Pregled bibliografske jedinice broj: 721307
Alkalno aktivirana mineralna veziva
Alkalno aktivirana mineralna veziva // SMLKI 2014 Knjiga sažetaka
Zagreb: Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, 2014. (poster, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 721307 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Alkalno aktivirana mineralna veziva
(Alcali activated inorganic binders)
Autori
Sertić, Valentina ; Ćorić, Danko ; Mandić, Vilko ; Šipušić, Juraj
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
SMLKI 2014 Knjiga sažetaka
/ - Zagreb : Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, 2014
ISBN
978-953-6470-65-5
Skup
10 susret mladih kemijskih inženjera
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 20.02.2014. - 21.02.2014
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
lebdeći pepeo; alkalno aktivirana mineralna veziva; geopolimer
(fly ash; alcali activated inorganic binders; geopolymers)
Sažetak
Studija utjecaja na okoliš zahvata rekonstrukcije TE Plomin predviđa oporabu otpadnog lebdećeg pepela. Tvornice cementa u Hrvatskoj ne mogu iskoristiti sav lebdeći pepeo koji nastaje tijekom redovnog rada TE Plomin. Stoga je u ovom radu istražena mogućnost uporabe lebdećeg pepela za pri pravu anorganskog vez iva sličnog cementu. Pokazano je da alkalnom aktivacijom smjese lebdećeg pepela i drugih mineralnih dodataka dolazi do razvoja čvrstoće materijala koji je po svojim svojstvima (bojom, teksturom, gustoćom) vrlo sličan uobičajenim cementnim vezivima. Ovi materijali pokazuju dobru otpornost na utjecaj okoliša i volumnu postojanost (stalnost dimenzija) što ih čini poželjnim u nizu primjena. Proizvodnjom (i uporabom) velikih količina ovakvog veziva oporablja se lebdeći pepeo, postiže se ušteda cementa, smanjuje se emisija CO2 i čuvaju se prirodni resursi. Istražena je primjena lebdećeg pepela iz TE Plomin 2 za pripravu alkalno aktiviranih mineralnih veziva. Lebdeći pepeo uz dodatak drugih mineralnih tvari aktiviran je smjesom vodenog stakla i natrijeve lužine u različitim omjerima. Pripravljene smjese su hermetički zatvorene u valjkaste plastične kalupe i njegovane na temperaturi od 55°C u trajanju od 48 sati, a zatim dalje čuvane na sobnoj temperaturi. Uzorci njegovani pri sobnoj temperaturi pokazuju inferiorna svojstva u odnosu na toplinski aktivirane uzorke iste starosti. Nakon 28 dana izmjerena je mikrotvrdoća uzoraka metodom po Vickersu, a kvalitativni mineraloški sastav određen je rendgenskom difrakcijskom analizom. Izmjerene mikrotvrdoće pokazuju znatan utjecaj uporabljenih mineralnih dodataka i sastava alkalnog aktivatora na mehanička svojstva očvrslih uzoraka. Provedena strukturna ispitivanja (XRD) ukazuju na polikondenzacijske procese u kojima dolazi do nastajanja anorganskih alumosilikatnih polimera u obliku amorfne faze bez vidljivih kristalnih strukturnih uređenja. Dobiveni rezultati ukazuju daje iz uporabljenih materijala moguće pripraviti alkaino aktivirana mineralna veziva (geopolimer), te da postignuta mehanička svojstava izuzetno ovise o sastavu alkalnog aktivatora i vrsti i količini uporabljenih mineralnih dodataka.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kemijsko inženjerstvo
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Zagreb