Naslov
Igra li Republika Hrvatska Ponzijevu igru?
(Does the Republic of Croatia play the Ponzi's game?)

Autori
Koški, Dražen

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Konkurentnost, ekonomski rast i blagostanje / Cini, Vladimir ; Borozan, Đula ; Ferenčak, Ivan - Osijek : Ekonomski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2014, 273-283

ISBN
978-953-253-128-2

Skup
Konkurentnost, ekonomski rast i blagostanje

Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 10.10.2014. - 11.10.2014

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Ponzijeva igra; javni dug; proračunski deficit; nelikvidnost; nesolventnost ;
(Ponzi's game; public debt; budget deficit; illiquidity; insolvency)

Sažetak
Javni dug Republike Hrvatske kontinuirano raste. U 2009. godini odnos javnoga duga i bruto domaćeg proizvoda bio je 36, 75%, a u 2013. godini 67, 37%. Zbog toga je Europska komisija krajem 2013. godine pokrenula proceduru prekomjernoga deficita za Republiku Hrvatsku, kao korektivnu mjeru za dostizanje fiskalnih kriterija iz Ugovora o Europskoj uniji. No osim u visini javnoga duga, problem je i u načinu njegove otplate. Naime, Republika Hrvatska redovito refinancira dug, tj. dospjeli dug vraća sredstvima dobivenim novim zduživanjem kako u zemlji tako i u inozemstvu. Cilj ovoga rada je odgovoriti na pitanje igra li Republika Hrvatska Ponzijevu igru, odnosno ima li refinanciranje za posljedicu rast duga geometrijskom progresijom i to po prosječnoj godišnjoj stopi većoj od prosječne kamatne stope na taj dug. Stoga je u radu detaljno analizirana zaduženost Republike Hrvatske od 2009. godine – prve godine u kojoj se službeno pojavila recesija, do 2013. godine. Preciznije, analiziran je njezin javni dug, uzimajući u obzir njegovu unutarnju, ali i inozemnu sastavnicu. U radu je dokazano da Republika Hrvatska igra Ponzijevu igru. Tijekom promatranoga razdoblja, unutarnji javni dug raste geometrijski po prosječnoj godišnjoj stopi od 13, 05%, a prosječna kamatna stopa na taj dug je 5, 75%. Inozemna sastavnica javnoga duga raste geometrijski po stopi 14, 03%, uz prosječnu kamatnu stopu od 6, 29%. Zbog Ponzijeve igre u kombinaciji s visokim rastom udjela javnoga duga u bruto domaćem proizvodu vjerovnici mogu početi smatrati Republiku Hrvatsku nesolventnom, i pitanje je vremena kad će joj prestati odobravati nove kredite. U tom trenutku, postat će i nelikvidna, a reprogramiranje duga postat će neizbježno. Čak i kad ne bi bilo procedure prekomjernoga deficita, Republika Hrvatska bi hitno morala provesti mjere za smanjenje proračunskoga deficita, a na taj način i javnoga duga. Upravo zbog toga je ova procedura opravdana i s motrišta borbe protiv financijskoga sloma zemlje.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Ekonomija

POVEZANOST RADA