lutkarstvo. Poznato je da u crkvi postoje jaslice na Bo~i, mala nepokretna kazaliata lutaka, od vremena kada ih je sv. Franjo izmislio.  Ideja o postavljanju Zoranievih Planina, ali u re~iji Luke Paljetka postoji odavno. Naime, savjet Narodnog kazaliata dogovarao je s Lukom Paljetkom multimedijalnu scensku izvedbu Planine u kojoj bi u najveem dijelu sudjelovale lutke.     T. Vigato: Hrvatski autori na zadarskoj... Magistra Iadertina, 2(2) 2007. Magistra Iadertina, 2(2) 2007. T. Vigato: Hrvatski autori na zadarskoj... PAGE 126 PAGE 127 N02(*,P~񿷫|pp`K8%hGhGB*CJaJmHphsH(hGhG6B*CJaJmHphsHhGhGCJ]aJmHsHhaCJaJmHsH#hGhG5CJPJaJmHsH hGhGCJPJaJmHsHhGhG5CJaJhGha5CJaJhGCJaJh8 hGCJaJ,hGhGCJOJPJQJ^JaJmHsHhGhG6CJaJmHsHhGhGCJaJmHsH*,PL"@L&@|p$7^7`a$gdG$a$gdGdgdG6FJx6Llnpt"BDFHp|~ \^>@hĸĸĸĸĸĸĸhY/hJ"5CJaJmH sH hGhG6CJaJmHsHhGhGCJ]aJmHsHhJ"5CJaJmHsHhGhJ"5CJaJmHsH"hGhG6CJ]aJmHsHhaCJaJmHsHhGhGCJaJmHsH5 BDnp HLtZ\tx&񱡏pdpdXhGhG5CJaJhJ"5CJaJmHsHhGhJ"5CJaJmHsHhGhG6CJaJmHsH"hGhG6CJ]aJmHsHhGhGCJ]aJmHsHhGhGCJaJmHsHhY/hG6CJaJmH sH "hY/hG6CJ]aJmH sH hY/hJ"5CJaJmH sH hY/hGCJaJmH sH !&<>@prV8.2J(*Dp~(6B鰡|pphJ"5CJaJmHsH%hGhGB*CJaJmHphsH"hGhG6CJ]aJmHsHhGhGCJaJmHsHhGhGCJ]aJmHsHh8 hGB*CJaJphh8 hG6CJ]aJh8 hG6CJaJh8 hGCJ]aJh8 hGCJaJ,p(68:<>XD$a$gdG$a$gd $7`7a$gdG$a$gd$a$gd$7^7`a$gdG$&TVXp468:<>ϿϿ񴨜sg[L>hGhG56CJaJhhCJaJmHsHhJ"5CJaJmHsHh{CJaJmHsHhBECJaJmHsHh5hBECJaJmHsHh8 hG6CJ]aJh8 hG6CJaJh8 hGCJ]aJh8 hGCJaJhGhG6CJaJmHsHhGhGCJ]aJmHsH"hGhG6CJ]aJmHsHhGhGCJaJmHsHXr8Pz}lalaUIaUIaUa;hha6CJ]aJhhaCJ]aJhha6CJaJhhaCJaJ!jhha0JCJUaJhh 6CJaJmH sH hJ-h 6CJaJmH sH "hJ-h 56CJaJmH sH h 6CJaJh6CJaJhhG6CJaJ"hh56CJaJmH sH hhCJaJmH sH "hGh56CJaJmH sH XZ$`DF0n4@$*PVXbjl(<Pdjl02`dDJ\^nhha6CJ]aJhhaCJ]aJhha6CJaJ!jhha0JCJUaJhhaCJaJKj0"N ^<>BDHJNPTVVXZZ\^x &`#$gdgdCgd$a$gdG &6\rNj$(6<^ln"$ZHZnZ"^(NP0NPZl~`&Phha6CJ]aJ!jhha0JCJUaJhhaCJ]aJhhaCJaJhha6CJaJJfn    4 @ B R   |      B$@j.>b^`<>@DFJLPRVX&jhaCJUaJmHnHsH ujhSYUhSYhha6CJ]aJhaha6CJaJ!jhha0JCJUaJhha6CJaJhhaCJaJ9X@BDFPRVXZ\Z\^`lntvx|~ԯԂuuqahh 6CJaJmH sH hSYhCha0JCJaJ!jhCha0JCJUaJhY/0JCJaJmHnHuh7ha0JCJaJ!jh7ha0JCJUaJ&jhaCJUaJmHnHsH uhahGhaaJmHsHhaCJaJmHsHhGhaCJaJmHsH%xz|$a$gd &`#$gd hh]h`hgd=0&P 1hPy:p}`. A! " # $J % $$If!vh5 5[55#v #v[#v#v:V t065 5[554 $$If!vh5 5[55#v #v[#v#v:V t065 5[554 $$If!vh5 5[55#v #v[#v#v:V t065 5[554 @@@ NormalCJ_HaJmH sH tH DA@D Default Paragraph FontVi@V  Table Normal :V 44 la (k(No List BB@B Body Text$da$mHsHXC@X Body Text Indent$dh`a$mHsHR@ Body Text Indent 2, uvlaka 2$dh^`a$5\mHsH4 @"4 Footer  p#.)@1. Page Number>@B> ]7 Footnote TextCJaJ@&@Q@ ]7Footnote ReferenceH*4@b4 CHeader  p#j@sj /#" Table Grid7:V0<P@< G Body Text 2 dx v0H[z "])48>q T(g 9@aPSq6/01_"$$% RUT$.' ).34638V;2@CE[G\G]GhGiG{GG0HyHH$IIIMJJJKKKK9LsLL9MMM NgNN#OnOoOpOqOrOOOOPRSS!TTUVuWIY"[\]aeZggaikoqprptpupwpxpzp{p}p~pppqqqqqqqqqqq0000000000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@000P@0I00@0I00@0I00@0I00@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0I0001_nOq{00 {00 {00 {00 {00{00 @0 {00 4{0 0 @Z{00{00@Z{00{000 ...12 d Z R F6Z\>b&X=@AEFGHIKLMNOPQR Jpx>BCDJ?&*1!!T@  @ 0(  B S  ?(  NB  S Dg NB  S Dg  1uuuuv+v+v+$#v+\v+|v+Tv+v+#v+v+4v+|iX v+iX v+lv+ T_NMO$W$W\&]&]^^^``q      [fNQO)W)W\*]*]^^^``q  B*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagscountry-regionV*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsplacehttp://www.5iantlavalamp.com/8 *urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsCityC *urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsmetricconverter 쒚1957. a ProductID     ().189?LOQ^_deghqtz{|}!"+,2389BCHIOPQR[aghlmopxy  "&'+,-.56?@EFIJPQSW`aghmnxy{|  )*0134<=DFJKTU]^hktu{| $,-67@AJMWXZ[bcklpqxy}~"%,-35=>DFOPVWXY^`ijsu{}#$2389;<ABLNRSTU\]`acdklvw~  %&-./09:;<EFPR[\_`bcnoyz|}!"#$,-89AEKLMNUV[\`aklmntu~        % & 3 4 5 6 > ? I J U W [ ] ` b d f g h u v            # $ % & . / 8 9 ? @ A B O P U V ] ^ ` a f g n o w y ~          ! " $ % ' ( 1 2 4 5 > ? E F M N X Y \ ] f g o q wx-68>RWX`amt  !")*1245?@DGLMQU^_lmopz}  !(267=>@AFGPSXY^fhinors{"#&'129:AJOPVZbcilvw}~ "#)4>?JKRS[]aepqsty|%&01:?ABJKRU_`ghklnoqr|}"#)-0156ABGITXZ[`bir~&01:;>?DEJKRWZ^`anoz{  #',3:;@AIJOWZjstz}  %&*.47>@CFRSZ\`clnqt   )5:;BCGKNOUVY`efmpvwyz(.78ABHKR]cgopvw~  !$%'(./9:FGMNX[dekswx '(1245;BJKTUcdklst}~  #$+,02=>HKRS^_fgnoqrx|$%'(-178:;AELMUV^bhirsyz{|       ) * - . 0 3 < O Y Z b c h i q r z | !! ! !!!!!"!#!,!-!0!1!3!4!;!>!D!E!N!O!V!X!`!i!p!r!u!v!|!}!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!"""" """" "!"+"."5"6":";">"?"D"E"O"P"W"X"]"a"m"n"t"u"z"""""""""""""""""""""""""""""""""""#######"#*#,#-#1#2#7#8#?#@#I#K#O#S#[#\#`#a#e#h#l#m#x#z#|##############################$$$$$$!$($1$4$>$?$C$F$K$T$`$a$g$h$j$k$r$s$|$}$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$%% % % %%%% %!%)%,%2%3%>%?%I%J%L%M%U%V%[%]%_%p%u%v%z%{%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%&&& & &&&&&'&)&.&@&D&E&S&T&]&a&f&g&o&p&u&x&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&'' ' '''''''$''','.'3'7'A'B'G'J'T'W']'^'c'd'm'n't'u'''''''''''''''''''''''''''''''(( (((($(%(.(/(5(6(=(>(G(H(Q(T(`(a(l(m(t(v({(|((((((((((((((((((((((((((((((((()) ) )))))) )&)')())).)/)7)8):);)=)>)E)F)O)P)T)U)])_)c)d)h)i)o)p)u)x)))))))))))))))))))))))))))))))** ***** *%*&*-*0*3*<*B*C*L*M*S*T*X*\*^*_*d*g*m*o*u*|**********************************+ + +++++++$+%+*+++/+9+@+A+D+H+N+S+Z+_+a+b+i+j+n+o+q+u+}++++++++++++++++++++++++++++, ,,,,,(,,,3,5,9,:,B,D,J,[,b,c,e,f,o,p,u,v,|,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,, - ----"-)-*-/-0-<-?-H-I-R-T-Y-e-n-o-w-y-~--------------------------------.. ........%.&.*...7.:.@.A.K.N.S.].a.e.o.p.t.u.y.z.................................////////$/%/'/(/.///1/2/9/:/@/A/F/G/L/M/O/P/U/\/b/c/i/j/p/q/{/|///////////////////////////////////// 00000 0&0'0/0004060?0@0N0U0W0X0]0e0j0m0o0p0u0v0x0y00000000000000000000000000000000001 1 11111&1*101114151>1?1I1K1T1X1Z1b1g1h1p1u1{1|1~111111111111111111111111111111112 22222%2&2/2027292>2C2F2G2L2M2S2V2c2d2j2k2p2q2v2w2}2~222222222222222222222222222222222233 333333"3&3'3.3/3:3;3B3C3L3M3P3R3U3V3`3a3e3f3j3k3p3t3x3y3{3|33333333333333333333333333333333444"4#4%4&4243494<4@4A4G4H4Q4[4`4a4c4d4t4u4x444444444444444444444444444444444455 5 55555!5"5+5,525;5C5D5F5G5N5O5U5W5Y5Z5^5_5e5f5l5m5s5y5}5555555555555555555555555555555555556 6 6 6666!6'6(6,6-63646<6?6C6D6H6I6O6P6U6\6a6b6f6l6p6q6w6x666666666666666666666666666666677 7 7 77777 7+7,74757>7?7E7F7I7J7L7M7O7P7U7V7a7b7k7l7p7q7v7w777777777777777777777777788 888#8(8)8183898:8@8B8F8G8I8J8T8U8]8^8e8g8n8o8q8r8z8888888888888888888888888888888899999999!9"9)9*91949:9;9=9>9E9F9O9P9V9W9Y9Z9c9d9m9n9w9x9999999999999999999999999:: : :::::":+:2:3:::;:?:C:L:M:U:Z:_:e:r:s:x:{:::::::::::::::::::::::::::::;; ;;;;);*;3;4;9;<;E;V;X;Y;^;_;h;i;o;r;w;x;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;<< < <<<<<< <%<&<(<)<2<3<5<6<<<=<D<E<J<M<S<T<Y<Z<_<a<c<f<j<k<q<v<|<}<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<== = =========%=&=,=-=2=3=?=@=D=E=G=H=O=R=X=Y=_=`=f=g=n=q=z=|===============================>> > >>>>>#>%>*>+>0>2>6>7>9>:>A>E>J>K>T>U>^>_>d>e>j>k>y>|>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>?? ? ??????? ?!?(?.?4?8?>?@?F?G?I?Q?X?Y?\?]?`?d?g?i?p?r?y?{????????????????????????@ @ @ @ @@@"@$@'@2@7@8@A@B@K@L@U@W@[@\@_@`@h@k@q@r@{@|@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@AA A AAAAAAA&A'A3A4A=ADALANAVAWAYAZAcAdAmAnAuAvAyAzAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAA BBBB!B"B/B0B2B3B7B8BABBBFBJBPBQBXBYB^B`BgBhBqBrBuBvB{B~BBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBCCCC C CCCCC%C&C*C+C6C7CEBE[G]GgGiGoGpGGGGGGGGGGGHHHH.H0H5H7H8H9HHHHHHHHHHHHHHHHHII I IIIII"I$I-I/I0I1I8I:IBICIIIIIIIIIIIIIIIIIIIJJJJJJJ!JJKKK K KKKKKKKKKKKKKLLLL L LLLL L"LDLGLHLOLQLXL_LaL~LLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLNNNNnNpNqNsNO#O)O/O8O9OBOCOJOXOZOrOuOvO~OOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOSSSSSSSSSSSSSSSSTT T TTT T!T#T'T(T+T,T.T/T4T5T\?\@\A\G\H\Q\R\V\W\Y\Z\d\e\h\i\q\r\{\|\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\ ]]]]]]!]%]&]*]4]:];]@]K]T]U]W]X]Z][]d]e]j]k]s]t]z]{]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]^^ ^^^^^^-^7^8^:^;^C^D^K^L^R^T^^^_^f^h^r^x^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^___ ____#_-_/_0_7_8_B_C_D_E_M_N_X_Y_]_^_`_d_l_m_o_p_y_z_________________________________`` ` ```````"`$`'`(`*`+`.