Naslov
Znanstveno mišljenje o učinku smanjenog unosa kuhinjske soli u prehrani ljudi
(Scientific opinion on the effect of dietary salt intake reduction)

Autori
Jelaković, Bojan ; Reiner, Željko ; Kusić, Zvonko ; Ugarčić, Žaneta ; Drenjančević, Ines- radna grupa

Izvornik
Hrvatska agencija za hranu

Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, ekspertiza

Godina
2014

Ključne riječi
kuhinjska sol ; prekomjeran unos ; arterijski tlak ; pobol ; smrtnost ; nacionalni program
(salt ; excessive intake ; blood pressure ; morbidity ; mortality ; national programme)

Sažetak
Velik broj epidemioloških, evolucijskih i kliničkih istraživanja potvrđuje da je kuhinjska sol tj. NaCl važan čimbenik koji određuje visinu arterijskog tlaka, a time i prevalenciju arterijske hipertenzije. Epidemiološkim istraživanjima uočeno je da jedino uz prekomjeran unos kuhinjske soli dolazi do porasta arterijskog tlaka starenjem. Osim što determinira arterijski tlak, prekomjeran unos kuhinjske soli i neovisno pridonosi oštećenju ciljnih organa. Opažena je povezanost s koronarnom bolesti, hipertrofijom lijeve klijetke, moždanim udarom te mikroalbuminurijom. Kuhinjska sol, mijenjajući odnos vazoaktivnih čimbenika u stjenci krvne žile, utječući na ekspresiju receptora za angiotenzin II, stimulirajući aktivnost simpatikusa, i što je naročito bitno povećavajući agregabilnost trombocita, izravno se upliće u proces aterotrombogeneze. S kliničkog, a i javnozdravstvenog aspekta, osobito su važni podaci koje nam pružaju intervencijska istraživanja koji nesumnjivo potvrđuju korist smanjivanja unosa kuhinjske soli koja se očituje, ne samo u snižavanju arterijskoga tlaka i smanjivanju kardiovaskularnog pobola i smrtnosti, nego i u poboljšanju ukupnog zdravlja jer se zna da je prekomjeran unos kuhinjske soli čimbenik rizika i za osteoporozu, nefrolitijazu, karcinom želuca i nazofarinksa itd. Premda je bilo radova koji su unijeli sumnju kako je redukcija unosa kuhinjske soli štetna zbog aktivacije kontraregulacijskih mehanizama, dokazano je da umjereno smanjivanje prekomjernog unosa nije povezano s povećanim rizikom, već naprotiv. Smanjenje unosa kuhinjske soli treba provoditi u sklopu ostalih promjena načina života, primarno uz smanjenje prekomjerne tjelesne mase i povećanje tjelesne aktivnosti. Uz redukciju unosa kuhinjske soli potrebno je paziti na ostale elektrolite i mikroelemente koji su također važni za zdrav način življenja. Velika odgovornost je na institucijama vlasti i proizvođačima hrane jer danas preko 70% kuhinjske soli unosimo u organizam putem već pripremljene ili polugotove hrane. Napredni dio svijeta je shvatio kako je prekomjeran unos kuhinjske soli višestruko štetan za zdravlje. Od nekoliko nacionalnih programa najbolji rezultati postignuti su u Finskoj, Japanu, Portugalu i, osobito, u Velikoj Britaniji. Program koji je pokrenut u Velikoj Britaniji prije desetak godina (Consensus Action on Salt and Health - CASH) uzor je svima i postupno je do 2005. godine prerastao u svjetski pokret (World Action on Salt and Health - WASH). Plan i program Europske Unije također sadrži odredbe o smanjenju unosa kuhinjske soli i obvezu deklariranja količine na svim prehrambenim proizvodima. U Hrvatskoj je 2006. godine na kongresu Hrvatskog društva za hipertenziju prihvaćena Deklaracija o važnosti provođenja nacionalne kampanje za smanjenje konzumacije kuhinjske soli, a 2007. godine na kongresu Hrvatskog društva za aterosklerozu predstavljena je hrvatska inicijativa (Croatian Action on Salt and Health - CRASH) i nacionalni program. Tijekom zadnjih nekoliko godina u Hrvatskoj su prikupljeni podaci o prekomjernom unosu kuhinjske soli, o nedovoljnoj svjesnosti o štetnim učincima, o povezanosti unosa kuhinjske soli s vrijednostima arterijskog tlaka, te o prevelikom udjelu kuhinjske soli u pekarskim proizvodima. Dobiveni podaci nedvojbeno ukazuju kako je nužno započeti s planiranjem nacionalne strategije i sustavnim provođenjem svih aktivnosti koje će dovesti do postupnog smanjivanja unosa kuhinjske soli kako bi se Hrvatska pridružila skupini naprednih zemalja koje su prihvatile ciljeve zadane od strane Svjetske zdravstvene organizacije i Ujedinjenih naroda o smanjivanju unosa kuhinjske soli za 30% do 2025. godine.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Temeljne medicinske znanosti, Kliničke medicinske znanosti, Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA