Naslov
Utjecaj akutne boli na osmotski tlak i koncentraciju kortizola u suzama
(Impact of acute pain to osmotic pressure and cortisol concentration in tears)

Autori
Ćurčić, Matea ; Lukić, Maja

Izvornik
Farmaceutsko-biokemijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, dekanova nagrada

Godina
2014

Ključne riječi
suze ; akutni stres ; kortizol ; osmolarnost ; korelacija
(tears ; acute stress ; cortisol ; osmolarity ; correlation)

Sažetak
Suza nije smo kapljica vode na površini našeg oka, već je to složena tekućina čija tri sloja moraju biti u pravilnom omjeru da bi zaštitila naše oko na prikladan način. Neophodne su za podmazivanje, prehranu, održavanje zdravlja i optičke funkcije prednje površine oka, te jasan vid. Osim toga, smanjuju mogućnost infekcije, ispiru strana tijela iz oka i zadržavaju površinu očiju glatkom i čistom. Lučenje suza povezano je s centralnim i autonomnim živčanim sustavom. Bazalno, inervacija je usmjerena na pomoćne lakrimalne žlijezde, a u refleksnom odgovoru neuralni refleksni luk usmjeren je na glavnu lakrimalnu žlijezdu. Ispitivana je primjena suza u dijagnostici akutnog stresa. Osjet boli ujedno je trenutak stresa koji u odgovor na bol uključuje i medijatore stresa. Kortizol je, uz DHEA, adrenalin i noradrenalin, jedan od 4 osnovna posrednika u odgovoru na stres. Izvori kortizola u suzama još nisu razjašnjeni te postoji mogućnost da ih luči sama lakrimalana žlijezda. Osmolarnost suznog filma produkt je različitih koncentracija otopljenih tvari. Mjerenje osmolarnosti suznog filma predstavlja krajnji produkt promjene dinamike u suznom filmu. Cilj istraživanja bio je procijeniti koncentraciju kortizola i osmotsku koncentraciju u suzama prije i nakon podražaja te utvrditi postoji li konzistentni odgovor na akutni stres koji se može dijagnosticirati u suzama. Ispitivana skupina sastojala se od 18 zdravih dobrovoljaca, od 10 žena i 8 muškaraca kojima su u KBC Sestre Milosrdnice uzorkovane suze iz oba oka. U radu korištena je ELISA metoda za određivanje koncentracije kortizola, dok je za određivanje osmotske koncentracije korištena metoda osmometrije. Zaključno, muškarci su pokazali dobru korelaciju kortizola s osmolarnosti prije podražaja. Nakon akutnog stresa ta korelacija se gubi, što moguće upućuje na to da su muškarci osjetljiviji na bol. Podražaj boli posredstvom autonomnog živčanog sustava podražio je glavnu suznu žlijezdu koja je izlučivala veću količinu vode i prouzročila razrjeđenje te time izazvala sniženje koncentracije kortizola i osmotske koncentracije nakon podražaja. Analiza korelacije osmolarnosti i kortizola pokazuje umjerenu povezanost prije bolnog podražaja, koja se potpuno gubi nakon podražaja. Ta činjenica upućuje na mogućnost da žlijezda osim vode izlučuje još neke molekule pa možda i kortizol. Podražaj boli uz korijen dlačice aktivira simpatikus te je moguć njegov utjecaj na sekreciju žlijezde

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Temeljne medicinske znanosti, Farmacija

Napomena
Mentor rada: Nada Vrkić, izv. prof. na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Rad je prijavljen na natječaj za Rektorovu nagradu u akademskoj godini 2013./2014. Nagrađen je Dekanovom nagradom na Farmaceutsko- biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu za akademsku godinu 2013./2014.

POVEZANOST RADA