Pregled bibliografske jedinice broj: 719569
Hrvatskoglagoljski brevijari na razmeđu rukopisne i tiskane tradicije
Hrvatskoglagoljski brevijari na razmeđu rukopisne i tiskane tradicije. Zagreb: Naklada Ljevak, 2014 (monografija)
CROSBI ID: 719569 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Hrvatskoglagoljski brevijari na razmeđu rukopisne i tiskane tradicije
(Croatian Glagolitic breviaries in tranzition from manuscript to print culture)
Autori
Tomić, Marijana
Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena
Izdavač
Naklada Ljevak
Grad
Zagreb
Godina
2014
Stranica
371
ISBN
978-953-303-749-3
Ključne riječi
hrvatskoglagoljski brevijari; rukopisna i tiskana tradicija
(Croatian Glagolitic breviaries; manuscript and print culture)
Sažetak
Povijest pisane komunikacije živo svjedoči o promjeni različitih nositelja riječi, od rukopisne baštine preko tiska do najnovije digitalne tehnologije. Knjiga Marijane Tomić "Hrvatskoglagoljski brevijari na razmeđu rukopisne i tiskane tradicije" sustavan je i metodološki inovativan prilog bogatoj tradiciji istraživanja hrvatskoglagoljske baštine. Knjiga je podijeljena u četiri poglavlja. U prvome poglavlju autorica usmjeruje svoju pozornost na tehnološku revoluciju izazvanu izumom tiska, koja je u 15. i 16. stoljeću dovela do susreta između rukopisa i inkunabula – rukopisnih i ručno tiskanih knjiga. To, u povijesti komunikacije iznimno dinamično razdoblje, obilježeno je međusobnim utjecajima obaju medija, što se može pratiti na razini tekstne organizacije, posebno straničnoga postava, vezanom uz naslijeđena očekivanja čitatelja. U drugome poglavlju autorica prikazuje povijesni okvir hrvatske glagoljske kulture u doba razmeđa između rukopisne i tiskane baštine, posebno se osvrće na Blaža Baromića i senjsku tiskaru te analizira četiri hrvatska glagoljska brevijara – dva rukopisna (Mavrov i Drugi novljanski brevijar) te dva tiskana (Baromićev i Brozićev). Trećim poglavljem autorica je zaronila u samu bit problematike te predočila razlike na nekoliko razina: u organizaciji teksta u cijelome kodeksu, organizaciji stranice te kroz pojedinačna pismovna sredstva. Posljednje poglavlje fokusira se na sve posebnosti koje izviru iz liturgijske uporabe knjige, bilo u župnoj ili redovničkoj zajednici na prijelazu srednjega u novi vijek. Premda autorica ne poseže za analogijom sa suvremenim prijelazom iz tiskane u elektroničku ili digitalnu knjigu, iz njezina se rada može mnogo toga relevantnoga iščitati i tako pojasniti određene fenomene kojima smo danas svjedoci. Knjiga "Hrvatskoglagoljski brevijari na razmeđu rukopisne i tiskane tradicije" izraz je dobre upućenosti u tradicionalna paleografska znanja, ali i hrabar iskorak u nove metodologije. Spajajući svoju temeljnu knjižničarsku struku s poviješću knjige, paleografijom i suvremenim računalnim metodama, Marijana Tomić napisala je uzoran udžbenik, poticajno znanstveno djelo i intrigantno štivo za sve koje zanima hrvatska glagoljska baština, moć tehnologije i povijest pisane riječi.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti
POVEZANOST RADA
Projekti:
122-2691220-3043 - Digitalna knjižnica hrvatske baštine tiskane do 1800.: izvedbene pretpostavke (Velagić, Zoran, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Sveučilište u Zadru
Profili:
Marijana Tomić
(autor)