Naslov
Lik zarobljene žene u dramskim djelima hrvatske renesansne književnosti
(The Character of Captive Women in Croatian Renaissance Drama)

Autori
Dulibić-Paljar, Dubravka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski Fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
07.03

Godina
2014

Stranica
200

Mentor
Delbianco, Valnea

Ključne riječi
ženski lik; rodni identitet; djevičanstvo; hrvatska književna povijest; renesansa; Muka svete Margarite; Mavro Vetranović; Hanibal Lucić; Nikola Nalješković
(female character; gender identity; virginity; Croatian literary history; Renaissance; Passion of St. Margaret; Mavro Vetranović; Hanibal Lucić; Nikola Nalješković)

Sažetak
Disertacija se bavi konstituiranjem lika zarobljene žene u izabranim dramskim djelima renesansnog razdoblja hrvatske književnosti. Polazeći od pretpostavke da djevičanstvo dominantna tekstualnoidentitetska odrednica tog lika, korpus istraživanja koncipiran je kao cjelina u kojoj se prate različite realizacije djevičanstva. U Muci svete Margarite radi se o dramatizaciji religijskoga (martirološkog djevičanstva), u Robinji Hanibala Lucića o sekularnom (predbračnom) djevičanstvu, dok se u pastoralnim dramama dubrovačkih autora (Istoriji od Dijane te Lovcu i vili Mavra Vetranovića i Komediji III. Nikole Nalješkovića) može razabrati kompleksna struktura djevičanstva realizirana oprekom religijsko vs. sekularno djevičanstvo. Religijsko se djevičanstvo pri tome ostvaruje prevalentnim karakteristikama tradicionalnih modela ženskoga religijskog djevičanstva: virago i virgo modela, dok se sekularno djevičanstvo oblikuje suvremenim renesansnim kodeksom ženske čestitosti. Na tragu suvremenoga interesa za fenomen djevičanstva u predmodernom i ranomodernom razdoblju (K. Coyne Kelly, S. Salih, R. Evans i dr.) djevičanstvo se analitički sagledava kao rodnoidentitetska kategorija obilježena inherentnom nestabilnošću i procesualnošću. Proces (p)ostajanja djevicom u središtu je analize dramskih tekstova, dok se zarobljeni djevičanski likovi pokazuju otvorenima upisivanju različitih simboličkih vrijednosti kulture koja ih je stvarala: od visokovrijednih religijskih ideala do političkih mitologema. Svojom pojavom na početku ranonovovjekovne književne kulture, ti ženski likovi ujedno najavljuju kasnije literarne figure poput alegorijskih nacionalno reprezentativnih vila Zoranićeva i Barakovićeva djela, kao i baroknih junakinja dubrovačke melodrame.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA