Pregled bibliografske jedinice broj: 721779
Kulturna reprodukcija ili kulturna mobilnost: analiza PISA 2012 rezultata za Hrvatsku
Kulturna reprodukcija ili kulturna mobilnost: analiza PISA 2012 rezultata za Hrvatsku // 2. Dani obrazovnih znanosti “Uloga istraživanja u obrazovnim promjenama” Program i sažeci radova / Marušić, Iris (ur.).
Zagreb: Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, Centar za istraživanje i razvoj obrazovanja, 2014. str. 29-30 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 721779 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Kulturna reprodukcija ili kulturna mobilnost: analiza PISA 2012 rezultata za Hrvatsku
(Cultural Reproduction or Cultural Mobility: An Analysis of PISA 2012 Data for Croatia)
Autori
Gregurović, Margareta ; Puzić, Saša ; Košutić, Iva
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
2. Dani obrazovnih znanosti “Uloga istraživanja u obrazovnim promjenama” Program i sažeci radova
/ Marušić, Iris - Zagreb : Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, Centar za istraživanje i razvoj obrazovanja, 2014, 29-30
ISBN
978-953-6218-62-2
Skup
Znanstvena konferencija 2. Dani obrazovnih znanosti „Uloga istraživanja u obrazovnim promjenama“
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 16.10.2014. - 17.10.2014
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
kulturni kapital; kulturna reprodukcija; kulturna mobilnost; socioekonomski status; obrazovno postignuće; matematička pismenost; PISA
(cultural capital; cultural reproduction; cultural mobility; socioeconomic status; educational attainment; mathematical literacy; PISA)
Sažetak
P. Bourdieu (1977) ističe da su pedagoška praksa i očekivanja nastavnika bliža navikama i dispozicijama učenika iz srednje ili više klase nego učenicima iz obitelji nižeg socioekonomskog statusa. Na taj način razlike u kulturnom kapitalu posreduju između socijalnog porijekla učenika i njihovog obrazovnog uspjeha, te u konačnici pridonose reprodukciji postojećih društvenih nejednakosti. U literaturi se ovaj „model kulturne reprodukcije“ suprotstavlja „modelu kulturne mobilnosti“ (DiMaggio, 1982) prema kojemu kulturni kapital utječe na obrazovna postignuća nezavisno od društvenog porijekla i u tom smislu može poslužiti kao mehanizam za smanjivanje obrazovnih i društvenih nejednakosti. Cilj je rada ispitati postoje li efekti kulturnog kapitala hrvatskih učenika za njihovo obrazovno postignuće, odnosno je li ovaj efekt veći za učenike višeg ili nižeg socioekonomskog statusa. U tu se svrhu socioekonomsko porijeklo učenika i njihov kulturni kapital analiziraju na osnovu indeksa i varijabli prikupljenih PISA istraživanjem, pri čemu se obrazovno postignuće prikazuje kroz PISA rezultate iz matematičke pismenosti. U radu se koriste podaci iz ciklusa PISA 2012 za Hrvatsku. Testirano je 5008 petnaestogodišnjih učenika iz 163 srednje škole. Uzorak je reprezentativan s obzirom na spol, tip školskog programa i razred. Uz rezultate testa matematičke pismenosti u analizama su korišteni sociodemografski i kontekstualni podaci prikupljeni upitnikom za učenike i upitnikom za roditelje. Primjenom regresijske analize uz dodatno ispitivanje interakcijskih efekata ispituju se učinci socioekonomskih pokazatelja obitelji učenika (primjerice kroz obrazovni stupanj i status zaposlenja roditelja te mjesečna primanja obitelji) i indikatora kulturnog kapitala (okupljenih u dvije dimenzije: materijalnu i relacijsku) na postignuće učenika u matematičkoj pismenosti. Dobiveni rezultati interpretiraju se u kontekstu analiziranih teorijskih pristupa te rezultata drugih studija u području obrazovnih znanosti, posebno sociologije obrazovanja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Sociologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Institut za migracije i narodnosti, Zagreb,
Institut za društvena istraživanja , Zagreb