`/`5`6`>`?`E`F`K`N`U`Y`\`]`d`g`l`p`y`~```````````````````````````````````aa a aaaaa&a'a/a0a=a>a@aAaJaKaPaQaSaUa[a\afaoapaqaxayaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaabb b bbbbb"b#b)b,b1b2b=b?bJbKbQbSbZb[b`babcbdbibnbtbwb~bbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbccc cccc"c#c,c.c5c6c;cBcHcJcScTc[c]cdcecjcocscvccccccccccccccccccccccccccccccccccddddddd!d"d)d*d/d4d:dAdIdKdOdPdRdSdXd]dbdddhdidjdkdqdtdzd{dddddddddddddddddddddddddddddddddddee e eeeee"e#e(e)e/e0e7e:e?e@eIeLeUeVe_e`efeienereveweeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeefff f fffff#f$f)f*f+f,f3f4f=f>fCfFfLfUf[f\fbfkfnfoftfufzf{fffffffffffffffffffffffffffffffgg g gg g'g(g1g2g6g7g9g:g@gAgIgLgPg\gegfgigjgogpgugvg{g|ggggggggggggggggggggggggggggggghh hhhhhhhh$h%h/h3h:h;hBhJhKhLhRhShYhahlhmhohphuhvhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhiiii#i$i)i*i-i.i4i5i9i:ii?iFiGiNiQiXiYi_ieikilivi}iiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiijj j jjjjj j!j(j+j2j3j;jl@lAlGlHlIlJlQlRlWlXl`lbljlklmlnlsltl~llllllllllllllllllllllllllllllllmm m mmmmmmm#m(m0m3m8m9m;mn?nAnFnNnOnQnRn[n\ncndnjnknqnrnzn{nnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnoo o ooooooo!o"o)o*o,o-o2o4o8o9oCoDoMoNoToVoXoYo`oaoeofohoiokolonopovowoooooooooooooooooooooooooooooppp ppppp'p(p/p0p7p8p?pBpGpMpUpVp\p]phpipnpqprprptptpupupwpxpzp{p}p~pppppppppppppppq q qqUqVqXq^q`qhqpqrqsq|qqqqqqq.1^C|F"%MNQ   p q w xKR2`JUWazS$T$;&( ) ))/*c..s113344662838;;;|==@?i?1@2@NAACCEEG]GgGGGG/H0HxHyHHH#I$IIIII!JJKKKKKK*L9LgLsLLLLL8M9MMMMM N NO#O`O!T#TTTUUUVVfVnVVV1W2W^W_WWWWWXHYKYYYY ZZZZZZ&]*]]]^^$^&^-^7^_,_m_o__m```>a@aaakfnffffYgfgigggggh$hhhhiiillllllmmmmmm*o,opooooooprprptptpupupwpxpzp{p}p~pppqq333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333]GiGO#O!Trprptptpupupwpxpzp{p}p~pppqUqqq()+,23]^`aghqrtu{|33!JJ!Tqprprptptpupupwpxpzp{p}p~pqq$ H^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.$         BAC  Hf'/#"\,Y/^/J"5]78&D}>EBEWFuJ%M_M1QXRUS{V`}`OcLrGu,# u.{5ukg1^USY7uGg#j&5M t #b a 1Y0-^5Ats'`q@  !#),-245678S8q`` ``````````"`*`,`.`6`>`@`B`H`J`N`Z```b`l`p`r`t`v`x`UnknownGz Times New Roman5Symbol3& z ArialI& ??Arial Unicode MS#1 h͢q† ȩ& G* G*! 4dSS;2QHX?1Y2#Wenzelidesovo itanje Iva VojnoviaKorisnikKorisnik Oh+'0 (4 T ` l x$Wenzelidesovo itanje Iva Vojnovia KorisnikNormal Korisnik16Microsoft Office Word@hgC@Բ.@M[@"%n G՜.+,0  hp  Visoka uiteljska kola*SG $Wenzelidesovo itanje Iva Vojnovia Title  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~    Root Entry Ft|nData 1TableWordDocument?6SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8 CompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q