Naslov
Povezanost onečišćenja zraka i dnevnog broja umrlih u gradu Zagrebu
(Association between air pollution and mortality in the city of Zagreb)

Autori
Šimić, Diana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Medicinski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
11.07

Godina
2001

Stranica
201

Mentor
Ivanković, Davor

Neposredni voditelj
.

Ključne riječi
onečišćenje zraka; mortalitet; epidemiološka vremenska serija; generalizirani aditivni model
(air pollution; mortality; epidemiological time series; generalized additive model)

Sažetak
Povezanost dnevnog mortaliteta i ambijentalnih koncentracija dušikova dioksida (NO_2), sumporova dioksida (SO_2) i dima u gradu Zagrebu od 1995. do 1997. godine analizirana je generaliziranim aditivnim modelom (GAM) za Poissonovu distribuciju uz kontrolu iznad-Poissonovog raspršenja. Analizirani su opći i kardiovaskularni mortalitet za sve dobne skupine zajedno, te opći mortalitet u dobnoj skupini osoba starijih od 74 godine. Kontrolirani su trend, sezonalnost, epidemije gripe i meteorološke prilike (minimalna, srednja i maksimalna dnevna temperatura, relativna vlaga i tlak zraka). Izbor modela temeljio se na korigiranom Akaikeovom informacijskom kriteriju (AIC_C). Primjena kubičnih spline funkcija omogućila je modeliranje oblika krivulja doza-učinak. Povezanost NO_2 sa sva tri ishoda bila je statistički značajna, bez praga učinka. Samo kardiovaskularni mortalitet bio je statistički značajno povezan s koncentracijama SO_2 i dima. Kontroliranjem učinka SO_2 i dima procjene učinka NO_2 nisu se znatno mijenjale. Kontroliranjem učinka NO_2 učinak SO_2 i dima prestao je biti statistički značajan. Za opći mortalitet u svim dobnim skupinama zajedno relativna stopa dnevnog mortaliteta povezana s porastom koncentracija onečišćenja zraka od 5. do 95. percentila iznosila je za NO_2 1, 0797 (95%-tni interval pouzdanosti 1, 0390-1, 1220), za SO_2 0, 9779 (95%-tni interval pouzdanosti 0, 9314-1, 0267), a za dim 0, 9699 (95%-tni interval pouzdanosti 0, 9324-1, 0089). Za opći mortalitet u dobnoj skupini osoba starijih od 74 godine relativna stopa dnevnog mortaliteta povezana s porastom koncentracija onečišćenja zraka od 5. do 95. percentila iznosila je za NO_2 1, 1929 (95%-tni interval pouzdanosti 1, 0976-1, 2965), za SO_2 0, 9732 (95%-tni interval pouzanosti 0, 9050-1, 0465), a za dim 0, 9761 (95%-tni interval pouzdanosti 0, 8943-1, 0654). Za kardiovaskularni mortalitet relativna stopa povezana s porastom koncentracija od 5. do 95. percentila iznosila je za NO_2 1, 1439 (95%-tni interval pouzdanosti 1, 0761-1, 2159), za SO_2 1, 0476 (95%-tni interval pouzdanosti 0, 9915-1, 1070), a za dim 0, 9699 (95%-tni interval pouzdanosti 0, 9192-1, 0233). Analizom statističkih interakcija parova onečišćenja provjerena je prisutnost modifikacije učinaka svakog onečišćenja zraka u ovisnosti o koncentraciji ostalih onečišćenja. Pri koncentracijama dima iznad medijana učinak NO_2 na opći i kardiovaskularni mortalitet u svim dobnim skupinama zajedno bio je umanjen. Učinak dima na opći mortalitet u dobnoj skupini osoba starijih od 74 godine bio je veći kada je koncentracija SO_2 bila iznad medijana. Visoke relativne stope dnevnog mortaliteta mogu biti posljedica kratkog posmaka vremena smrti u skupini vrlo osjetljivih osoba koje bi pri nižim koncentracijama onečišćenja zraka umrle samo nekoliko dana kasnije. U tom slučaju broj osoba-godina izgubljenog života povezan s porastom onečišćenja zraka može biti malen, čak i uz velike relativne stope dnevnog mortaliteta. Takva pojava naziva se “učinak žetve”. Hipoteza o “učinku žetve” provjerena je dekompozicijom vremenskih serija mortaliteta, onečišćenja zraka i meteoroloških prilika primjenom STL algoritma koji koristi lokalnu regresiju LOESS. Svaka vremenska serija rastavljena je u sumu dugoročne komponente (trend i sezonalnost sa širinom prozora izglađivanja od 120 dana), srednjeročne komponente s različitim širinama prozora izglađivanja (15, 30, 45 i 60 dana) i ostatak. Kad bi opažena povezanost onečišćenja zraka i dnevnog mortaliteta bila posljedica “učinka žetve”, ne bi bilo povezanosti srednjeročnih komponenata onečišćenja zraka i mortaliteta za prozore izglađivanja koji sadrže interval posmaka vremena smrti. Analizom povezanosti srednjeročnih komponenata mortaliteta i onečišćenja zraka utvrđeno je da se povezanost NO_2 i mortaliteta ne može objasniti “učinkom žetve”.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA