Naslov
Zašto "tolike" psihijatrijske ustanove u Sjevernoj Dalmaciji ?
(Why are "so much" psychiatric institutions in North Dalmatia ?)

Autori
Pavlović, Eduard ; Pavlović, Alojz

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Izvornik
6.hrvatski psihijatrijski kongres s međunarodnim sudjelovanjem: hrvatska psihijatrija u kontekstu etičko-pravnih i društvenih propitivanja / - , 2014

Skup
6.hrvatski psihijatrijski kongres s međunarodnim sudjelovanjem: hrvatska psihijatrija u kontekstu etičko-pravnih i društvenih propitivanja

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 09.10.2014. - 11.10.2014

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
psihijatrijska ustanova; Sjeverna Dalmacija; magija
(psychiatric institution; North Dalmatia; magic)

Sažetak
Uvod: Danas, u vremenu deinstitucionalizacije, u vremenu „ psihijatrije u zajednici“ možda je deplasirano govoriti o instituciji i to posebno o psihijatrijskim ustanovama. Jest to je, sa strane danas već ne samo moderne već i zakoračaja u postmodernu psihijatriju, passe ali ipak... Još u statutu Grada Šibenika ( koji je nastajao kroz čitavo XIII. stoljeće ) stoji da određeni građani spadaju među „umobolnike“ i „slaboumnike“, a kako se izrijekom navodi da Šibenik ima svoga medicusa tj. stručnu osobu - liječnika onda je istog smatrati onim koji je mogao biti znalac pri utvrđuju navedenih pripadnosti. Pretpostaviti je da je život tadašnjeg čovjeka bio pun nesigurnosti i da je pribježište mogao tražiti i u magiji, u svijetu bogate simbolike u kojem nije bitna racionalnost nego emocije i ekspresivnost. Cilj/nakana: Svjesni sklonosti i današnjeg ( dobro informiranog ) čovjeka prema magijskom razmišljanju nakana ovog osvrta nije vidjeti magijsko kao nešto niže u razvoju ljudske misli već upoznati stručnu, napose psihijatrijsku javnost, kako je svojedobno i učestalija nazočnost primitivnosti u mišljenju mogla biti jednim od pokretača šire organizacije institucijske psihijatrijske službe na jednom relativno malom prostoru kao što je naprimjer prostor Sjeverne Dalmacije ( Šibenik, 1888., Zemunik Donji, 1938., Zadar, 1944./ 1952., Ugljan 1955. ). Rezultati / rasprava: Unatoč, nemalo dobro organizirane psihijatrijske službe u Sjevernoj Dalmaciji i u 80.-tim godinama XX. stoljeća ne jenjava velika popularnost „valača“ Đure koja i nadalje ukazuje na nazočnost magije, doduše oblikom izmjenjene ali ne bez mnogo izmjenjenog načina mišljenja. Nažalost i danas ( a sada je 2014. godina ) vidimo i čujemo kako neki poput babe Hatidže skidaju nagaze, čarke i uroke, što počesto izgleda smiješno i zabavno, ali ponekad može biti i skrajnje opasno. Zaključak / umjesto zaključka: Kao sinovima šireg zadarsko - šibenskog kraja, nam je ustvrditi da se je tom kraju podizanjem nekoliko psihijatrijskih institucija u jednom relativno kratkom vremenu možda više odmoglo na planu poboljšanja sveukupnog mentalnog zdravlja nego što se podigla razina opće senzibilizacije za duševne teškoće, a još manje polučila ikakva razvidnija eradikacija ostataka svijesti iz ( ne baš tako davne ) plemenske i seoske zajednice toga nam kutka Domovine.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti, Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita, Etnologija i antropologija

POVEZANOST RADA