Pregled bibliografske jedinice broj: 721943
Odredbe o osiguranju tražbina u srednjovjekovnim statutima istarskih gradova i općina
Odredbe o osiguranju tražbina u srednjovjekovnim statutima istarskih gradova i općina // Zbornik radova međunarodnog znanstvenog skupa "Istarsko gospodarstvo jučer i sutra" / Križman Pavlović, Danijela ; Manente, Mara ; Perkov, Alida ; Povolo, Claudio (ur.).
Pazin: Državni arhiv u Pazinu, 2015. str. 109-119
CROSBI ID: 721943 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Odredbe o osiguranju tražbina u srednjovjekovnim statutima istarskih gradova i općina
(Provisions Pertaining to Security Interests in Medieval Statutes of Istrian Towns and Communes)
Autori
Matić, Ines
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, pregledni
Knjiga
Zbornik radova međunarodnog znanstvenog skupa "Istarsko gospodarstvo jučer i sutra"
Urednik/ci
Križman Pavlović, Danijela ; Manente, Mara ; Perkov, Alida ; Povolo, Claudio
Izdavač
Državni arhiv u Pazinu
Grad
Pazin
Godina
2015
Raspon stranica
109-119
ISBN
978-953-7640-29-3
Ključne riječi
zalog, hipoteka, antihreza, rimsko pravo, statuti
(pledge, hypothec, antichresis, Roman law, Statutes)
Sažetak
Gospodarstvo Istre doživjelo je veliki napredak osnivanjem kolonija Tergeste, Pola i Parentium te je čitavo vrijeme bilo pod neprekinutim utjecajem rimske pravne misli, koji se nastavio i u srednjem vijeku. U razmatranju svakog gospodarstva nezaobilazna je uloga kredita i kamata, a samim time i instrumenata kojima se osigurava namirenje tih tražbina. Upravo su instrumenti osiguranja ti koji su omogućavali da se pokrene gospodarski promet. O značaju ove tematike za gospodarstvo Istre svjedoče srednjovjekovni statuti istarskih gradova i općina u kojima je znatan dio teksta posvećen upravo založnom pravu kao metodi osiguranja naplate potraživanja, razlikujući pritom ručni zalog i hipoteku. Kroz rad se komparativno analiziraju neki od srednjovjekovnih statuta te rješenja koja donose u segmentu založnog prava. Najstariji tip zaloga nalazimo u Statutu Poreča, a slične odredbe i u statutima Pule, Rovinja i Grožnjana. Statut Umaga čak propisuje i detaljnije odredbe glede kamata uz zalog te plodouživanja i korištenja založene stvari. Navedene odredbe, koje zabranjuju antihrezu, posebno su interesantne zbog oprečnosti u reguliranju s obzirom na statute dalmatinskih gradova kao i mogućnost primjene ovog rješenja u pozitivnom pravu kao sredstva aktiviranja ekonomske vrijednosti imovine.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Pravo
