Pregled bibliografske jedinice broj: 721782
Determinante i potencijali trgovine na malo u malom otvorenom gospodarstvu - primjer Hrvatske
Determinante i potencijali trgovine na malo u malom otvorenom gospodarstvu - primjer Hrvatske // Zbornik radova znanstvenog skupa "Razvojni potencijali hrvatskog gospodarstva" / Družić, Gordan ; Družić, Ivo (ur.).
Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) ; Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2014. str. 269-287 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 721782 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Determinante i potencijali trgovine na malo u malom otvorenom gospodarstvu - primjer Hrvatske
(Determinants and potentials of retail in a small open economy - case of Croatia)
Autori
Obadić, Alka ; Globan, Tomislav
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Zbornik radova znanstvenog skupa "Razvojni potencijali hrvatskog gospodarstva"
/ Družić, Gordan ; Družić, Ivo - Zagreb : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) ; Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2014, 269-287
ISBN
978-953-154-279-1
Skup
Razvojni potencijali hrvatskog gospodarstva
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 16.10.2014
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
trgovina na malo; zaduženost kućanstava; bruto domaći proizvod; povjerenje potrošača; Hrvatska
(retail; household debt; gross domestic product; consumption confidence; Croatia)
Sažetak
Tijekom druge polovine 20. stoljeća došlo je do porasta udjela trgovine na malo u članicama EU- a, ali veličina promjena značajno se razlikovala među pojedinim članicama. Rastući trend ukupne ekonomske aktivnosti, pa tako i trgovine na malo početkom 21. stoljeća, prekinut je pod utjecajem ekonomske krize krajem 2008. godine. Cilj ovoga rada je utvrditi osnovne značajke trgovine na malo u Republici Hrvatskoj u posljednjih dvadesetak godina, analizirati kretanje prometa u trgovini na malo u usporedbi s ostalim zemljama Europske unije, posebice tijekom posljednje ekonomske krize. U radu se testira hipoteza kako se brzina postkriznoga oporavka prometa u maloprodaji može objasniti razinom duga akumuliranoga u pretkriznome razdoblju. Rezultati analize upućuju na negativnu vezu između varijabli, odnosno kako su zemlje u kojima je razina akumuliranoga privatnog duga bila najniža u prosjeku zabilježile najbrži oporavak realnoga maloprodajnog prometa u postkriznome razdoblju, i obratno. Pronađena je slabija veza promatra li se promet prehrambenim proizvodima, što upućuje na zaključak kako njihova potrošnja nije bila financirana zaduživanjem te da oporavak ovoga sektora maloprodaje ne ovisi primarno o razini privatnoga duga. Analiza za sektor prometa neprehrambenim proizvodima ukazuje na visoku ovisnost ovoga oblika potrošnje o kreditnom zaduživanju kućanstava te da aktualna prekomjerna razina duga predstavlja jednu od glavnih zapreka za njen oporavak.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Ekonomija
