Naslov
Revaskularizacija miokarda u bolesnice na kroničnoj peritonejskoj dijalizi – prikaz slučaja
(CABG in patients on chronic peritoneal dialysis - case report)

Autori
Colić, Marina ; Babić, Vesna ; Rundić, AnaMaria ; Devčić, Bosiljka ; Mikolašević, Ivana ; Rački, Sanjin

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
7. simpozij medicinskih sestara i tehničara nefrologije, dijalize i transplantacije bubrega ; knjiga sažetaka ; u: Acta Medica Croatica 24 (2014) S2 / Rački, Sanjin - Zagreb, 2014, 341-341

Skup
Simpozij medicinskih sestara i tehničara nefrologije, dijalize i transplantacije bubrega (7 ; 2014)

Mjesto i datum
Pula, Hrvatska, 10.10.2014. - 12.10.2014

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
revaskularizacija miokarda ; peritonejska dijaliza
(CABG ; peritoneal dialysis)

Sažetak
Najčešći su uzrok smrti u oboljelih od kronične bubrežne bolesti (KBB) kardiovaskularne bolesti (KVB). KBB predstavlja nezavisan rizični čimbenik povećanog kardiovaskularnog mortaliteta i morbiditeta. U bolesnika koji se liječe postupcima dijalize KVB su također najčešći uzroci smrti. Jedna od metoda nadomještanja bubrežne funkcije je i peritonejska dijaliza (PD). Šezdesetpetogodišnja bolesnica s terminalnim bubrežnim zatajenjem nepoznate etiologije (moguća oligonefronija zbog prijevremenog poroda) uz generaliziranu atreosklerozu i arterijsku hipertenziju na liječenju je kontinuiranom ambulatornom peritonejskom dijalizom (CAPD) od travnja 2012. Premda je tijekom života imala četrnaest operativnih zahvata između kojih je kolecistektomija i histerektomija liječenje CAPD-om je zadovoljavajuće bez mehaničkih ili infektivnih komplikacija. U tijeku obrade za transplantaciju učinjena je invazivna kardiološka dijagnostika gdje se utvrdi višežilna koronarna bolest. Nakon adekvatne pripreme učinjena je revaskularizacija miokarda. Kod bolesnice prvih dvadesetčetiri sata nije provođen dijalitički postupak, bubrežni laboratorijski parametri su u porastu uz razvoj hiponatrijemija i hipoalbuminemija. Prvi postoperativni dan nastavljamo liječenje CAPD-om s četiri izmjene tijekom dvadesetčetiri sata i sniženom količinom utoka. Ultrafiltracija je negativna ali diureza na kontinuiranom diuretiku obilna. Drugi postoperativni dan dolazi do poboljšanja ultrafiltracije a utoke nadalje povećavamo. Zbog značajne hipoalbuminemije 27, 1 g/L uvodimo otopinu s 1, 1% aminokiselina. Sedmi postoperativni dan ultrafiltracija postaje pozitivna, bubrežni laboratorijski parametri su u poboljšanju a bolesnica se dobro oporavlja. Za vrijeme hospitalizacije provedena je i dekolonizacija nosnog vestibuluma zbog meticilin rezistentnog stafilokoka aureusa. Osmi dan nakon operacije bolesnica se otpušta na fizikalnu terapiju u stacionarnu ustanovu. Opisani slučaj nam još jedanput potvrđuje činjenicu da nadomještanje buberežne funkcije može biti uspješno uz izvođenje operativnih zahvata.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA