Naslov
SIMPTOMI I ZNAČAJKE BOLESNIKA S OPSTRUKCIJSKOM APNEJOM TIJEKOM SPAVANJA DOMINANTNO U REM STADIJU SPAVANJA
(Symptoms and characteristics of patients with obstructive sleep apnea dominantly during REM sleep)

Autori
Ivković, Natalija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
SVEUČILIŠNI ODJEL ZDRAVSTVENIH STUDIJA DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ SESTRINSTVA

Mjesto
SPLIT

Datum
13.06

Godina
2014

Stranica
51

Mentor
Đogaš, Zoran

Ključne riječi
spavanje; opstrukcijska apneja tijekom spavanja; REM stadij spavanja; arterijska hipertenzija; STOP upitnik; Epworthova ljestvica pospanosti
(sleep; obstructive sleep apnea; REM; arterial hypertension; STOP questionnaire; Epworth Sleepiness Scale)

Sažetak
Cilj: Cilj našeg istraživanja bio je pokazati postoji li značajna razlika u dnevnoj pospanosti, polisomnografskim značajkama i ko-morbiditetima između bolesnika koji imaju OSA povezanu s REM stadijem i onih koji imaju OSA prisutnu ravnomjerno u REM i non-REM stadijima spavanja. Ispitanici i postupci: Istraživanje je provedeno na 38 ispitanika iz skupine bolesnika s apnejom tijekom spavanja dominantno u REM stadiju te 38 ispitanika iz kontrolne skupine koji su bili spareni prema dobi, spolu, indeksu tjelesne mase (BMI) i stupnju OSA (prema indeksu AHI). U studiji je sudjelovalo 26 muškaraca i 12 žena u svakoj skupini, prosječne životne dobi 54-55 godina. Sva polisomnografska snimanja i anketiranje provedeni su u Centru za medicinu spavanja MF split i Kliničkog bolničkog centra Split s pomoću polisomnografskog uređaja Alice 5LE (Philips, Respironics, Eindhoven, Nizozemska) te Berlinskog upitnika, STOP upitnika, Epworthove ljestvice pospanosti i Pittsburgh sleep quality indeksa (PSQI). Rezultati: Rezultati našeg istraživanja pokazali su da nije postojala razlika između bolesnika koji su imali OSA povezanu s REM stadijem i onih koji su imali OSA prisutnu ravnomjerno u REM i non-REM stadijima u rezultatima cjelonoćne polisomnografije u smislu saturacije hemoglobina kisikom. Bolesnici koji su imali OSA povezanu s REM stadijem više su hrkali (136, 03130, 78 min vs. 68, 0057, 94 min u kontrolnoj skupini, P<0, 05), ali su bili manje pospani tijekom dana u odnosu na kontrolnu skupinu (broj bodova na ESS ljestvici 6, 40±5, 31 vs. 7, 81±4, 77 u kontrolnoj skupini, P=0, 224). Učestalost komorbiditeta povezanih s OSA, osobito arterijske hipertenzije bila je veća u bolesnika koji su imali OSA povezanu s REM stadijem nego u bolesnika iz kontrolne skupine. Zaključak: Naše istraživanje pokazalo je da bolesnici koji imaju OSA povezanu s REM stadijem nisu imali značajnih razlika u odnosu na one koji su imali OSA prisutnu ravnomjerno u REM i non-REM stadijima spavanja. Učestalost komorbiditeta bila je podjednaka u obje skupine bolesnika osim što su bolesnici koji imaju OSA povezanu s REM stadijem imali veću učestalost arterijske hipertenzije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA