Naslov
Novi DSM 5 kriteriji - perzistentno kompleksno žalovanje ili veliki depresivni poremećaj
(New DSM 5 criteria - persistent complex bereavement or major depressive disorder)

Autori
Domitrović, Sandra ; Arbanas, Goran

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Knjiga sažetaka 6. hrvatskog psihijatrijskog kongresa s međunarodnim sudjelovanjem Hrvatska psihijatrija u kontekstu etičko-pravnih i društvenih propitivanja / Jukić, Vlado - Zagreb : Hrvatsko psihijatrijsko društvo, 2014, 56-56

Skup
6. hrvatski psihijatrijski kongres s međunarodnim sudjelovanjem Hrvatska psihijatrija u kontekstu etičko-pravnih i društvenih propitivanja

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 09.10.2014. - 11.10.2014

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
DSM-5; perzistentno kompleksno žalovanje; veliki depresivni poremećaj; kriteriji
(DSM-5; persistent complex bereavement; major depressive disorder; criteria)

Sažetak
Kada nakon smrti bliske osobe zaključiti radi li se o žalovanju ili o velikom depresivnom poremećaju? Možemo li navedeno izjednačiti? Zadaća DSM 5 upravo je pozabaviti se pogrješnim shvaćanjem da su simptomi žalovanja jednaki onima u velikom depresivnom poremećaju, pa se tako u DSM 5 pojavljuje prijedlog dijagnoze perzistentnog kompleksnog žalovanja. Ova dijagnoza obilježena je karakterističnim predloženim kriterijima ; patnja kao reakcija na smrt, ometanje socijalnih odnosa i identiteta, velika žalost i emocionalna bol kao odgovor na smrt, zaokupljenost pokojnikom i okolnostima smrti, a postavlja se samo ako je prošlo najmanje 12 mjeseci od smrti nekoga s kim je ožalošćeni bio u bliskom odnosu. Dijagnoza perzistentnog kompleksnog žalovanja može imati odrednicu s traumatskim žalovanjem koju prati perzistentna neugodna zaokupljenost traumatskom prirodom smrti, uključujući pokojnikove posljednje trenutke, stupanj patnje i osakaćujuće ozljede. Prikazat ćemo dvije pacijentice koje su na vrlo traumatski način izgubile kćeri. Jedna je pacijentica stara 45 godina, u dvije godine svjedočila je suicidu kćerke vatrenim oružjem, ubrzo nakon toga i smrti muža, zatim i majke. Druga je pacijentica stara 52 godine čija je kći bila žrtva homicida. Kod obje u kliničkoj slici dominira fokusiranost i zaokupljenost gubitkom, čežnja za pokojnima, jak osjećaj krivnje uz nemogućnost prorade traumatske situacije, stalno prisutan osjećaj praznine uz ruminaciju suicidalnih pulzija gdje je suicid zapravo jedina mogućnost pridruživanja pokojniku. Diferencijalno dijagnostički isključiti depresiju, PTSP ili pak postaviti dijagnozu kompleksnog žalovanja i dalje ostaje otvoreno pitanje koje nudi mogućnost kliničarima i istraživačima daljnja proučavanja sa ciljem što boljeg razumijevanja ovih stanja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA