ࡱ>  #,^ Oh+'0( DP l x 0JUGOSLAVENSKI MANJINSKI STANDARD I HRVATI U SRJlanak za Migracijske temeNMilenko Horvatijskile Normal.dotvMilenko Horvatijsk5leMicrosoft Word 8.0k@6F@:W@@$ ՜.+,D՜.+,\ hp|  Lk  0JUGOSLAVENSKI MANJINSKI STANDARD I HRVATI U SRJ Title 6> _PID_GUIDAN{9149E620-00CE-11D5-A9CE-444553540000}Milenko Horvati MORH, Maksimirska 63 10000 Zagreb milhor@morh.hr milenko.horvatic@zg.hinet.hr ___________________________________________________________________________ Jugoslavenski manjinski standard i Hrvati u SRJ ___________________________________________________________________________ Sa~etak Zaatita manjina zauzima jedno od klju nih mjesta u politi koj transformaciji isto noeuropskih zemalja, a etni ki odnosi i postupanje prema manjinama pokazali su se iznimno va~nim pitanjem za sigurnost i stabilnost Balkana, posebno SR Jugoslavije. Perspektive za mir u ovoj dr~avi u velikoj e mjeri ovisiti o rjeaenjima problema nacionalnih manjina. Jugoslavenskim ustavima se status manjina regulira kroz slobode i prava pojedinaca  pripadnika manjina, a mehanizmi zaatite zajedni kih prava su nedovoljno razvijeni. Hrvati kao autohtone i homogene skupine ~ive na prostoru danaanje SRJ, u Republikama Srbiji i Crnog Gori. Raspadom SFRJ Hrvati u SRJ su se naali u polo~aju nacionalne manjine, a taj im status do danas nije slu~beno priznat. Prema do sada primjenjivanim kriterijima u odreivanju statusa manjine, Hrvati u SRJ trebaju stei ovaj status, jer, postojanje manjine sa svojim karakteristi nim manjinskim obilje~jima, objektivna je injenica koju nijedna dr~ava sa europskim ambicijama ne mo~e unedogled ignorirati. Klju ne rije i: SRJ, polo~aj Hrvata, nacionalne manjine UVOD Naj eae se prava manjina izra~avaju kao individualna, meutim u novije vrijeme sve viae i kao kolektivna. Analizom meunarodnih i pozitivnih nacionalnih (dr~avnih) dokumenata koji reguliraju manjinsku problematiku, vidljive su razlike u tretiranju ova dva pristupa. Nema sumnje da se pod prava manjina razumijeva i kolektivna emancipacija koja se onda mo~e ostvariti samo kroz priznavanje i zaatitu kolektivnih prava. Meutim, takvi zahtjevi kod veinske zajednice u pravilu izazivaju odbojnost i obi no se vezuju za pitanje teritorijalne autonomije odnosno prava naroda na samoodreenje, ato doista nekada mo~e predstavljati prikriveni korak ka secesiji. Zagovornici ideje graanske dr~ave tra~e uporiate u konceptu uniformnosti i principu jednakosti pred zakonom. Meutim, ovaj pristup rjeaava samo zabranu diskriminacije manjina, te naj eae dovodi do nepriznavanja njihovih posebnosti koje trebaju kolektivnu egzistenciju unutar veinske populacije (Radovi, 2000: 89-91). Dakle, princip jednakosti pred zakonom postaje nedovoljan, te se namee potreba za pravnim reguliranjem situacija koje nisu sli ne, jer, zabrana diskriminacije je najmanje ato dr~ava treba u initi. Raspadom SFRJ nastao je problem statusa pripadnika pojedinih naroda te bivae dr~ave, koji su se tako naali u bitno izmijenjenoj situaciji da od konstitutivnih naroda postanu nacionalne manjine. U SRJ su na taj na in nacionalnim manjinama, fakti ki, postali Hrvati i Muslimani. Do sada nisu u injeni nikakvi konkretni pomaci kako bi se njihov status pravno regulirao, te dobio odgovarajui institucionalni oblik. Ovako nerijeaen polo~aj ove dvije nacionalne zajednice u SRJ izaziva njihovu nesigurnost, posebno imajui u vidu razne pritiske i diskriminatorne mjere kojima su izlo~eni, ato je upravljeno njihovom tihom nestajanju. Nakon raspada SFRJ, od preostalih Republika Srbije i Crne Gore, stvorena je SR Jugoslavija 1992. godine usvajanjem novog Ustava. Dvije godine ranije, SR Srbija je izmijenila status svojih "konstitutivnih dijelova", Autonomnih Pokrajina Vojvodine i Kosova, zna ajno smanjujui njihovu autonomiju. Za razliku od ostalih manjina u SRJ, npr. Maara, Slovaka, Rusina i Rumunja kojima je i u bivaem sustavu reguliran manjinski status, Hrvati kao konstitutivni narod SFRJ nisu u~ivali prava iz oblasti kolektivnih prava, kao ato su pravo na upotrebu svog jezika i pisma, pravo na obrazovanje na materinjem jeziku, pravo na informiranje na materinjem jeziku, te pravo na izra~avanje nacionalne kulture. Tako se danas prava zajam ena zakonodavstvom SR Jugoslavije, te Republike Srbije i Crne Gore na primjenjuju na hrvatsku nacionalnu zajednicu u toj dr~avi. To je u suprotnosti s meunarodnim normama i meunarodnim obvezama koje je SRJ prihvatila, ali i meudr~avnim sporazumom izmeu SRJ i Republike Hrvatske, gdje se u l. 8. izrijekom navodi "Srbima i Crnogorcima u RH i Hrvatima u SRJ Ugovorne stranke jam it e sva prava koja im pripadaju na temelju meunarodnog prava." Dakle, pravni temelj za ureenje manjinskog statusa Hrvatima u SRJ postoji. TEMELJNI PRINCIPI USTAVNOG UREENJA U SRJ KOJI SE TI U MANJINSKIH PRAVA I PREUZETE MEUNARODNE OBVEZE Odredbe Ustava SRJ i Ustava Republika o pravima manjina SR Jugoslavija je multietni ka, multikonfesionalna i multikulturna zajednica naroda u kojoj pored Srba i Crnogoraca ~ivi 16 statisti ki relevantnih etni kih manjina koje prema popisu stanovniatva iz 1991. godine ine 33,7% od ukupno 10.394.026 stanovnika. U Republici Srbiji od ukupno 9.778.991 stanovnika Srbi su zastupljeni sa 65,92%, Crnogorci sa 1,42%, a ostalo su pripadnici nacionalnih manjina. Nacionalno, konfesionalno i kulturno heterogen sastav SRJ i Srbije je posljedica mnogobrojnih povijesnih, politi kih, ekonomskih i socio-kulturnih, te demografskih imbenika. SR Jugoslavija, koju ine Republika Srbija i Crna Gora je, dakle, multietni ka zajednica sastavljena od razli itih etni kih, nacionalnih i jezi nih skupina koje stoljeima ~ive zajedno. Njihov status u SR Jugoslaviji reguliran je saveznim (iz 1992.) i republi kim ustavima (Ustav Srbije iz 1990. god. i Ustav Crne Gore iz 1992. god.), kao i statutima pokrajina Vojvodine i Kosova i Metohije. Pored ovih dokumenata koji na opi na in odreuju polo~aj manjina, pojedina prava regulirana su zakonima i podzakonskim aktima, statutima opina i drugim politi ko pravnim aktima. Svi jugoslavenski ustavi sadr~e odredbe o manjinskim pravima. Meutim, usporedbom njihovih odredbi vidljive su bitne razlike u stupnju predviene zaatite manjina. S jedne strane, Ustav Srbije ne sadr~i posebni lanak o opoj zaatiti i pravima manjina, ve se u okviru opih jamstava ljudskih prava nalazi nekoliko odredbi koje se na njih odnose. S druge strane, u Ustavu Crne Gore osigurana je zna ajna zaatita prava manjina. Nedvojbena je i injenica da Ustav SR Jugoslavije ima veu pravnu snagu od republi kih ustava, te standardi manjinske zaatite koje on postavlja predstavljaju minimum koji bi se morao ostvariti na teritoriju SR Jugoslavije. Republike bi, dakle, morale pru~iti aira manjinska prava od savezne dr~ave, ato je i u injeno u Ustavu Crne Gore, kojim je pitanje zaatite manjina daleko preciznije i cjelovitije regulirano nego ato je to ureeno ustavima SR Jugoslavije i Srbije. S druge strane, Ustav Srbije daje manje jamstva manjinama od ustava SR Jugoslavije, ato, zbog injenice da se u Srbiji manjinska prava ureuju zakonima sukladno njezinim vlastitim ustavom, ima za posljedicu ni~u razinu zaatite manjinskih prava od one predviene saveznim ustavom. U navedenim dokumentima status manjina se regulira, u osnovi, kroz slobode i prava pojedinaca-pripadnika manjina. Uo ljivo je da je status manjine kao kolektiviteta, uglavnom, nereguliran, a mehanizmi zaatite zajedni kih prava su nedovoljno razvijeni. Jamstva ustava SR Jugoslavije, kao i injenica da meunarodni ugovori u jugoslavenskom pravnom poretku, barem normativno, stoje iznad zakona, u cjelini gledano pru~aju dobru osnovu za razvijanje sustava zaatite manjinskih prava i vladavine prava. Meutim, veliki broj saveznih i republi kih propisa nisu ni poslije devet godina usuglaaeni s ustavom SR Jugoslavije, iako je rok za njihovo usaglaaavanje ve nekoliko puta produ~ivan. Ustav SR Jugoslavije (1992.) Zaatita manjinskih prava u SR Jugoslaviji temelji se na Saveznom ustavu od 27. travnja 1992. godine. U tom se ustavu SR Jugoslavija definira kao: "Suverena savezna dr~ava, zasnovana na ravnopravnosti graana i ravnopravnosti republika lanica, Republike Srbije i Republike Crne Gore." Prema ovakvom odreenju dr~ave, deklarira se koncept graanske dr~ave u kojoj je ostvarivanje sloboda i prava ovjeka dostupno svim graanima-dr~avljanima. Na taj se na in postavlja okvir za ostvarivanje prava pripadnika manjina koji su u prvom redu graani a tek onda pripadnici manjinskog kolektiviteta. U l. 8. ustava ovakav se status posebno naglaaava, te se ka~e: "...vlast pripada graanima. Graani vrae vlast neposredno i preko slobodno izabranih predstavnika." U kontekstu ope regulacije ljudskih prava i sloboda, te prava manjina, prepoznaju se l. 10. i 11. u kojima se navodi: "SR Jugoslavija priznaje i jam i slobode i prava ovjeka i graanina koje priznaje meunarodno pravo," te "SR Jugoslavija priznaje i jam i prava nacionalnih manjina na o uvanje, razvoj i izra~avanje njihove etni ke, kulturne, jezi ne i druge posebnosti, kao i na upotrebu nacionalnih simbola, u skladu s meunarodnim pravom." Jamstva prava na upotrebu manjinskog jezika regulirana su l. 15.2., l. 23.3., l. 45., l. 46. i l. 49., u kojima se izmeu ostalog ka~e: "Na podru jima SR Jugoslavije gdje ~ive nacionalne manjina u slu~benoj su upotrebi i njihovi jezici i pisma, u skladu sa zakonom", te "Svako tko je liaen slobode mora biti odmah na svom, ili jeziku koji razumije, obavijeaten o razlozima liaenja slobode...", nadalje "Jam i se sloboda izra~avanja nacionalne pripadnosti, kulture, kao i upotreba svog jezika i pisma...", zatim "Pripadnici nacionalnih manjina imaju pravo na akolovanje na svom jeziku, u skladu sa zakonom. Pripadnici nacionalnih manjina imaju pravo na javno obavjeatavanje na svom jeziku", i kona no "Svakome se jam i pravo da u postupku pred sudom ili drugim dr~avnim organom....upotrebljava svoj jezik i da se u tom postupku upoznaje sa injenicama na svom jeziku." U Ustav SR Jugoslavije ugraeno je i va~no na elo o jednakosti pred zakonom. Tako se u l. 20.1. i 2. navodi: "Graani su jednaki bez obzira na nacionalnu pripadnost, rasu, spol, jezik, vjeru, politi ko i drugo uvjerenje, obrazovanje, socijalno podrijetlo, imovno stanje i drugo osobno svojstvo. Svi su pred zakonom jednaki." Ustavom su predviene i odredbe koje zabranjuju izazivanje ili poticanje nacionalne, rasne ili vjerske netrpeljivosti i mr~nje. S tim u vezi u l. 38.2. se izmeu ostalog navodi: "...ako se odlukom suda utvrdi da se (u tisku i drugim obavijestima, op. a.) poziva na ..., kraenje zajam enih sloboda i prava ovjeka i graanina, ili izaziva nacionalna, rasna ili vjerska netrpeljivost mr~nja," predviena je zabrana distribucije takvih materijala. Nadalje, l. 42.1. regulira da je: "Zabranjeno djelovanje politi kih, sindikalnih i drugih organizacija koje je usmjereno na ..., izazivanje nacionalne, rasne, vjerske i druge netrpeljivosti ili mr~nje." U l. 50. se kona no openito formulira ova vrsta zabrane, gdje se ka~e: "Protuustavno je i ka~njivo svako izazivanje i poticanje nacionalne, rasne, vjerske ili druge neravnopravnosti, kao i izazivanje i raspirivanje nacionalne, rasne, vjerske i druge mr~nje i netrpeljivosti." Sa stajaliata zaatite manjinskih prava posebno su va~ne odredbe iz l. 47. i 48., gdje se navodi: "Pripadnici nacionalnih manjina imaju pravo da u skladu sa zakonom, osnivaju prosvjetne i kulturne organizacije ili udruge, koje se financiraju po na elu dobrovoljnosti, a dr~ava ih mo~e pomagati," te "Pripadnicima nacionalnih manjina jam i se pravo da uspostavljaju i odr~avaju neometano meusobne odnose u SRJ i izvan njezinih granica sa pripadnicima svoje nacije u drugim dr~avama i da sudjeluju u meunarodnim nevladinim organizacijama, ali ne na atetu SRJ ili republike lanice." Treba istai da se ovim ustavnim rjeaenjima ~eljelo prenijeti prava manjina koja je jam io Ustav SFRJ. To iz razloga jer se nastojalo naglasiti kontinuitet bivae zajedni ke dr~ave. Meutim, bez obzira na vrijednost usvojenih pravnih rjeaenja u svezi zaatite manjina, ona se moraju u krajnjoj liniji cijeniti prema rezultatima njihove implementacije. Kako je o ito da ne postoje posebni pravni lijekovi za zaatitu specifi nih manjinskih prava zajam enih ovim ustavom, namee se zaklju ak da prethodno navedena prava u velikoj mjeri imaju samo deklarativni karakter. Ustav Republike Srbije (1990.) Prema ustavu Srbija je "demokratska dr~ava svih graana koji u njoj ~ive, zasnovana na slobodama i pravima ovjeka i graanina, na vladavini prava i na socijalnoj pravdi:" Du~nost svih dr~avnih organa, prema ustavu, je da se brinu o jednakoj zaatiti svih graana u pogledu u~ivanja njihovih prava i da reagiraju na sve pojave diskriminacije, ugro~avanja ili izazivanja nacionalne, rasne, vjerske ili spolne netrpeljivosti, ato je regulirano lankom 13. ustava. Iz ovih formulacija vidljivo je da se Srbija ne definira kao nacionalna dr~ava, iako se u preambuli izmeu ostalog navodi: "Polazei od vjekovne borbe srpskog naroda, njegove slobodarske, demokratske i dr~avotvorne tradicije...rijeaeni da ostvare demokratsku dr~avu srpskog naroda..." Ustav Srbije proklamira nacionalnu, rasnu i vjersku ravnopravnost i toleranciju. U tom smislu se, prenosei stav saveznog ustava, u lanku 49. navodi: "Graaninu se jam i sloboda izra~avanja nacionalne pripadnosti i kulture i sloboda upotrebe svog jezika i pisma. Graanin nije du~an izjaanjavati se o svojoj nacionalnoj pripadnosti." Pitanja prava na upotrebu manjinskog jezika i pisma, regulirana su dvama lancima, l. 8.2. i 32.4. Tako se u l.8.2. ka~e: "Na podru jima Republike Srbije gdje ~ive narodnosti u slu~benoj upotrebi su istovremeno i njihovi jezici i pisma, na na in utvren zakonom." U l. 32.4. regulira se upotreba jezika u obrazovanju, prema kojem: "Pripadnici drugih naroda i narodnosti imaju pravo na obrazovanje na svom jeziku, u skladu sa zakonom." Osim ovih lanaka, prava manjina se, u prenesenom smislu, atite u l. 41.1. koji se odnosi na slobodu vjeroispovijesti, te u l. 44.2. i 46.6. kojima se zabranjuje izazivanje i poticanje nacionalne, rasne ili vjerske netrpeljivosti i mr~nje. Tako se u l. 41.1. ka~e: "Jam i se sloboda vjeroispovijesti, koja obuhvaa slobodu vjerovanja, ispovijedanja vjere i vraenja vjerskih obreda," a u l. 44.2. i 46.6. izmeu ostalog navodi: "Zabranjeno je (politi ko) djelovanje koje ima za cilj...izazivanje i poticanje nacionalne, rasne i vjerske netrpeljivosti i mr~nje," te "Zabranjena je cenzura tiska i drugih vidova javnog izvjeaivanja... osim ako se odlukom nadle~nog suda utvrdi da se njima...poti e nacionalna, rasna ili vjerska netrpeljivost i mr~nja." U ostalim lancima ustava Republike Srbije ne spominju se viae prava manjina, osim u l. 108. u kojemu se govori o teritorijalnom ustroju Republike. U njemu se ka~e kako su Autonomna pokrajina Vojvodina i Autonomna pokrajina Kosovo i Metohija "...obrazovane u skladu sa posebnim nacionalnim, povijesnim, kulturnim i drugim posebnostima njihovih podru ja..." Na taj je na in izbjegnuta razrada prava manjina ustavom Republike Srbije, te ista prepuatena na regulaciju statutima autonomnih pokrajina. Statut AP Vojvodine iz 1991. godine je temeljni pravni akt na razini pokrajine. Njegovim lancima 13. i 15. regulirana je slu~bena upotreba jezika i pisma "priznatih" nacionalnih manjina. Pored statuta AP Vojvodine, prava manjina su regulirana i statutima 45 opina na tom podru ju. Koncepcija razrade nacionalne ravnopravnosti i prava pripadnika manjina u Republici Srbiji ostvaruje se kroz individualna prava njenih graana. Polo~aj manjina u ustavu Republike Srbije samo se posredno spominje, jer o igledno je tuma enje da se njihova prava apsolviraju kroz ope ustavno ureivanje polo~aja svih graana i njihovo pravo na slobodno izra~avanje nacionalne (manjinske) pripadnosti. Ovakav, tradicionalni, individualisti ki pristup zaatiti prava i polo~aja manjina danas sve viae zamjenjuje suvremeni koncept zaatite njihovih kolektivnih prava. Nadalje, moglo bi se zaklju iti da je ustavna razrada prava manjina u Republici Srbiji na posve na elnoj razini i da nedovoljno korespondira sa nacionalnom strukturom Republike Srbije i u njoj prisutnih problema ove vrste. Ustav Republike Crne Gore (1992.) Usporedbom odredbi o zaatiti manjina prethodna dva sa ustavom Crne Gore, vidljive su bitne razlike u stupnju predviene zaatite manjina. Ustavom Crne Gore pitanje zaatite manjina daleko je preciznije i sveobuhvatnije regulirano, nego ato je to uraeno ustavima SR Jugoslavije i Srbije. Isto tako, uo ljive su terminoloake razlike pa se u saveznom ustavu koristi termin "nacionalne manjine", u ustavu Republike Srbije koristi termin "narodnosti" (terminologija iz sustava SFRJ), a u Ustavu Crne Gore upotrebljava termin "nacionalne i etni ke grupe." Prava manjina, u ustavu Crne Gore, regulirana su u zasebnom 5. poglavlju, pod nazivom Posebna prava pripadnika nacionalnih i etni kih grupa. Vidljiv je napor da se u deset lanaka ovog poglavlja, primjene meunarodni standardi u zaatiti manjina. Polazei od l. 67. do 76. u njima se precizno regulira: zaatita nacionalnog, etni kog, kulturnog i vjerskog identiteta pripadnika manjina sukladno meunarodnoj zaatiti ljudskih i graanskih prava; slobodna upotreba materinjeg jezika i pisma u akolovanju i informiranju; pravo na upotrebu i isticanju nacionalnih simbola; pravo na osnivanje prosvjetnih, kulturnih i vjerskih udruga iji rad poma~e dr~ava; sadr~aj manjinskih nastavnih programa; pravo na upotrebu jezika manjina u postupku pred dr~avnim organima; pravo na razmjernu zastupljenost pripadnika manjina u javnim slu~bama, organima dr~avne vlasti i lokalne samouprave; pravo na meunarodne kontakte pripadnika manjina i njihovog obraanja meunarodnim institucijama za zaatitu svojih sloboda i prava;  ograni enja u implementaciji posebnih prava manjina s obzirom na temeljne principe ustava Crne Gore i na ela meunarodnog prava; utemeljenje institucije pod nazivom Republi ki savjet za zaatitu prava pripadnika nacionalnih i etni kih grupa kojim rukovodi predsjednik Republike, a koji bi se brinuo o ostvarivanju prava pripadnika manjina utvrenih ustavom. Ovim posljednjim-76. lankom ustava Crne Gore, izbjegava se deklarativni karakter njegovih odredbi, te ustanovljava politi ki mehanizam za zaatitu manjinskih prava predvienih ustavom. No, unato  vrijednostima usvojenih rjeaenja, ostaje otvoreno u kojoj mjeri je postignuta njihova implementacija. 2. Odredbe saveznog i republi kog zakonodavstva o pravima manjina Iako ne postoji jedinstveni sveobuhvatni zakon za reguliranje prava manjina na saveznoj ili republi koj razini, ta pitanja reguliraju pojedina ni zakoni o razli itoj materiji, uklju ujui obrazovanje, slobodu udru~ivanja, medije i slu~benu upotrebu jezika. U pogledu pravne regulative, ustava i zakona, te odluke lokalnih vlasti, kojima se regulira polo~aj manjina, njihova prava i zaatita (naravno rije  je o onim manjinskim skupinama kojima je polo~aj manjine priznat), mo~e se rei da ustavni zakoni u SRJ prate i ispunjavaju osnovne zahtjeve i standarde meunarodno-pravnih normi i politi kih dokumenata koji reguliraju ova pitanja. injenica je da se ustavima i zakonima jam i obrazovanje na materinjem jeziku od predakolskog do srednjoakolskog stupnja i mogunost visokoakolskog obrazovanja na materinjem jeziku. airoko se postavljaju mogunosti slu~bene upotrebe manjinskih jezika i pisma, jam i informiranje na jezicima manjina i osigurava o uvanje posebnosti i razvoj kulturnog identiteta, propisuju se oatre sankcije za kraenje zakonskih normi kojima se ureuju manjinska prava i zaatita manjina, kao i za djela kojima se raspiruje nacionalna mr~nja ili netrpeljivost na nacionalnoj osnovi. Ne ulazei u analizu stanja ustavnosti i zakonitosti u SR Jugoslaviji, te primjene ovih zakona u praksi, u nastavku opih razmatranja pravnog okvira zaatite manjina u SRJ, prikazat emo najva~nije odredbe saveznog i republi kog zakonodavstva koja reguliraju polo~aj manjina u ovom sustavu. Savezni propisi Ljudska prava i slobode te manjinska prava, ostvaruju se na temelju ustava SR Jugoslavije, a utvrivanje na ina njihovog provoenja regulira se putem zakona ( l. 67. st. 2.). Meutim, ustavni zakon za provedbu ustava SRJ, propisuje da se Ustav SRJ primjenjuje od dana kada je proglaaen, a svi savezni zakoni za koje nije izrijekom odreeno da prestaju va~iti, primjenjivat e se "do njihovog usklaivanja s Ustavom..." ( l. 12.) Tako se u mnogim oblastima zaatite manjinskih prava primjenjuju stari, esto restriktivni zakoni bivae SFRJ. Prvi od njih je Krivi ni zakon SFRJ (1976.), koji u svoja tri lanka (134., 154. i 186.) predvia kazneni progon za: djela izazivanja ili raspirivanja nacionalne, rasne ili vjerske mr~nje ( l. 134. st. 1. i 2.); kraenje osnovnih ljudskih prava i sloboda priznatih od meunarodne zajednice, te propagiranje rasne mr~nje ili poticanje rasne diskriminacije ( l. 154.); slu~bena lica koja ..."na temelju razlika u nacionalnosti, rasi, vjeroispovijesti, etni koj pripadnosti...uskrate ili ograni e prava graana utvrena ustavom, zakonom ili drugim propisom..." ( l. 186.). Zakon o udru~ivanju graana u udru~enja, druatvene organizacije i politi ke organizacije koje se osnivaju na teritoriji SFRJ (1990.), navodi ograni enja u programskim i statutarnim ciljevima novoosnivajuih organizacija s obzirom na njihovu eventualnu usmjerenost na "...raspirivanje nacionalne, rasne ili vjerske mr~nje i netrpeljivosti" l. 2., te u svom l. 3. st. 2. predvia njihov jednak tretman i pravnu zaatitu. Isto tako u Zakonu o osnovama sustava javnog informiranja (1990.), navedena je odgovornost urednika za programsku orijentaciju javnog glasila, koja bi bila usmjerena na "...raspirivanje nacionalne, rasne i vjerske mr~nje i netrpeljivosti" ( l. 17. st. 1.). Slu~bena upotreba jezika i pisma manjina regulirana je etirima zakonima. To su: Zakon o krivi nom postupku (1977.), koji kroz aest lanaka utvruje ravnopravan tretman jezika i pisma manjina; Zakon o opem upravnom postupku (1996.) u kojem se u l. 16. navodi mogunost voenja upravnog postupka na jeziku i pismu nacionalne manjine; Zakon o parni nom postupku (1977.) na sli an na in kroz etiri svoja lanka tretira ovo pitanje i Zakon o objavljivanju saveznih zakona i drugih saveznih propisa i opih akata (1992.), u l. 4. utvruje pravo na objavljivanje autenti nih tekstova dokumenata saveznog karaktera na jezicima albanske i maarske manjine. Propisi Republike Srbije Konkretna razrada manjinskih prava na zakonodavnom planu u Republici Srbiji pokazuje odreenu neujedna enost u odnosu na ope odredbe postojeih ustava SR Jugoslavije i republi kog, te je vidljiv razli it pristup njihovom reguliranju. To se, meutim, ne bi moglo rei za odredbe iz l. 60., 61. i 100. Krivi nog zakona Srbije (1997.), koji je sukladan odredbama saveznog zakona iz 1976., koji na sli an na in tretira razli ite aspekte jednakosti graana pred zakonom. Slu~bena upotreba jezika i pisma manjina razraena je republi kim Zakonom o slu~benoj upotrebi jezika i pisma (1991.). Prema ovom zakonu slu~benim upotrebom jezika i pisma smatra se upotreba jezika i pisma u radu: dr~avnih organa, organa autonomnih pokrajina, gradova i opina, ustanova, poduzea i drugih organizacija koje vrae javna ovlaatenja. Slu~benom upotrebom smatra se i ispisivanje naziva mjesta i drugih geografskih naziva, te naziva trgova i ulica, organa, organizacija i firmi, objavljivanje javnih poziva, obavijesti i upozorenja za javnost, kao i ispisivanje drugih javnih natpisa. Meutim, o tome da li e se slu~beno upotrebljavati jezici manjina odlu uju opine u kojima te manjine ~ive ( l. 11. st. 1.). Zakon nije predvidio kriterije koje bi opine morale uva~avati kada utvruju koji e jezik biti u slu~benoj upotrebi. Ovaj nedostatak dovodi do toga da u praksi u opinama postoje razli ita rjeaenja za ovo pitanje (Samard~i, 1998). U Srbiji je mogunost odvijanja nastave na manjinskim jezicima precizno postavljena: "...ako se za upis u prvi razred prijavi najmanje 15 u enika", a ako se prijavi manje od 15, onda se nastava mo~e obavljati na manjinskom jeziku uz suglasnost ministra prosvjete. Meutim, pravo na akolovanje na manjinskom jeziku u velikoj mjeri ovisi od toga na kojem jeziku se odvija predakolska nastava. Prema Zakonu o druatvenoj brizi o djeci (1992.) utvreno je da su opine osniva i predakolskih ustanova ( l. 45.), ato zna i da osnivanje predakolskih grupa na jeziku manjina ovisi o odlukama nadle~nih opinskih organa. Na ovaj na in ote~ano je ostvarivanje ustavima utvrenog prava pripadnika manjina na obrazovanje na svom jeziku. Od zna ajnih zakona koji se odnose na prava pripadnika manjina su joa: Zakon o srednjoj akoli (1992.) koji u l. 5. regulira na in i uvjete realizacije nastave na manjinskom jeziku; Zakon o viaoj akoli ( l. 4. st. 2. i 3., te l. 47. st. 5. i 48. st. 5.) u kojima se, kao i u Zakonu o sveu iliatu ( l. 43. st. 2. i 96. st. 3.), otvara mogunost izvoenja nastave na jeziku manjine, te se regulira na in upotrebe jezika i pisma u slu~benim dokumentima tih ustanova. Propisi Republike Crne Gore Republike mogu pru~ati aira manjinska prava od savezne dr~ave, ato je i u injeno ustavom i zakonima Crne Gore, kojim je pitanje zaatite manjina daleko preciznije i cjelovitije regulirano, nego ato je to u injeno ustavima i zakonima SRJ i Srbije. Tako se Krivi nim zakonom Crne Gore (1978.) u l. 52. i 90. predviaju zatvorske kazne za nejednak tretman pripadnika manjina s obzirom na njihova prava utvrena ustavom, zakonima i drugim propisima. Zakon o javnom informiranju (1990.) u l. 20. utvruje ograni enja ureiva kih politika i programskih orijentacija javnih glasila s obzirom na njihov sadr~aj, koji bi mogao biti usmjeren na raspirivanje nacionalne, rasne i vjerske mr~nje i netrpeljivosti. Na sli an na in ova pitanja su dodatno regulirana i Zakonom o udru~ivanju graana (1990.) lancima 4. i 5., te Zakonom o prekraajima javnog reda i mira (1987.) lancima 34. i 37. Slu~bena upotreba jezika i pisma regulirana je posebnim republi kim zakonima. To su: Zakon o pe atu Republike Crne Gore i pe atima dr~avnih organa (1984.) u l. 9.; Zakon o osnovnoj akoli, u l. 11.-13., te l. 124.2. i 126.5.; Zakon o srednjoj akoli (1991.) u l. 14., 114.3. i l. 116.4. 3. Preuzete meunarodne obveze SR Jugoslavije glede zaatite manjina Prema ustavu SR Jugoslavije od 27. travnja 1992. godine SRJ priznaje i jam i slobode i prava ovjeka i graanina koje priznaje meunarodno pravo ( l. 10.). lanak 16. ustava SR Jugoslavije predvia da SRJ u dobroj vjeri ispunjava obveze koje proizlaze iz meunarodnih ugovora u kojima je ona strana ugovornica, a meunarodni ugovori koji su potvreni i objavljeni u skladu sa ustavom i opeprihvaenim pravilima meunarodnog prava sastavni su dio unutraanjeg pravnog poretka i kao takvi dio su saveznog prava. Polo~aj meunarodnih ugovora je u hijerarhiji pravnik akata viai i od saveznih i od republi kih zakona. Iz ovog proizlazi zaklju ak da jedino odredbe ustava SRJ imaju veu pravnu snagu od ratificiranih meunarodnih ugovora. Kako je u preambuli ustava SRJ proglaaen kontinuitet (neprekinuti subjektivitet) sa SFRJ, to zna i da se l. 16. ustava SR Jugoslavije odnosi i na sve ugovore koje je zaklju ila ili im je pristupila SFRJ. Isto tako, SRJ je dala izjavu da e poatovati obveze koje je prihvatila bivaa SFRJ. Zanimljivo je i tuma enje Komiteta za ljudska prava koje govori o obvezatnosti Pakta o graanskim i politi kim pravima za sve dr~ave nastale raspadom SFRJ. Jer, prema tuma enju, kada se PGP jednom ratificira u njemu jam ena prava pripadaju ljudima koji ~ive na teritoriju dr~ave ugovornice, bez obzira na to da li se ona raspala na viae dr~ava. U vrijeme svog postojanja, SFRJ je ratificirala sve va~nije meunarodne ugovore o ljudskim i manjinskim pravima: Meunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, Slu~beni list SFRJ, br. 7/1971.; Meunarodni pakt o graanskim i politi kim pravima, Slu~beni list SFRJ br. 7/1971.; Meunarodna konvencija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije, Slu~beni list SFRJ, br. 6/1967.; Meunarodna konvencija o suzbijanju i ka~njavanju zlo ina aparthejda, Slu~beni list SFRJ, br. 14/1975. i drugih 20 meunarodnih ugovora iz ovog podru ja. Europska Konvencija za zaatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ne obvezuje SR Jugoslaviju, budui da ona nije lanica Vijea Europe. Jugoslavenska vlada je u o~ujku 1998. godine podnijela zahtjev za prijem u Vijea Europe i izrazila spremnost za prihvaanje svih obveza u pogledu ljudskih prava koje lanstvo u ovoj organizaciji podrazumijeva. Meutim, Komitet ministara Vijea Europe je ocijenio ovaj zahtjev kao nedovoljno ozbiljan i vjerodostojan i odlu io suspendirati raspravu o ovom pitanju, zaklju ujui da je uvjet za razmatranje jugoslavenskog zahtjeva "radikalna promjena politike od strane Beograda." Zanimljiva je i injenica da je SR Jugoslavija, po etkom prosinca 1998. godine, ratificirala Okvirnu konvenciju za zaatitu nacionalnih manjina (iz 1995. god.) Vijea Europe, iako SRJ nije ni lanica Vijea Europe niti je od Komiteta ministara Vijea Europe dobila odgovarajui poziv da to u ini. Meutim, Komitet ministara nije ni mogao uputiti poziv SR Jugoslaviji da Konvenciju ratificira, zato ato je uvjet za to lanstvo u OSCE, a lanstvo SRJ u toj organizaciji je suspendirano od srpnja 1992. godine. SR Jugoslavija je lanica glavnih meunarodnih instrumenata koji se odnose na zaatitu prava i sloboda manjina, a unutraanje zakonodavstvo u velikoj mjeri odgovara meunarodnim standardima postavljenim ovim instrumentima. Meutim, ljudska i manjinska prava u SRJ nemaju mjesto u javnom ~ivotu kao ato je to slu aj u zapadnim demokracijama, bez obzira na normativnu ureenost i retoriku koju u tom smislu i re~im i opozicija koriste. Eskalacija Kosovske krize, koja je SR Jugoslaviju gurnula u rat, dramati no je aktualizirala sve dileme oko prirode budueg konstituiranja tog druatva i dr~ave. SASTAVNICE PRAVA NA UREENJE MANJINSKOG STATUSA HRVATIMA U SRJ Hrvati kao autohtone i homogene skupine ~ive na prostoru danaanje SR Jugoslavije-u Republici Srbiji i Republici Crnoj Gori. U Republici Srbiji najvea je koncentracija Hrvata na podru ju Autonomne Pokrajine Vojvodine u tri njene regije: Ba koj, Banatu i Srijemu, dok se manje, ali kompaktne hrvatske zajednice, nalaze i na podru ju Autonomne Pokrajine Kosovo i Metohija. U Republici Crnoj Gori Hrvati ~ive u primorskom pojasu na podru ju Boke kotorske u opinama Kotor, Herceg Novi i Tivat. Povijesna obilje~ja prostora Ba ke, Banata iSrijema (Vojvodine) na kojima ~ive Hrvati kao starosjedila ko i autohtono stanovniatvo Vojvodina obuhvaa gotovo etvrtinu teritorija Republike Srbije, ili 21.506 km2 na sjeveru republike i le~i u Panonskoj nizini, a rijeke Dunav, Sava i Tisa dijele je na tri jasno uo ljive cjeline: na krajnjem istoku nalazi se Banat, na sjeverozapadu Ba ka, a na jugozapadu Srijem. Ove tri regije, izmeu ostalog, karakterizira velika gustoa naseljenosti i demografska raznolikost. Prema posljednjem popisu iz 1991. godine, Vojvodina broji 2.013.889 stanovnika. Sve do kraja XIII. stoljea stanovniatvo prostora Vojvodine je katoli ke vjere. U razdoblju do turskih osvajanja, Ba ka, Banat i cijeli Srijem (uklju ujui i Zemun) dijelom su ugarskog dr~avnog podru ja. Tek padom Srpske Despotovine pod tursku vlast 1459. godine, po inje doseljavanje Srba na podru je Vojvodine. Turci su 1529. godine zauzeli Srijem, 1540. godine Ba ku, a 1552. godine Banat (Tonkovi, 1996). Od XVII. stoljea austrougarska vojska potiskuje Turke i oslobaa podru ja sjeverne Ba ke i Banata, te se organizira naseljavanje ovih prostora, izmeu ostalih, i sa Hrvatima podrijetlom iz Bosne i Dalmacije. U naseljima uz lijevu obalu Dunava doseljeni Hrvati su doali kao "osvje~enje" slavenskom stanovniatvu koje je u njima ~ivjelo od njihova postanka. U tome se povjesni ari sla~u. Meutim, o dolasku Hrvata ima razli itih mialjenja. Prema nekim autorima Hrvati su doali u Ba ku za Be kog rata (1683.-1699.) ili neposredno nakon njegova svraetka (Sekuli, 1989). Na ove prostore, 1690. godine, doseljava se i vea skupina srpskog ~ivlja, a zbog depopulacije, prouzro ene ratnim pustoaenjima, kugom, kolerom i drugim okolnostima, vlasti novim kolonizacijama nastanjuju ove krajeve Nijemcima, Slovacima, esima, Rusinima, Ukrajincima i drugima. Od po etka XVIII. stoljea pa do 1848. godine u Vojvodini su postojale dvije upravne teritorijalno-politi ke cjeline: vojna i civilna. Razvoja enje i uvoenje civilne uprave po elo je nakon 1718. godine smanjenjem turske opasnosti. Posavska vojna granica je reorganizirana 1745. godine nakon ega je stvoren novi grani ni pojas uz Dunav od Petrovaradina preko Sremskih Karlovaca i Slankamena do Zemuna. Od preostalog dijela Srijema stvorena je Srijemska ~upanija sa sjediatem najprije u Iloku, a potom u Vukovaru. Taj dio Srijema priklju en je slavonskom dijelu hrvatskog kraljevstva. Nakon Austro-ugarske nagodbe (1867. god.) i Hrvatsko-ugarske nagodbe (1868. god.) Vojvodina je podijeljena. Podru ja Banata i Ba ke stavljena su pod upravu Ugarske, dok je Srijem pripao Austriji i pod upravom je Hrvatske. Takvo stanje je potrajalo do 1920. godine kada su Trianonskim mirovnim sporazumom Ba ka i Banat (vei dio) priklju eni novostvorenoj dr~avi SHS. Kako su Srbi predstavljali manjinu u stanovniatvu Vojvodine, Kraljevina Jugoslavija je kolonizacijom Srba u razdoblju od 1920.-1924. godine, te politikom zapoaljavanja u dr~avnim slu~bama prete~ito Srba, pokuaala izmijeniti etni ku sliku ovog podru ja. Hrvatski i maarski autohtoni ~ivalj je represiran zloporabom dr~avne vlasti, a posebno nacionalizacijom velikih zemljianih posjeda iji su vlasnici veinom bili Hrvati, a u manjem dijelu Maari (Tonkovi, 1996). Pokuaaji rjeaavanja nacionalnog pitanja u Kraljevini Jugoslaviji, federalizacijom, vodili su k rjeaenju konstituiranja Vojvodine kao federalne jedinice. U sporazumu Cvetkovi-Ma ek (1939. god.) status Vojvodine je ostao prili no nejasan. Hrvatski pregovara i su predviali da podru ja u kojima Hrvati u Vojvodini predstavljaju veinsko stanovniatvo trebaju pripasti Banovini Hrvatskoj. To su bili kotari Sombor i Subotica. Tijekom II. svjetskog rata u okviru antifaaisti kog pokreta konstituirala se autonomija Vojvodine, a bilo je i razmialjanja o ustanovljenju Vojvodine kao federalne jedinice u okviru Jugoslavije. Na prvoj skupatini izaslanika naroda i narodnosti Vojvodine 31.07.1945. godine donesena je odluka o priklju enju autonomne Vojvodine Srbiji. Vojvoanska posebnost je ipak uva~ena ustavom DFJ iz 1946. godine u kojemu je Vojvodini utvren autonomni status. Ustavom SFRJ iz 1974. godine, koji je bio na snazi do raspada te dr~ave, Vojvodina je bila definirana kao autonomna pokrajina s elementima dr~avnosti (imala je Ustav, vlastitu zakonodavnu, izvranu i sudbenu vlast, te svoja predstavniatva u saveznim organima i institucijama vlasti). Donoaenjem ustava Srbije (1990. god.), protupravno je ukinuta povijesna autonomnost Vojvodine. Povijesna opstojnost Hrvata na prostoru Boke Kotorske Boka Kotorska je prostran i razgranjen zaljev na ju~nom dijelu isto ne obale Jadranskog mora, koji sjeverno i sjeveroisto no od crte Miriate-rt Oatro prodire oko 24km u kopno. Nalazi se u Republici Crnoj Gori i administrativno je podijeljeno u tri opine: Kotor, Herceg Novi i Tivat sa 61.440 stanovnika (popis 1991.god.). Najstariji stanovnici Boke bila su ilirska plemena. U vrijeme selidbi naroda u Boku su prodirali Goti, Avari i Slaveni. Od dolaska Slavena etni ki se sastav pu anstva izmijenio. Autohtono je pu anstvo dijelom izginulo, dijelom se iselilo, a dijelom povuklo u utvrena mjesta, najviae u Kotor. Slavenima napu eno podru je pripadalo je na jugoisto nom dijelu Duklji, a na sjeverozapadu Travunji. Kotor je s okolicom ostao u bizantskoj vlasti i za tematske organizacije pripadao temi Dalmaciji. U prvoj polovici X. stoljea Kotor je u sastavu Hrvatske (tzv. Crvena Hrvatska). Od 1166. godine u Kotoru postoji znamenita katedrala Sv. Tripuna, a ovaj zaljev poznat je i pod nazivom "zaljev hrvatskih svetaca". Od 1420. godine cijelo je podru je pod venecijanskom upravom. Turci su osvojili primorje od Risna do Herceg Novog i Grblja i vladali do kraja XVII. i po etka XVIII. stoljea. Tek u vrijeme mleta ko-turskih ratova XVII.-XVIII. stoljea, zapo inje ja e doseljavanje pravoslavnog stanovniatva iz zalea, kojih prije toga na ovom podru ju nije bilo. Godine 1797. podru je Boke pripalo je Austriji, koja ju je 1805. godine prepustila Francuskoj; 1806. godine zauzimaju je Rusi; od 1807. godine dr~e je ponovo Francuzi, zatim je opet (1814. god.) doala pod Austriju, pa Austro-Ugarsku (tada, administrativno u Dalmaciji-Hrvatskoj), a 1918. godine pod Jugoslaviju. Broj hrvatskog stanovniatva je stalno opadao, a istodobno su vlasti vraile plansko naseljavanje ovih prostora. Tako se od 1910. godine kada su Hrvati u Kotoru inili 69% stanovnika, u Herceg Novom 70%, a u Tivtu 95%, udio hrvatskog stanovniatva prema popisu 1991. godine na ovom podru ju smanjio na 1,02%. Nakon 1918. godine veze Hrvata s mati nim narodom slabe, te se otvaraju procesi njihovog "odnaroivanja" i asimilacije. Bokeljska mornarica u Kotoru starodrevna je pomorsko-staleaka udruga (bratovatina)s pisanim statutom iz 1463. godine koja ima tradicionalno jasno hrvatsko obilje~je. Od 1859. godine nije viae staleaka organizacija ve samo kulturna udruga Bokelja i izuzetno je zna ajna za odr~anje Hrvatskog identiteta u Boki. Natuknice o povijesnoj opstojnosti Hrvata na prostoru Kosova Na podru ju Kosova, na sjeverozapadnim obroncima Skopske Crne Gore, u Janjeva koj regiji, u mjestima Janjevo, Vrnavokolo i Letnica ~ivi starosjedila ko hrvatsko stanovniatvo. Od sredine XIV. stoljea, kada je rudarstvo (srebro i zlato) bilo najrazvijenije, Janjevo i njegovu okolicu naseljavaju Hrvati podrijetlom iz Dubrovnika i Kotora. Zato se mo~e rei kako su Hrvati u ovom kraju najstarija hrvatska dijaspora. Sredianje naselje je Janjevo kojem gravitira 19 seoskih naselja. Naselje u Janjevu osnovali su rudari Sasi 1303. godine. Zbog udaljenosti mati ne zemlje, odnosa vlasti i susjeda Albanaca i Srba, njihovo broj ano stanje se stalno smanjivalo. Ipak, do posljednjeg popisa stanovniatva 1991. godine, kada je registriran 8.161 Hrvat na ovom podru ju, zadr~alo se hrvatsko autohtono stanovniatvo rimokatoli ke vjeroispovijesti. Nakon posljednjih, ratnih, te politi kih i gospodarskih okolnosti, na ovom podru ju zadr~ao se samo njihov "simboli ni" broj. Nacionalna struktura SRJ u periodu od 1948. godine -opi pokazatelji Savezna Republika Jugoslavija, koju ine Republike Srbija i Crna Gora, multietni ka je zajednica sastavljena od razli itih etni kih, nacionalnih i jezi nih skupina koje stoljeima ~ive zajedno. Demografski podaci s posljednjeg popisa stanovniatva 1991. godine pokazuju da, unato  broj anoj veini Srba i Crnogoraca od ukupno 10.406.742 stanovnika, razli ite manjinske skupine ine 32,7%. U saveznoj Republici Srbiji, od ukupno 9.791.475 stanovnika, Srbi su zastupljeni sa 65,7%, Crnogorci sa 1,4%, a ostalo su pripadnici nacionalnih manjina. Budui da 1/3 stanovniatva SR Jugoslavije ine pripadnici manjina, smatra se da ona nije nacionalno homogena zajednica. TABELA br.1: Nacionalni sastav stanovnitva, 1991. god. UkupnoSrbiCrnogorciJugoslaveniAlbanciSR Jugoslavija1040674264855965205083435931727541Srbija (bez AP) 58242115081766 75258145810 76012Crna Gora 615267 57176380484 25854 40880Vojvodina 20125171151353 44721168859 2959Kosovo 1954747 195301 20045 30701607690 TABELA br.1a: Nacionalni sastav stanovnitva, 1991. god. MaariMuslimaniRomiRumunjiSlovaciSR Jugoslavija 345376 327290 137265 42386 67234 Srbija (bez AP) 4430 173871 69564  3554  3293Crna Gora...  89932.........Vojvodina 340946 6079 24895 38832 63941Kosovo...  TABELA br.1b: Nacionalni sastav stanovnitva, 1991. god. HrvatiBunjevciokciOstaliSR Jugoslavija 115463 21662 1922 58291Srbija (bez AP) 26827 110 56 20040Crna Gora 6249...... 13425Vojvodina 74226 21552 1866 15398Kosovo...... 9428 Izvor: Prvi rezultati Popisa stanovniatva, domainstava, stanova i poljoprivrednih gazdinstava 1991. godine, Nacionalni sastav stanovniatva po opatinama, Statisti ki bilten br. 1934, SFRJ, Savezni zavod za statistiku, Beograd, 1992. Najvee manjinske skupine u SRJ ~ive u Republici Srbiji, uglavnom u tri podru ja. Najbrojnija manjina u SRJ i Republici Srbiji su etni ki Albanci. Njihov najvei dio, od ukupno 1.686.661 u Republici Srbiji, koncentriran je u Pokrajini Kosovo i Metohija, dok ostali ~ive u podru jima ju~ne Srbije. Najviae pripadnika muslimansko-boanja ke manjine, kojih je prema popisu iz 1991. godine u Republici Srbiji bilo 237.358, ~ive u oblasti Sand~ak (vlada SRJ je naziva Raaki okrug), a koja se prostire preko jugoisto ne Srbije u sjevernu Crnu Goru, du~ granice sa Bosnom i Hercegovinom. STANOVNI`TVO SR JUGOSLAVIJE PREMA NACIONALNOM SASTAVU (Popis 1991.godine) Slika 1.  Pokrajina Vojvodina, na sjeveru Republike Srbije, je podru je s etni ki najheterogenijim sastavom stanovniatva. U njoj ~ive pripadnici 26 razli itih etni kih, nacionalnih i jezi nih skupina. Prema posljednjem popisu stanovniatva 1991. godine u AP Vojvodini su najbrojniji Srbi. Prema popisu iz 1991. godine u Vojvodini su ~ivjela 1.151.353 stanovnika srpske nacionalnosti ili 57,2% ukupnog stanovniatva. U odnosu na popis od 1948. godine kada je u Vojvodini bilo 841.246 Srba, njihov se broj poveao za 310.107 ili 36,86%, ato se tuma i planskim doseljavanjem Srba nakon II. svjetskog rata, posebno u prvim poslijeratnim decenijama kada je kod Srba i prirodni priraataj bio povoljan. Prema popisu iz 1991. godine Srbi etni ki prevladavaju na 77,8% teritorija Vojvodine, u apsolutnoj su veini u 32 opine (od 45 koliko ih ima u Vojvodini), a u gotovo svim ostalim su drugi po brojnosti (Breznik, 1993). Srbi su 1961. godine inili apsolutnu ili relativnu veinu u 66,93% naselja Vojvodine, dok 1991. godine ine veinu u 68,53% naselja (Spasovski, 1994). Prema popisu iz 1991. godine u Vojvodini ~ivi 44.721 Crnogorac ili 2,2% ukupnog stanovniatva, a 1948. godine bilo ih je 30.589 ili 1,8%. To zna i da se u ovom periodu njihov broj poveao za 46,19%. Zanimljivi su podaci sa popisa 1981. godine gdje su 154.407. graana, koji su se izjasnili kao Jugoslaveni, naveli da je srpskohrvatski njihov materinji jezik (90%), STANOVNITVO REPUBLIKE SRBIJE PREMA NACIONALNOM SASTAVU (Popis 1991.godine)  Slika 2.  12.272. (7,3%) naveli su da je to maarski (Petrovi, 1987). Kako je popis stanovniatva vraen u vrijeme nacionalisti ke kampanje u Srbiji i uo i rata, mo~e se pretpostaviti da su se jednim dijelom pripadnici nacionalnih manjina izjaanjavali kao Jugoslaveni kako bi skrili svoju etni ku pripadnost i tako se zaatitili. Na temelju analize podataka dobivenih popisima stanovniatva nakon II. svjetskog rata, vidljivo je da se broj i postotni udio pripadnika nacionalnih manjina u SRJ konstantno smanjivao. Izuzetak su u tom pogledu Albanci, Romi, Makedonci i kako je prethodno navedeno-Jugoslaveni. Maari ine najveu manjinsku skupinu u Vojvodini i drugu po brojnosti (poslije Albanaca) u SR Jugoslaviji. Broj Maara u Vojvodini i SRJ u poslijeratnom periodu najprije je rastao do aezdesetih godina (1948: Vojvodina-428.932 ili 25,8% ukupnog stanovniatva, SRJ-433.763 ili 6,3%; 1961: Vojvodina-442.561 ili 23,9%, SRJ-449.857 ili 5,5,%). Od aezdesetih godina broj Maara stalno opada tako da umanjenje od 1961. do 1991. godine u Vojvodini iznosi 23,29%, au SRJ 23,5%. Ovaj pad se objaanjava niskim prirodnim priraatajem, negativnim migracijskim saldom, te sklapanjem mjeaovitih brakova (Samard~i, 1998). Popisom 1991. godine utvreno je da u SRJ ~ive 67.234 Slovaka. Populacijska dinamika Slovaka je stabilna, sa blagim trendom opadanja (SRJ, 1948.god.-72.032). Udio slova kog stanovniatva u Vojvodini opao je sa 4,3% 1948. na 3,2% 1991. godine. U SRJ 1948. ~ivjela su 63.133 Rumunja, a 1991. bilo ih je 42.386, ato predstavlja umanjenje od 32,87%. Broj Rumunja u Vojvodini iznosio je 1948. godine 59.263 (3,6% stanovniatva), a 1991. bilo ih je 38.832 (1,9%). Ovako prili no veliko smanjenje (34,51%) tuma i se niskim te ak i negativnim prirodnim priraatajem, negativnim saldom vanjskih migracija, sklapanjem mjeaovitih brakova i drugim imbenicima. Od ukupnog broja Rumunja u SRJ, 91,61% ~ivi u Vojvodini. Etni ki su dominirali u 20 naselja, ali nisu u veini ni u jednoj opini. Uglavnom su koncentrirani u jugoisto nom Banatu (Spasovski, 1994). U Republici Crnoj Gori, uz sand~a ke muslimane-boanjake, postoje male albanske i hrvatske manjinske zajednice. STANOVNI`TVO AP VOJVODINE PREMA NACIONALNOM SASTAVU (Popis 1991.godine) Slika 3.  Nacionalna struktura SRJ, od posljednjeg i prethodno prikazanog popisa 1991. godine, je bitno izmijenjena. Uzroci tome su, s jedne strane, veliki priliv izbjeglica uglavnom srpske etni ke pripadnosti sa prostora drugih dr~ava nastalih raspadom SFRJ (posebno Republika Hrvatske i Bosne i Hercegovine), a s druge strane, poja ano iseljavanje pripadnika nacionalnih manjina, prije svega Maara i Hrvata u istom periodu. Komesarijati za izbjeglice Srbije i Crne Gore i UNHCR, izvraili su 1996. godine popis izbjeglica koji se nalaze na teritoriju SRJ. Prema tom izvoru u Srbiji se nalazi 537.937 izbjeglica, a od tog broja 259.719 ili 48,28% boravi u Vojvodini. Procjenjuje se da je broj izbjeglica vei od navedenog s obzirom da se nisu svi odazvali na popis. U izbjegli koj populaciji Srbi ine 89,4%. Na 100 stanovnika Vojvodine danas doe 12,9 izbjeglica, dok u cijeloj Srbiji na 100 stanovnika doe 6,3 izbjeglica. Usporedbom popisa stanovniatva iz 1991. godine i popisa izbjeglica i drugih ratom ugro~enih lica u SRJ, lako je uo iti veliku koncentraciju izbjeglica upravo u opinama u kojima su Hrvati i Jugoslaveni 1991. inili zna ajan dio stanovniatva (Inija, `id, Ruma, Sombor, Sremska Mitrovica, Stara Pazova). Koncentracija izbjeglica manje je izra~ena u opinama u kojima veinu stanovniatva ine Maari. Izmeu 1991. i 1995. godine, oko 45.000 do 50.000 Hrvata bilo je prisiljeno napustiti SR Jugoslaviju, uglavnom zbog terora i zastraaivanja koji su organizirale lokalne nacionalisti ke skupine i srpske izbjeglice iz Hrvatske. Uznemirivanje i nasilje dostigli su kulminaciju na po etku rata u Hrvatskoj 1991. godine, a ponovo su narasli u kolovozu 1995. godine nakon hrvatskih vojnih operacija protiv tzv. "Republike Srpske Krajine" (Ren, 1996). U vrijeme velikog izbjegli kog vala iz BiH i Hrvatske, posebno 1991. i 1995. godine, mnoge maarske obitelji bile su prisiljene napustiti svoje domove pod pritiskom i nasilnim prijetnjama dijela izbjeglica i srpskih ekstremista. Procjenjuje se da je uz to oko 30.000 do 40.000 Maara pobjeglo iz Vojvodine tijekom godina rata kao bi, izmeu ostalog, izbjegli prisilnu mobilizaciju. Dakle, promjena nacionalne strukture SRJ u odnosu na stanje prema popisu stanovniatva iz 1991. godine evidentno je pogoraana u pogledu zastupljenosti manjinskog stanovniatva u ukupnoj populaciji SRJ. To na slika ovih dramati nih promjena dobit e se tek narednim popisom stanovniatva u SRJ. Demografska kretanja Hrvata u promatranom razdoblju Prema statisti kim podacima sa popisa stanovniatva od 1948. godine do posljednjeg popisa 1991. godine mo~e se vidjeti da Hrvate u SR Jugoslaviji odlikuje populacijski rast do 1961. godine, a potom naglo opadanje. Najvei pad zabilje~en je u tijeku posljednjeg meupopisnog razdoblja 1981-1991. godine za oko 30%. Uzimajui u obzir razdoblje od 1961. godine do posljednjeg popisa 1991. godine, broj je Hrvata u SRJ smanjen za 45%. Ovako velik pad broja nemati nog naroda jeden jugoslavenske republike nije istodobno zabilje~en ni u jednoj drugoj republici bivae Jugoslavije. Tabela 2. Promjene broja Hrvata u SRJ  1948. 1961. 1971. 1981. 1991.Hrvati Indeks 176 672 100207 073 117194 105 110156 272 88 115 463 65Bunjevci Indeks - - -9 755 100 21 662 222okci Indeks - - -199 1001 922 965UKUPNO (H+B+) Indeks176 672 100207 073 117194 105 110166 226 94139 047 78 Izvor: 1. Kona ni rezultati popisa stanovniatva 1948., knjiga IX., SZS, Beograd, 1954. 2. Popis stanovniatva 1961. i 1971., SZS, Beograd, 1973. 3. Popis stanovniatva 1981., SZS, Beograd, 1983. 4. Prvi rezultati popisa stanovniatva 1991., Statisti ki bilten br. 1934, SZS, Beograd, 1992.  1.- Grafikon demografskih kretanja Hrvata u SRJ Pad broja Hrvata mogao bi se objasniti smanjenjem prirodnog priraataja, emigracijama i promjenom nacionalnog opredjeljenja. Meutim, ovako veliki pad broja jednog naroda, uz istodobno poveanje svih ostalih slovenskih naroda u toj dr~avi, te poveanje ukupnog broja stanovniatva kroz cijelo razdoblje, upuuju na zaklju ak da su Hrvati bili izlo~eni odreenim mjerama dr~avne politike koja je imala za rezultat upravo njihovo broj ano smanjenje. U SR Jugoslaviji, 1948. godine Hrvati su inili 2,6% populacije, a u Vojvodini 8,1%. Hrvati u Vojvodini 1991. godine ine 3,7% stanovniatva. Najvei pad zabilje~en je u periodu od 1981. do 1991. godine i iznosi 35,5%. Ovaj pad se izmeu ostalog mo~e objasniti porastom broja Bunjevaca i `okaca kojih je 1991. bilo 21.552 odnosno 1866. Udio Bunjevaca u ukupnom stanovniatvu porastao je sa 0,48% 1981. na 1,08% 1991., a `okaca sa 0,01% na 0,08%. Ovaj skok je naro ito uo ljiv u nekim opinama sjeverne Ba ke, npr. u Subotici u kojoj je udio Bunjevaca sko io sa 5,75 na 11,66% i Somboru sa 0,74 na 3,09%. Znakovit je i porast broja Jugoslavena u ovoj pokrajini. Tako je u suboti koj opini opao udio hrvatskog stanovniatva sa 21,08 na 10,87%, u somborskoj sa 15,36 na 9,05%, uz istovremeno poveanje broja Jugoslavena-u suboti koj sa 10,82% 1981. na 15,11% 1991., u somborskoj sa 14,18 na 15,95% (Samard~i, 1998). Poznata je injenica da je popis stanovniatva 1991. godine vraen u vrijeme ekspanzije srpskog nacionalizma pa se ini opravdanim pretpostaviti da su se jednim dijelom pripadnici nacionalnih manjina izjaanjavali kao Jugoslaveni kako bi skrili etni ku pripadnost i tako se zaatitili. Broj Jugoslavena u nekim naseljima udvostru io se ili utrostru io u odnosu na 1981. godinu. Tabela 3. Promjene broja Hrvata i Srba u Vojvodini  1948. 1961. 1971. 1981. 1991.Hrvati Indeks 134 232 100145 341 108138 561 103109 203 81 74 226 55Bunjevci Indeks841 246 1001 017 717 1211 089 12 1301 107 378 1321 151 353 137 Izvor: Cf. supra biljeaka ispod Tabele 2. Usporednom analizom dobivenih podataka sa popisa stanovniatva Vojvodine u promatranom razdoblju, mo~e se uo iti tendencija stalnog opadanja broja Hrvata u Vojvodini, uz, istodobno, stalni porast broja Srba. Ipak, Hrvati su 1991. godine imali relativnu ili apsolutnu veinu u 12 vojvoanskih naselja, a najviae su bili zastupljeni u opinama Sremski Karlovci (1.364 ili 18,10%), `id (6.047 ili 16,65%), Apatin (4.354 ili 13,19%), Ba  (2.026 ili 11,75%) itd. Prema procjenama koje se naj eae koriste, u razdoblju izmeu 1991. i 1995. godine oko 30.000 Hrvata je pod pritiscima napustilo Vojvodinu, viae od 5.000 Srbiju, te oko 6.000  EMBED Excel.Chart.5 \s  2.- Grafikon usporedbe demografskih promjena Hrvata i Srba u Vojvodini Kosovo. U pokuaaju iznala~enja stvarnog broja Hrvata, koji danas ~ive u Vojvodini i Srbiji, Hrvati se, svakako, moraju potra~iti u skupinama Jugoslaveni i Neizjaanjeni. Grube procjene govore da se udio Hrvata u ovim skupinama kreu izmeu 30 i 60%. Tabela 4. Promjene udjela u ukupnom stanovniatvu Hrvata na Kosovu i Crnoj Gori  1948. 1961. 1971. 1981. 1991.KOSOVO727 827963 9881 243 6931 584 4411 954 747Hrvati % 5 290 0,77 251 0,88 264 0,78 718 0,6 8 161 0,4CRNA GORA377 189471 894529 604584 310615 267Hrvati %6 808 1,810 664 2,39 191 1,76 904 1,26 249 1,0 Izvor: Cf. supra biljeka ispod Tabele 2. Hrvati na Kosovu posebna su grupacija autohtonog hrvatskog stanovniatva. Prema posljednjem popisu 1991. Hrvata je na Kosovu 8.161. Najvei broj je ~ivio u selima Janjevo, Sasare, Letnica, Vrnavokolo i Vrnez. Svoj su identitet sa uvali zahvaljujui religiji i to uglavnom zbog postojanja Albanaca katolika, kojih ima oko 10% od ukupnog albanskog stanovniatva. Zbog razli itih vrsta pritisaka i napada na ~ivot i imovinu ovog stanovniatva, krajem 1992. i po etkom 1993. godine Hrvati u skupinama od nekoliko stotina te u nekoliko navrata napuataju ove prostore. Trend iseljavanja se nastavlja i tijekom 1994. i 1995. godine, nakon ega je u Janjevu ostalo 750 ljudi. Meutim, rat na Kosovu 1999. godine promijenio je i ovaj broj, tako da mo~emo slobodno ustvrditi kako je hrvatska manjinska zajednica sa Kosova potpuno nestala. Prema popisu iz 1991. godine, Hrvati su u Crnoj Gori predstavljali 1,02% ukupnog stanovniatva, tj. 4,49% Hrvata u SRJ. Demografska kretanja Hrvata u Crnoj Gori gotovo su identi na onim u Vojvodini, a karakterizira ih poveanje broja i udjela u ukupnom stanovniatvu do 1961. godine (10.664 ili 2,3%), kada zapo inje pad. Znakovito je i poveanje broja Jugoslavena na hrvatskom etni kom prostoru, kada je sa 1 559 ili 0,3% Jugoslavena 1961. godine taj broj povean na 25 854 ili 4,2% 1991. godine. Prema izvjeaima i slobodnim procjenama od 1992-1994. godine lokalno je hrvatsko stanovniatvo trpjelo stalne pritiske i uznemirivanja, te zbog teake ekonomske i socijalne situacije, oko 50% Hrvata je napustilo ove prostore. Tako se npr. postotak hrvatskog stanovnitva Tivta smanjio sa 50% prije rata na 20% sada. Nakon ovakve bilance, te ukoliko se ne promjene okolnosti, postoji opravdani strah za opstanak hrvatske manjine u Crnoj Gori. Obilje~ja manjinskog identiteta Hrvata u SRJ Hrvati u SRJ dio su hrvatskog nacionalnog korpusa koji kao autohtono stanovniatvo oduvijek ~ive na prostoru Vojvodine (Srijema, Ba ke, Banata), Kosova, u Boki Kotorskoj, a ~ive u ne malom broju i u Beogradu te u drugim gospodarskim i upravnim srediatima Srbije i Crne Gore. Raspadom bivae SFRJ Hrvati Srijema i Boke Kotorske prvi puta u svojoj povijesti su se naali u polo~aju nacionalne manjine, dok su Hrvati Ba ke i Banata prvi puta u svojoj povijesti odvojeni dr~avnom granicom od svoga mati nog naroda. Kao kolektivitet oni ine hrvatsku nacionalnu manjinu u SRJ, unato  injenici da im do danas nije slu~beno priznat manjinski status. U prilog takvoj tvrdnji idu kako subjektivni tako i objektivni kriteriji za odreenje manjine. Kako je prethodno navedeno, meunarodno najutjecajnija definicija manjine je ona talijanskog profesora F. Capotortija iz Studije o pravima koji pripadaju etni kim, vjerskim ili jezi nim manjinama, u kojoj je rekao: "Manjina je broj ano manja skupina od ostalog dijela stanovniatva jedne dr~ave...". Hrvati su broj ano manja skupina od veinskog (ih) naroda u SRJ. Nadalje, "...u polo~aju da ne dominira, iji lanovi-dr~avljani te dr~ave imaju s etni kog, vjerskog ili jezi nog glediata karakteristike po kojima se razlikuju od ostalog dijela stanovniatva...". Hrvati u SRJ su o igledno u nedominirajuoj poziciji u odnosu na veinski narod (narode), dr~avljani su SRJ, tj. RS i RCG i razlikuju se po svojim etni kim, jezi nim i kulturnim osobinama od veinskog (ih) naroda. Potom, iako samo implicitno "...odr~avaju osjeaj solidarnosti upravljen ka o uvanju njihove kulture, tradicije, vjere ili jezika". Hrvati u SRJ su kroz povijest zadr~ali i nastoje zadr~ati svoju kulturu, tradiciju, vjeru i jezik-dakle svoje posebnosti i identitet. S obzirom na na in nastanka manjina i podjele u tri osnovne skupine, vidljivo je kako Hrvati u SRJ nisu ni "nove" manjine koje karakterizira specifi an oblik "stvaranja" novih etni kih skupina, niti neautohtone "neteritorijalne" manjine nastale nasilnim preseljenjem ili dragovoljnom migracijom. Hrvati u SRJ su autohtone ili "teritorijalne" manjine koje od davnina ~ive na odreenom teritoriju. Ako se o nastanku manjina govori sa stajaliata volje, (Domini, 1984) treba naglasiti da su neke skupine postale manjinama dragovoljno-samoopredjeljenjem ili pravom opcije. Kod Hrvata u SRJ taj in volje prigodom nastanka nije prisutan jer se dogodio nasilno, pri raspadu dr~ave u kojoj su ~ivjeli sa mati nim narodom. Uzimajui u obzir i druge relevantne definicije (Deschenes, 1985; Eide, 1993; Chernichenko, 1996), koje svojim sadr~ajem poja avaju kriterij i tra~e, u odnosu na Capotortijevu definiciju, dodatne karakteristi ne "manjinske elemente , poput: dr~avljanstva dr~ave u kojoj ~ive lanovi manjine i kolektivne volje za odr~anje iji je cilj postizanje pravne i fakti ne jednakosti sa veinom, mo~e se ustvrditi da Hrvati u SRJ zadovoljavaju i ove postavljene kriterije. Pored injenice da su dr~avljani dr~ave u kojoj ~ive, oni imaju svoju mati nu dr~avu Republiku Hrvatsku. Na ovim, do sada spomenutim, karakteristi nim elementima zasnivaju se i definicije koje su dane u prijedlozima dokumenata usvojenim u okviru europskih institucija. U nekim prijedlozima definicije za potrebe rada UN na zaatiti manjina spominjali su se, izmeu ostalog, elementi lojalnosti pripadnika prema dr~avi u kojoj ~ive, te "dovoljan" broj osoba lanova pripadnika manjine. Ovi prijedlozi nisu nikada bili slu~beno prihvaeni iako su bili slu~beno predlo~eni. Hrvati u SRJ prema svim kriterijima, dosada primjenjivanim u odreivanju statusa manjine, trebali su stei ovo pravo i status u dr~avi u kojoj ~ive. No, treba naglasiti da eventualno eksplicitno priznanje postojanja odreene nacionalne manjine od strane dr~ave u kojoj ta manjina ~ivi, ne mo~e imati konstitutivni ve samo deklaratorni karakter, jer postojanje manjine objektivna je injenica koja ne mo~e ovisiti od ne ije subjektivne volje. Literatura BREZNIK, D.: Demografske odlike stanovniatva SRJ po nacionalnosti, Jugoslavenski pregled, br.4., Beograd, 1993. DOMINI, M.: Manjinsko pitanje i meunarodni odnosi, Zagreb, 1984., magistarski rad PETROVI, R.: Etni ki meaoviti brakovi u Jugoslaviji, Beograd, 1987. RADOVI, Z.: Manjine i teritorijalna autonomija u: Autonomija i multietni ka druatva, zbornik tekstova, Otvoreni univerzitet, Subotica, 2000. SAMARD}I, M.: Polo~aj manjina u Vojvodini, Centar za antiratnu akciju, Beograd, 1998. SPASOVSKI, M.: Teritorijalni razmjeataj naroda i nacionalnih manjina u SRJ, Jugoslavenski pregled, br. 1., Beograd, 1994. SEKULI, A.: Ba ki Bunjevci i `okci, `kolska knjiga, Zagreb, 1989. TATALOVI, S.: Manjinski narodi i manjine, IP "Prosvjeta", Zagreb, 1997. TONKOVI, B.: Izlaganje o stanju hrvatske manjine u SR Jugoslaviji, Glasnik foruma hrvatskih manjina, Hrvatska matica iseljenika, Zagreb, vol. 1, 1996. Ostali izvori: Izvjeataj o polo~aju hrvatske nacionalne manjine u Srbiji, Helsinaki odbor za ljudska prava u Srbiji, Beogradu, URL: www. helsinki. org. yu/god/manj1. htm Sporazum o normalizaciji odnosa izmeu RH i SRJ, sklopljen 23. kolovoza 1996.god. u Beogradu, potvren 3. listopada 1996. god., stupio na snagu 18. listopada 1996. god., NN-MU 10/96. injenice i statistika, Ministarstvo za informacije RS, http://www.srbija-info.yu/ Ustav Republike Srbije, Slu~beni glasnik Republike Srbije, br. 1/90 Ustav Republike Crne Gore, Slu~beni list R. Crne Gore, br.48/92, 5. poglavlje, lanci 67 i 76. Ustav SR Jugoslavije, Slu~beni list SRJ, br. 1/92 Zakon o slu~benoj upotrebi jezika i pisma, Slu~beni glasnik Republike Srbije, br. 45/1991., l. 2. i 3. Zakon o osnovnim akolama Srbije, Slu~beni glasnik Republike Srbije, br. 50/1992-1726, l. 5. Zakon o druatvenoj brizi o djeci, Slu~beni glasnik Republike Srbije, br. 49/1992., l.45. Zakon o osnovnoj akoli, Slu~beni list Republike Crne Gore, br. 34/1991-574. Priopenje Saveznog ministarstva za vanjske poslove SRJ, Naaa borba, 20. o~ujka 1998."Jugoslavija zatra~ila prijem u Vijee Europe" Opa enciklopedija, tree izdanje, JLZ, Zagreb, 1982., svezak 8. Vojna enciklopedija, drugo izdanje, Vojnoizdava ki Zavod, Beograd, 1975., svezak 10. Opa enciklopedija, tree izdanje, JLZ, Zagreb, 1982., svezak 1. Statisti ki bilten SFRJ br. 1934, Savezni zavod za statistiku, Beograd, 1992. Popis izbjeglica i ratom ugro~enih lica koja se nalaze na teritoriju SRJ, Komesarijat za izbjeglice Srbije i Crne Gore i UNHCR, Beograd, 1996. Specijalno izvjeae Elizabet Ren o manjinama, Komisija za ljudska prva, E/CN. 4/1997/8, 25. listopad 1996. god. Prvi rezultati popisa stanovniatva Vojvodine 1991., Novi Sad, 1991. Izvjeataj o polo~aju hrvatske nacionalne manjine u Srbiji, Helsinaki odbor za ljudska prava u Srbiji, Beograd, 1998. Glasnik III. foruma hrvatskih manjina, Hrvatska matica iseljenika, Zagreb, 1998., p. 49 DESCHENES, J. U: Doc. E/CN. 4/Sub. 2/1985/31, par. 181; EIDE, A. U: Doc. E/CN. 4/Sub. 2/1993/34, par. 29; CHERNICHENKO, S. U: Doc. E/CN. 4/Sub. 2/AC. 5/1996/WP. 1, p. 5 Okvirna konvencija za zatitu prava nacionalnih manjina, Vijee Europe, 1994.: Instrument za zaatitu manjinskih prava, 1994. Prijedlog Potkomisije iz 1951.: UN Doc. E/CN. 4/Sub. 2/217, p. 15-17 Sa~etak Zaatita manjina zauzima jedno od klju nih mjesta u politi koj transformaciji isto noeuropskih zemalja, a etni ki odnosi i postupanje prema manjinama pokazali su se iznimno va~nim pitanjem za sigurnost i stabilnost na Balkanu, posebno SR Jugoslavije. Perspektive za mir u ovoj dr~avi u velikoj e mjeri ovisiti od sposobnosti pronalaska rjeaenja za probleme nacionalnih manjina. Svi jugoslavenski ustavi sadr~e odredbe o manjinskim pravima, ali su vidljive bitne razlike u stupnju predviene zaatite manjina. U njima se status manjina regulira kroz slobode i prava pojedinaca  pripadnika manjina. Status manjine kao kolektiviteta je uglavnom nereguliran, a mehanizmi zaatite zajedni kih prava su nedovoljno razvijeni. Hrvati kao autohtone i homogene skupine ~ive na prostoru danaanje SRJ, u Republikama Srbiji i Crnog Gori. U Srbiji je najvea koncentracija Hrvata na podru ju AP Vojvodine, a nakon Kosovske krize Hrvata viae nema na podru ju Kosova. U Crnoj Gori Hrvati ~ive uglavnom na podru ju Boke Kotorske. Raspadom SFRJ Hrvati u SRJ su se naali u polo~aju nacionalne manjine sa injenicom da im do danas taj status nije slu~beno priznat. Prema svim do sada primjenjivanim kriterijima u odreivanju statusa manjine, Hrvati u SRJ su trebali stei ovo pravo i status, jer, postojanje manjine sa svojim karakteristi nim manjinskim obilje~jima, objektivna je injenica koju nijedna dr~ava sa europskim ambicijama ne mo~e unedogled ignorirati.  Na isti na in su Maari 1918. godine od dr~avotvornog naroda, u maarskom tzv. translajtanskom dijelu Austro-Ugarske, postali nacionalna manjina u Kraljevini SHS.  Sporazum o normalizaciji odnosa izmeu RH i SRJ, sklopljen 23. kolovoza 1996.g. u Beogradu, potvren 3. listopada 1996. god., stupio na snagu 18. listopada 1996. god., NN-MU 10/96.  Vojna intervencija NATO-a u SR Jugoslaviji, izvedena u periodu od 24. o~ujka do 9. lipnja 1999. g., bitno je izmijenila status Kosova. Nakon sklapanja mirovnog sporazuma u Kumanovu, povla enja jugoslavenskih vojnih i policijskih snaga sa Kosova i razmjeatanja mirovnih snaga UN (KFOR) u toj pokrajini, a zatim i Civilne misije UN koja tamo vri administrativnu upravu, Kosovo je samo de iure u sklopu Republike Srbije, dok je de facto stavljeno pod protektorat UN. U tom kontekstu, pitanja statusa manjina na Kosovu vie nije vezano za problematiku potivanja prava manjina u Srbiji.  Prethodni status Vojvodine kao Autonomne Pokrajine u okviru Republike Srbije, kao i u slu aju Kosova, davao je pokrajinskim vlastima airok spektar zakonodavne i izvrane neovisnosti u odnosu na sredianju vlast. Meutim, promjene ustava Republike Srbije iz 1990. god. zna ajno su umanjile ovu autonomiju. Sada pokrajinska Skupatina nema suatinska zakonodavna ovlaatenja i mo~e samo podnositi sugestije i preporuke skupatini Republike Srbije o pitanjima od zna aja za Pokrajinu.  Ova odredba ustava predstavlja ak korak dalje od l. 27. Pakta i u skladu je s rjeaenjem usvojenim u Europskoj konvenciji za zaatitu nacionalnih manjina ( l.17.).  "The Federal Republic of Yugoslavia, continuing the State, international legal and political personalityof Socialist Federal Republic of Yugoslavia assumed internationally"-navedeno u:Application of the Convention on the Prevention and Punishment of the Crime of Genocide (Bosnia and Herzegovina vs Yugoslavia), ICJ, Judgment of 11. July, 1996.  Cf.: st. 4. Opeg komentara br. 26 (61) o pitanjima vezanim za kontinuitet obveza prema Paktu o graanskim i politi kim pravima, Komitet za ljudska prava, Doc. UN CCPR/C/21/Rev. 1/Add. 8., 8. prosinca 1997.g.  Cf. odluku Komiteta ministara Vijea Europe sa 639-og zasjedanja, 7-9. rujna 1998., to ka dnevnog reda 2.4.; cf. Doc. Vijea Europe CM (98) 45 od 23. o~ujka 1998.; cf. Priopenje Saveznog ministarstva za vanjske poslove SRJ, Naaa borba, 20. o~ujka 1998. "Jugoslavija zatra~ila prijem u Vijee Europe", str. 1.  Prof. Tatalovi navodi kako je zamialjena teorijska granica od 80% veinskog stanovniatva minimum za nacionalno homogenu zajednicu. U: TATALOVI, S.: Manjinski narodi i manjine, IP "Prosvjeta", Zagreb, 1997.., p. 111  "Od ukupnog broja kolonista bilo je 71,9% Srba, 17,8% Crnogoraca, 5,31% (Popis 1991.g.) Makedonaca, 3,17% Hrvata, 0,93% Slovenaca i 0,82% Muslimana. To izmeu ostalog govori kako su 162.000 srpskih i 40.000 crnogorskih kolonista bitno pridonijeli da bi se i po nacionalnom sastavu opravdalo uklapanje Vojvodine u sastav Srbije." GAE`A, N.: Agrarna reforma i kolonizacija u Jugoslaviji 1945-1948., doktorska disertacija, Beograd, 1984.  Popis izbjeglica i ratom ugro~enih lica koja se nalaze na teritoriju SRJ, Komesarijat za izbjeglice Srbije i Crne Gore i UNHCR, Beograd, 1996.  Od 1981. god. u slu~benu statistiku uvode se nazivi "Bunjevci" i " `okci".  Prvi rezultati popisa stanovniatva Vojvodine 1991., Novi Sad, 1991.  Izvjeataj o polo~aju hrvatske nacionalne manjine u Srbiji, Helsinaki odbor za ljudska prava u Srbiji, Beograd, 1998.  Okvirna konvencija za zaatitu prava nacionalnih manjina, Vijee Europe, 1994.: Instrument za zaatitu manjinskih prava, 1994.  Prijedlog Potkomisije iz 1951.: UN Doc. E/CN. 4/Sub. 2/217, p. 15-17 PAGE  PAGE 1  EMBED Excel.Sheet.8  SRBI62,30%CRNOGORCI5%JUGOSLAVENI3,30%ALBANCI16,60%MAARI3,30%MUSLIMANI3,10%ROMI1,30%HRVATI1,10%OSTALI, NEIZJA`NJENI4%I NEOPREDJELJENI;IZJA`NJENI PO REGION.PRIPADNOSTI; NEPOZNATO  SRBI65,70%ALBANCI17,30%MAARI3,50%JUGOSLAVENI3,20%MUSLIMANI2,40%CRNOGORCI1,40%ROMI1,40%HRVATI1,10%OSTALI3%NEIZJANJENI I1,00%NEOPREDJELJENI;IZJANJENI PO REGION.PRIPADNOSTI; NEPOZNATO  EMBED Excel.Sheet.8   EMBED Excel.Sheet.8  SRBI57,20%MAARI16,90%JUGOSLAVENI8,40%HRVATI3,70%SLOVACI3,20%CRNOGORCI2,20%RUMUNJI1,90%ROMI1,20%BUNJEVCI1,10%OSTALI3,20%NEIZJA`NJENI I1%NEOPREDJELJENI;IZJA`NJENI PO REGION.PRIPADNOSTI; NEPOZNATO  "Z\RTVZjlh j xz "%%&*(,/44>7@7??@@@EE0G2G^PRFZ^^^bbXcZccccddZy\yz z~񴺴 56CJCJH*CJH* 56CJCJH*j0JCJU5CJ CJOJQJ5CJOJQJ5CJOJQJ CJOJQJ6CJOJQJCJCJ CJhnH CJA$NhZ\TVXZjlxzr&&''$$  7$  $NhZ\TVXZjlxzr&&''*(,/P6r<??@^PRFZ^XcZcczi^yā zz|n P: $tvPK  I'*(,/P6r<??@^PRFZ^XcZcczi^yā zz|n$ $  $ & F ~~ "02<>ā zJLNz|<>NPnzNP\:F $v  "@Bdp56 56CJ5CJ5CJj0JCJUCJH*CJH* 56CJCJCJCJPn P: $tv $$ $  "d2 |X$&*(**42622778898:8;8<8C8H8R8^8f8g8v8888888888888888899999'9/979>9I9J9Q9[9d9l9u9}9~9999999:":,:<: 45'(T "d2 |X$&*(**42622778898$  $ $ (**..426222777898:8f8g8888899I9J9}9~9999L:N:::P;R;;;<<<<<S<T<s<t<<<<<==2=3=M=N=O=>???^D`DbDDE^EpEtEEٺ jU6CJ5CJ6CJ6CJCJCJ5CJ5j0JCJU5CJ 56CJCJCJ CJOJQJOJQJI98:8;8<8C8H8R8^8f8g8v888888a$$l    ֈ' r0"       $  88888888888899r*$$l    $' r0" $ \$$l    ֈ' r0"  9999'9/979>9I9J9Q9[9d9l9u9}9~999 *$$l    $' r0"  *$$l    $' r0" $ 99999:":,:<:L:N:l:~:::::a$$l    ֈ' r0"       $  <:L:N:l:~:::::::: ; ;>;P;R;f;p;;;;;;;;;;;<< <<<<<<<<<S<T<U<V<]<f<l<s<t<<<<<<<<<<<<<<<<<===="=)=2=3=:=;=?=C=M=N=O=????^D`DbDDEpEvExE& [:::: ; ;>;P;R;f;p;;;rii$$ *$$l    $' r0" $ \$$l    ֈ' r0"  ;;;;;;;;;<< <<<<<<<H,$$ld    $' r0"  $ *$$l    $' r0" $$ <<<S<T<U<V<]<f<l<s<t<<<<<<U$$l    r' r      $  <<<<<<<<<<<<==~uu~$$ )$$l    "' r $ Q$$l    r' r  ==="=)=2=3=:=;=?=C=M=N=O=???l )$$l    "' r  $$ )$$l    "' r $ ??^D`DbDDEpEvExEzE|E~EEEEEEEEEEEEEEE$$ $  xEzE|E~EEEEEEEEEEEEEEE`PaPPPQQ?Q@QAQBQCQDQEQFQGQHQIQJQKQLQMQNQOQH]bbb`cdddddddddddddddddddddddddhou6x8xkJEEEBJDJLLNLaPPPPPPPQQQQ>Q?QNQRbb`cddxddddBjDju6xxx&}(}t}v}x}}})~*~\~]~~~~~~zЈ҈< Vhj5CJCJ 5B*CJB*CJB*CJ5CJ5CJ jCJU j5U5CJj0JCJUCJCJLE`PaPPPQQ?Q@QAQBQCQDQEQFQGQHQIQJQKQLQMQNQOQH]bb$ $ $ bb`cddddddddddddddddddddddddd$ dhou6x8xx&}(}t}v}x}}}}}}}}}}$$ $   $ 8xx&}(}t}v}x}}}}}}}}}}}}}}}~~~~~~&~)~*~3~:~;~=~>~@~A~C~I~M~V~\~]~c~j~k~Ŀzu  I  P  VW  ]  f  j  p  r  s  u  v  x  y                   -}}}}}}~~~~~~&~)~,$$ $ a$$l    ֈX h,"        )~*~3~:~;~=~>~@~A~C~I~M~V~\~$$ $ \$$l    ֈX h,"  \~]~c~j~k~m~n~p~q~s~w~{~~~~~~~~~~~~դո$$ $ *$$l    $X h," k~m~n~p~q~s~w~{~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~ NĿ~ytpmjgdao#g                                  &  -.  2  8  <  @  B  C  E  F  H$~~~~~~~~~~~~~ N$  *$$l    $X h,"  $$ z< *,8:FHTVdt̑ґ $8@RZnvRؚ֚vxzΛޛ  &*04:>DHOST$ ;mn\z< *,8:FHT$$ $ $ TVdt̑ґ,$$ $ c$$Tl    ֈX h,"         $8@RZnvX$$ $ ^$$Tl    ֈX h,"  Rؚ֚vxz$$ $ $ $$  ,$$Tl    $X h," JLNPRޘؚ֚vxzΛT^ǜϜ,ĪZf^`FH^" P0jV\X CJCJH*6 CJOJQJ5CJCJ5 5B*CJB*CJB*CJj0JCJUCJ5CJCJ j = Uj = UV jUDΛޛ $ a$$l    ֈD r,"       $$   &*04:>DHOST^fn$$ $ \$$l    ֈD r," T^fnv~ƜǜȜ,ĪŪZhTdf>@|  *,bdz|e f    3 Vnv~ƜǜȜ,$  $ *$$l    $D r," $$ ,ĪŪZhT$  df>@|  *  $ *,bdz|*,pr  DF$   ,bdz|(*,pr  DFdfhjlIJ*:<$&@B\^`b18[c  TVCJH*6CJ j0JUCJj0JCJUCJOJQJ6CJOJQJCJH*CJH*CJCJ6CJL|*,pr  DFfhjlIJ&(*:<\^TV &(Ln       & 6 8 < > @ B x z |         \fhjlIJ&(*:<7$ $  \^TV &(Ln  $  VXZ  &(*LNn p r        b d           " & ( 4 6 8 : < B D p r t v z ~CJB*CJOJQJhmH nH  jUj83 = UV jU0JmH0J j0JU5CJj0JCJUCJH*CJ j0JUB      " $ & < > @ B x z |       $$ R  @$$$&`#$                        .:<>@BDFZfhjlnpr|DFHJz|~ c                   <PD$$ R  $$ R  $$$$$  R  .:<>@BDFZfh<H$$ R  $$ R   $$$  R $$$$ R  `hjlnpr|4<h$$ R  @$$ R  $$$  R $$DFHJz|~Tdl-$$F R $$  R $$ R   $$$D<$$ R  $$  R $$ R  @$$$$  %PH$$ R  `$$$  R $$ R  $$ %&'()*+5;<=>?@AFLMNOPQRY_`abcdelopqrstu    "$&(@LNPRTV b%&'()*+5;<=>?@AFLMH4$$ R  @$$ R  $$$  R $$$$ R   MNOPQRY_`abcdelopqrst<0\$$ R  $$ R  $$$  R $$tuLdh-$$F R $$  R $$ R  $$$&(TVXZ^jz~ĺҺֺں $(>LPTftx|ĻȻػ8<jn,0P0R04444440JmH6CJ6CJCJB*OJQJhmH nH B*CJOJQJhmH nH  jUj>A = UV jUC    "$&@P$$ R  $$  R $$ R  @$$$&(@LNPRTVXfrtvxz|~<@$$ R  @$$  R $$ R  $$$VXfrtvxz|~.:<>@BDFT`bdfhjl  PH@$$ R  @$$ R  $$$  R $$$$ R   .:<>@BD4D<$$ R  1$$ R  $$$  R $$DFT`bdfhjlPLd$$  R $$ R  $$  R $$ R  $$$(&P/ =!"n#$% Biljeaka o autoru Milenko Horvati roen je 26.11.1960.god. u Gajdobri, opina Ba ka Palanka - SRJ. Zavraio je Vojnu Akademiju  RV i PVO u Rajlovcu (Sarajevo) - 1987.god., te Poslijediplomski znanstveni studij -  Meunarodni odnosi na Fakultetu politi kih znanosti u Zagrebu  2001.god. Sada zaposlen u MORH (Zapovjedniatvo HRZ i PZO, Maksimirska 63, Zagreb) kao djelatni asnik HV u inu satnika. Podru je znanstvenog bavljenja autora su manjine u meunarodnim odnosima, a kao specijDd<<  C A2ѝ}sՒk7}Dv`!ѝ}sՒk7}xB%xWMhA~oZlA)"JVMb[[{ՂA ZB((z"G8XxWm=Z {lc$07|7?; ~"*%Y(,˂¸ɼ S$Cj7xZM[w\ָJDm!@L6#n=Et!_']\:OyᱱLLMag3cW3SvӺD 5tmr*3Q^xUDJRc5zFjȮpo1^S rbmUzEKY9I*[<26eoW&U]hǶҮ +/wiev,x·jKx_KlR(͇lR?21U7'2&IeK{$-M>NR䩬YS-Mʖ&wMo Ǩ~Z*mqWD2vclFal:dfuJkM,06>/4cӌ-2X;|M0c,]U?¿PW?1wZPרVJ״ݓ>Bb܇mQƮ;X`쨃`{ԞU&Кk`&)I{9Anr =A`?3z_sbtރȯ:E9KKН)Qo!ߋBn3QxGpñ<5f3)Kw퇘 Ώy_Rc :<,Ý2}PgH[Qo^5|dE \Oe)ZuE畢$sJQQԃQX))E7RtQ_SE4㧝Dd;B  S A?2/GYe831ѹi v`!GYe831ѹi$hB(xŕJAQC- AJ}¾B|m,]ۙfn?_6誙Cq5 f[θMb׎3GȫaxW86m?HzWx|@̰&7оK2u۴ ڳ6crzÏ1"zI?WfW/%lE徼hM kw0>?**ek˯:WOJ ٪*9waô+x+:8(ZݨWѼ9''֪kJi"qн~?l& ݥM6Gya$s)h"pАh"OqJll9ܦ&<гX1e9vvT%Dd<<  C A2LVT ʜ( v`! VT ʜ^<%-xU=K1}}qډ͡6 hcoc!H/ AP1f{q'.Nf&2l'۠#ƕRjlHθ,L&SjtFVmd ‡g&p Gp)%k~Q/ (2M|NZ2ghCCoc ʃ=*YHY*ysM@;ﳌ̓/C9-b#kW=mj3ŚX O}߮/]u6 ݘs.@Q܎z3?R:GJ`r*NY銙7*яeR[CNώGEo_%alnost  hrvatske manjine u Europi. Adresa za kontaktiranje: Palagruaka 8, 10000 Zagreb. E-mail: milhor@morh.hr 23 444444$  jlnp,0P0R044h $ -$$F R $$$  R $$/JUGOSLAVENSKI MANJINSKI STANDARD I HRVATI U SRJ lanak za zbornik HUMSMilenko HorvatiMilenko Horvati [$@$NormalmH4@4 Heading 1 $$@&CJ:@: Heading 2 $$@& 56CJ8@8 Heading 3 $$@&5CJ$@@@ Heading 4$$@& 5CJ<@< Heading 5$@& 5CJ@@@ Heading 6$$@& 6CJB@B Heading 7$$@&  56CJ>@> Heading 8$@&  56CJ@ @@ Heading 9 $$@& 6CJ<A@<Default Paragraph Font6B@6 Body Text$ CJOJQJ6Q@6 Body Text 3  CJ:P@: Body Text 2 $ CJ(U@!( Hyperlink>*B*8V@18FollowedHyperlink>*B* .@B. Footnote Text8&@Q8Footnote ReferenceH*,@b,Header  9r &)@q& Page Number :;&Ekblp3%r  `0` u + O E 2Nj &%  2Nj 0'4C`a*+,-56<=vw| uv(9/&|'#+q-///2:>>?AFGGHLMMMPORWWWWYC]`ab cefffielprOuPuQuuuwwxy}bKLˊ,Q`9: %d+,-34:;ABHIOPW_gkswǾ;ξԾ۾ܾ޾߾ &'089AJKS[\def= #+37?CKOWZcfgpwz{|},-.45;<BCIJPQX`hr| !'+1789cdRSJcdefghijklmnopqrstuvwxHIvw56+,xyst89z{YZMNOab^_`abcdefghi%r/    +  8X-----Hwwwww whhhHHhxH888XX X@@@@@@@@@@@@@@@@@@@ @@@ ~E V0&V?{R&4$3;?L`beq|'n 98899:;<<=?Ebd})~\~~Tn,*  h%Mt&DzLd:*f,  $^%%x&)`889B6CCrKsz,N\ʷ*0tȻj44 !"%&')*+-/01245789:=>@BCDEFGIJKMNPQRS_acdfghijklmnoprstuvwxyz{}~<:xE8xk~T| V#(,.6<AHOUnknownMilenko Horvati} : !!2IKNeg:::8@A@@4( IwOw Ow T  C  T  C  H  #  H   #  N % 3 % N & 3 & B S  ?ʡˡ̧# & jI#t%$t?{OTLzt s"3t(t _1024298149 _1024297670 _1024297724' Y Y  @@@' Y Y  #4BC_> E  N \ O\-9;MP]/4Uaz(|()-3-1299w==??EEI"INNPPR SS#SQS\SSSTTQ\S\1]:]`` aaaaUaWabada/h9hii*j7j!l+lmmwwMwQw{wwwwzzj{r{{{||}}$18@MW[a%+,3T[ /:tOW  6B4?tx 8=6<QYJLNU  ͏ӏԏۏ ÓœϓғٓX_ "AH\`"'ˠР-=S]]dDR|~ T]¶ڸݸʼּξӾW]Xb$9BPWux~@BDI $&038cg$ !)8E_j_g U^gpnvwzLU14kn8;bijr!.iwKMNRuwx} !#$./67FQ^_abefptwx8:oq GPjo   &'34BC_a)-46;=uw{ tvZa'.8? .&5&{''"+)+p-w-////22::>>? ?AAFFGGGHLLMMMMPPNRURWWWWYYB]I]`#`aabb cceefffgiidlklpprrNuQuuuwwx xyy}}ahJLʊъČ+2PW_f8<BCGHQR]^eguv~šǚȚΚӚؚښ &'.167=DHJPSZ]cfkptu|›Ư̂͛ћқٛڛ .59;AEKQZ_cenosw|}œȜɜΜ֜!"'(.0>AGKPSW[`bqv{ʝϝԝ؝ݝ @Jɡqy˧"a հݰTgٱ$*ciƻ*-249;@BGINPVW^_fgjkrsvw~ƾɾ̾ξӾԾھܾ޾߾ %,/07=@AIPRSZacfȿ <H "#*+2367>?BCJKNOVWY\bcegopvw~y+.35:<ACHJOQWX_`ghqr{|  !&'*+0369bjQIPbxGIuw46~*,~wyrt79y{XZLO`b]ik$'qt.1   Milenko HorvatiCC:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of Clanak za Migracijske teme.asdMilenko HorvatiCC:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of Clanak za Migracijske teme.asdMilenko HorvatiCC:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of Clanak za Migracijske teme.asdMilenko Horvati.C:\My Documents\Clanak za Migracijske teme.docMilenko Horvati.C:\My Documents\Clanak za Migracijske teme.docMilenko Horvati.C:\My Documents\Clanak za Migracijske teme.docMilenko Horvati3C:\My Documents\Clanak za Migracijske teme-novo.docMilenko HorvatiHC:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of Clanak za Migracijske teme-novo.asdMilenko HorvatiHC:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of Clanak za Migracijske teme-novo.asdMilenko Horvati3C:\My Documents\Clanak za Migracijske teme-novo.docr̳")xZ~S&z A' p*+n']/JO4 0,.T )iUJ`: d*paBi #p  s8[$X }yMTY=88o()chho( o(()hho(.4hho(hho(-hho(.hho(.hho(-::o(.0o(..0o(...88o(.... 88o( ..... `o( ...... o(....... o(........ ppo(.........hho(.hh.hho(.0o()88o()p*X }y")= daBi0,.T s#p]/)iUO4~S&z A'@dCJCJFC$EƀCJb'GCJmH6CJ$38;?bgqsqqqqqz|z89MNO`abr|$'().;<hios+@AK[\hinnnnnn       n n      0*0*0*0*0*0*0*1*0*0*0*&0*l0*v0*0*0*0*1*0*0*0*000N0N0N1N0N0N 1 0 0 0 %0)0)0 919090?0"?1^?0?0?0?0C0D0D0FE0FQ0VS0Ve0Vm0Vs0Vw0Vy0\z0^z0`z0bz0V{0V00*00Č1,00N00P01R01r010101010111.11011@11B11J11\11^11n11p11r11v111111111111112121^21`21l21t21212131431R31l3131314141$41D41F414141414140040404040ƌ0Ȍ00<01F0F0F0F1F0F040V1l141000400F0F0000G:Times New Roman5Symbol3& :Arial?HRHelvetica"qhUfUf9$ziYr0d/JUGOSLAVENSKI MANJINSKI STANDARD I HRVATI U SRJ lanak za Migracijske temeMilenko HorvatiMilenko Horvati 2 12 2 M13 2 14 ---'--- R-HRHelveticaU-  2 H 2 R 2 V 2 A 2 "T G ,bjbjَ 8i]:AEd"FHnGnGnGGnnn8ooGVsls"sss_wNwwӤդդդդդդ$nGwv_wwwjFjFsss8w| jFs:nGsӤGGjFjFjFjFwӤ0$GJnGӤsrd@o|PG`'nU:$Root Entry# F8a@o|P/@5Data &UWordDocument"8ObjectPool%!aa"     $'(*%&0.293456781;=<:?@ABCDE>CompObj!ZObjInfo1TablelSummaryInformation($`M      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKNOPQRT\VWXYZ[]Sabcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~DocumentSummaryInformation8CompObjj0TableXile Normal.dotvMilenko Horvatijsk4leMicrosoft Word 8.0k@ @:W@`M9$z ՜.+,D՜.+,\ hp|  Li  0JUGOSLAVENSKI MANJINSKI STANDARD I HRVATI U SRJ Title 6> _PID_GUIDAN{9149E620-00CE-11D5-A9CE-444553540000}40000}  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89qL8  Oh+'0( DP l x 0JUGOSLAVENSKI MANJINSKI STANDARD I HRVATI U SRJlanak za Migracijske temeNMilenko HorvatijskL_&(TVXZ^jz~ĺҺֺں $(>LPTftx|ĻȻػ8<jn,0P0R0444444IIIIIлCJ6CJOJQJ0JmH6CJ6CJCJB*OJQJhmH nH B*CJOJQJhmH nH  jUj>A = UV jUH444444f>~DHIIII7$   Etni ki odnosi i postupanje prema manjinama pokazali su se iznimno va~nim pitanjem za sigurnost i stabilnost na Balkanu, posebno SR Jugoslavije. Perspektive za mir u ovoj dr~avi u velikoj e mjeri ovisiti od sposobnosti pronalaska rjeaenja za probleme nacionalnih manjina. Svi jugoslavenski ustavi sadr~e odredbe o manjinskim pravima, ali su vidljive bitne razlike u stupnju predviene zaatite manjina. U njima se status manjina regulira kroz slobode i prava pojedinaca  pripadnika manjina. Status manjine kao kolektiviteta je uglavnom nereguliran, a mehanizmi zaatite zajedni kih prava su nedovoljno razvijeni. Ipak, jamstva Ustava SRJ, kao i injenica da meunarodni ugovori u jugoslavenskom pravnom poretku stoje iznad zakona, u cjelini gledano, pru~aju dobru osnovu za razvijanje sustava zaatite manjinskih prava. Hrvati kao autohtone i homogene skupine ~ive na prostoru danaanje SRJ, u Republikama Srbiji i Crnog Gori. U Srbiji je najvea koncentracija Hrvata na podru ju AP Vojvodine, a nakon Kosovske krize Hrvata viae nema na podru ju Kosova. U Crnoj Gori Hrvati ~ive uglavnom na podru ju Boke Kotorske. 1/3 stanovniatva SRJ ine pripadnici manjina, a najvee manjinske skupine ~ive u Srbiji. Na temelju analize podataka dobivenih popisima stanovniatva nakon II. svjetskog rata (promatrano razdoblje), vidljivo je da se broj i postotni udio pripadnika manjina, s izuzetkom Albanaca, Roma i Jugoslavena, konstantno smanjivao. Nacionalna struktura SRJ, od posljednjeg popisa 1991. god., bitno je izmijenjena i pogoraana u pogledu zastupljenosti manjinskog stanovniatva u ukupnoj populaciji. Uzimajui u obzir razdoblje od 1961. do posljednjeg popisa 1991., broj Hrvata u SRJ je smanjen za 45%. Ovako veliki pad broja nemati nog naroda jedne jugoslavenske republike nije istodobno zabilje~en ni u jednoj drugoj republici bivae dr~ave. Toliko veliki pad broja jednog naroda, uz istodobno poveanje ukupnog broja stanovniatva kroz cijelo promatrano razdoblje, rezultat je djelovanja mjera dr~avne politike, uz druge objektivne okolnosti. Raspadom SFRJ Hrvati u SRJ su se naali u polo~aju nacionalne manjine sa injenicom da im do danas taj status nije slu~beno priznat. 1 /JUGOSLAVENSKI MANJINSKI STANDARD I HRVATI U SRJ lanak za zbornik HUMSMilenko HorvatiMilenko Horvati [$@$NormalmH44 Heading 1 $$@&CJ:@: Heading 2 $$@& 56CJ8@8 Heading 3 $$@&5CJ$@@@ Heading 4$$@& 5CJ<@< Heading 5$@& 5CJ@@@ Heading 6$$@& 6CJB@B Heading 7$$@&  56CJ>@> Heading 8$@&  56CJ@ @@ Heading 9 $$@& 6CJ<A@<Default Paragraph Font6B@6 Body Text$ CJOJQJ6Q@6 Body Text 3  CJ:P@: Body Text 2 $ CJ(U@!( Hyperlink>*B*8V@18FollowedHyperlink>*B* .@B. Footnote Text8&@Q8Footnote ReferenceH*,@b,Header  9r &)@q& Page Number :;&Ekblp3%r `0` u + O E 2Nj&%  2Nj0'4C`a*+,-56<=vw| uv[(9/&|'#+q-///2:>>?AFGGHLMMMPORWWWWYC]`ab cefffielprOuPuQuuuwwxy}bKLˊ,Q`9:;<CHR^fgvȚϚٚښ'/7>IJQ[dlu}~Û͛қڛ /:BL[deot}œɜϜМќҜӜԜ՜֜"(/0?HQXabr|˝՝ޝ ABCʡ͡ΡϡСѡҡӡԡա֡סء١ڡۡܡݡޡߡrş #0QRSTUVWXYZ[\]^_`aְװذh%d+,-34:;ABHIOPW_gkswǾ;ξԾ۾ܾ޾߾ &'089AJKS[\def= #+37?CKOWZcfgpwz{|},-.45;<BCIJPQX`hr| !'+1789cdRSJcdefghijklmnopqrstuvwxHIvw56+,xyst89z{YZMNOabklmnopqrstu  1 ~  ;        6 8X-----Hwwwww wwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwhwMMMMMhwWWWWhwaaaaaaaaaaaHHQuQuQuQuQuQuQuQuQuQuhQuLLLLLLLLxLCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCHCsssssssssssssssssss(C````(CذذذذذذذذذذذذذذذذذذذذذذذذذذذذذH888XXddddddddddddddddddd dxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxX@@@@@@@@@@@@@@@@@@@ @@@ ~E V0&V?{R&I$3;?L`beq|'n 98899:;<<=?Ebd})~\~~Tn,*  h%Mt&DzLd:*f,  $^%%x&)`889B6CCrKsz,N\ʷ*0tȻj4I !"%&')*+-/01245789:=>@BCDEFGIJKMNPQRS_acdfghijklmnoprstuvwxyz{}~<:xE8xk~T| V#(,.6<AHOUnknownMilenko Horvati}: !!2IKNeg:::8@A@@4( IwOw Ow T  C  T  C  H  #  H   #  N % 3 % N & 3 & B S  ?ʡˡ̧#& jI#t%$t?{OTLzt s"3t(t _1024298149 _1024297670 _10242977242 dd@@@2 dd#4BC_> E  N \ O\-9;MP]/4Uaz(|()-3-1299w==??EEI"INNPPR SS#SQS\SSSTTQ\S\1]:]`` aaaaUaWabada/h9hii*j7j!l+lmmwwMwQw{wwwwzzj{r{{{||}}$18@MW[a%+,3T[ /:tOW  6B4?tx 8=6<QYJLNU  ͏ӏԏۏ ÓœϓғٓX_ "AH\`"'ˠР-=S]]dDR|~ T]¶ڸݸʼּξӾW]Xb$9BPWux~@BDI $&038cg$ !)8E_j_g U^gpnvwzLU14kn8;bijr{uWYZ^#$,-/0:;BCR]jkmnqr|   DF{}S\v {          &'34BC_a)-46;=uw{ tvZa'.8? .&5&{''"+)+p-w-////22::>>? ?AAFFGGGHLLMMMMPPNRURWWWWYYB]I]`#`aabb cceefffgiidlklpprrNuQuuuwwx xyy}}ahJLʊъČ+2PW_f8<BCGHQR]^eguv~šǚȚΚӚؚښ &'.167=DHJPSZ]cfkptu|›Ư̂͛ћқٛڛ .59;AEKQZ_cenosw|}œȜɜΜ֜!"'(.0>AGKPSW[`bqv{ʝϝԝ؝ݝ @Jɡqy˧"a հݰTgٱ$*ciƻ*-249;@BGINPVW^_fgjkrsvw~ƾɾ̾ξӾԾھܾ޾߾ %,/07=@AIPRSZacfȿ <H "#*+2367>?BCJKNOVWY\bcegopvw~y+.35:<ACHJOQWX_`ghqr{|  !&'*+0369bjQIPbxGIuw46~*,~wyrt79y{XZLO`bjuw"   0 3 }    : =       Milenko HorvatiCC:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of Clanak za Migracijske teme.asdMilenko Horvati.C:\My Documents\Clanak za Migracijske teme.docMilenko Horvati.C:\My Documents\Clanak za Migracijske teme.docMilenko Horvati.C:\My Documents\Clanak za Migracijske teme.docMilenko Horvati3C:\My Documents\Clanak za Migracijske teme-novo.docMilenko HorvatiHC:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of Clanak za Migracijske teme-novo.asdMilenko HorvatiHC:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of Clanak za Migracijske teme-novo.asdMilenko Horvati3C:\My Documents\Clanak za Migracijske teme-novo.docMilenko HorvatiHC:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of Clanak za Migracijske teme-novo.asdMilenko Horvati3C:\My Documents\Clanak za Migracijske teme-novo.docr̳")xZ~S&z A' p*+n']/JO4 0,.T )iUJ`: d*paBi #p  s8[$X }yMTY=88o()chho( o(()hho(.4hho(hho(-hho(.hho(.hho(-::o(.0o(..0o(...88o(.... 88o( ..... `o( ...... o(....... o(........ ppo(.........hho(.hh.hho(.0o()88o()p*X }y")= daBi0,.T s#p]/)iUO4~S&z A'@HtCJCJFC$EƀCJb'GCJmH6CJC$Eƀ6b'$38;?bgqsqqqqqz|z89MNO`abr|$'().;<hios+@AK[\k>jktu&zzzzz z          y y@*@*@*@*@*@*@*A*@*@*@*&@*l@*v@*@*@*@*A*@*@*@*@@@N@N@NAN@N@N A @ @ @ %@)@)@ 9A9@9@?@"?A^?@?@?@?@C@D@D@FE@FQ@VS@Ve@Vm@Vs@Vw@Vy@\z@^z@`z@bz@V{@V@@*0@ČA,0@N0@P0AR0Ar0A0A0A0A0A1A.1A01A@1AB1AJ1A\1A^1An1Ap1Ar1Av1A1A1A1A1A1A1A2A2A^2A`2Al2At2A2A2A3A43AR3Al3A3A3A4A4A$4AD4AF4A4A4A4A4A4@@4@4@4@4@ƌ@Ȍ@،A8A9A9A9A9A:A :A":Af=A=@=Af>@BA~DAD@DAHA̕ @ I@(@@<@AF@F@F@FAF@F@I@VAlAIA@@@I@@F@F@@@@G:Times New Roman5Symbol3& :Arial?HRHelvetica"qhUfUf)$kYr4d/JUGOSLAVENSKI MANJINSKI STANDARD I HRVATI U SRJ lanak za Migracijske temeMilenko HorvatiMilenko Horvati|0db bΝ0,b0>c؂_T0=l0_T0# xTb 0 4xqibT0 b\<xq%rb@b|0b~0BT0bb(bu0(1T0(bbbdbG <bjbjَ Ju]Xz]d]H*_*_*_>_8:>_v"N͡$9y *_Ǡ9&^&^>8 &^:*_>_>_&^&^&^&^0^J*_ڜd ™>_9X$Root Entry# F8a ™/@5Data &UWordDocument"JObjectPool%!aa"DocumentSummaryInformation8CompObjj0Table     $'(*%&0.293456781;=<:?@ABCDE>ile Normal.dotvMilenko Horvatijsk5leMicrosoft Word 8.0k@6F@:W@@$ ՜.+,D՜.+,\ hp|  Lk  0JUGOSLAVENSKI MANJINSKI STANDARD I HRVATI U SRJ Title 6> _PID_GUIDAN{9149E620-00CE-11D5-A9CE-444553540000}40000}  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89qL8  Oh+'0( DP l x 0JUGOSLAVENSKI MANJINSKI STANDARD I HRVATI U SRJlanak za Migracijske temeNMilenko Horvatijsk_      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKNOPQRT\VWXYZ[Sabcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~ - --y&1?- . /  / /y&1?/ 0 1! 1 1I +?1 2 3 4" 4~ 4@4 5 6& 6~ 6?6 7 77 8 88 9 99 : ; < = >/>)))))))) ?* D l*4DD@DDDDD@@444*@ T0A ;bB ;bC ;bD ;NE ;F G b@H bI @J K @L qM @TN O @ P Q @R S @T bU 0@bV W @X Y @Z b[ \ b] b^ _ w@%%%%%%%% A$A%%%%%%%% B$B%%%%%%%% C$C'''''''' D D$ D% E$% F FF+M?F G H H H+oʡ?H I J JJ+/$?J K L L L+l?L M N NN+Mb?N O P PP+I +?PQR RR+~jt?RST! T T+~jt?TUV" VV+I +?VWX- XX+Mb?XYZ. Z~ Z,?Z[ [[\ \\] ]]^_((((((((Dl***4DDDDD>>>>>:...` wT0a wbb wbc wbd wNe wf wg wbh wbi wj wk wl wqm wTn wo w p wq wr ws wt wbu w0bv ww wx wy wz wb{ w`( `3`5(((((( a( a3a((((((( b( b3b((((((( c( c3 c((((((( d( d3!d333333344 e( e3"e333333344 f( f3#f333333344 g( g3$g333333344 h( h3%h333333344 i( i3&i333333344 j( j3'j333333344 k( k3(k333333344 l( l3)l333333344 m((((((((( n((((((((( o((((((((( p(((((((((q(((((((((r(((((((((s(((((((((t(((((((((u(((((((((v(((((((((w(((((((((x(((((((((y(((((((((z((((((((({(<4444444444444 h P(  X   S A@?] `D  A&A Page &P"PD??3?3d23 M NM4  3QQSK)G:: : ::::::QQ3_ O   d4E4D$% M 3O&Q4$% M 3O&Q4FA> H 3O{A 3" $% M!3O&Q '43_ M NM  d 444% M!3O&Q'44 eee `X   S A@?#6] `  A&A Page &P"P??33d23 M NM4  3QQ[S)O:#:%:':):+:-:/:1:4:6QQ3_ O   d4E4D$% M 3O&Q4$% M 3O&Q4FAf 3O2 O 3" $% M!3O&Q '43_ M NM  d 444% M!3O&Q'44 ee e `X   S A@?FZ] `  A&A Page &P"P??3?@3d23 M NM4  3QQc[)W:F:H:J:L:N:P:R:T:V:X:ZQQ3_ O   d4E4D$% M 3O&Q4$% M 3O&Q4FAbb 3Og z 3" $% M!3O&Q '43_ M NM  d 444% M!3O&Q'44 ee  e   >@##9  A  dMbP?_*+%&A Page &P"P??U>@  A  dMbP?_*+%&A Page &P"P??U>@  A  dMbP?_*+%&A Page &P"P??U>@  A  dMbP?_*+%&A Page &P"P??U>@  A  dMbP?_*+%&A Page &P"P??U>@  A  dMbP?_*+%&A Page &P"P??U>@  A  dMbP?_*+%&A Page &P"P??U>@  A  dMbP?_*+%&A Page &P"P??U>@  A  dMbP?_*+%&A Page &P"P??U>@  A  dMbP?_*+%&A Page &P"P??U>@  A  dMbP?_*+%&A Page &P"P??U>@  A  dMbP?_*+%&A Page &P"P??U>@  A  dMbP?_*+%&A Page &P"P??U>@  A  dMbP?_*+%&A Page &P"P??U>@  A  dMbP?_*+%&A Page &P"P??U>@ "P??U>@  A  dMbP?_*+%&A Page &P"P??U>@  A  dMbP?_*+%&A Page &P"P??U>@  A  dMbP?_*+%&A Page &P"P??U>@  A  dMbP?_*+%&A Page &P"P??U>@  A  dMbP?_*+%&A Page &P"P??U>@ + EMF!" !" !" !,  &% % +4h% % " !  ,% % " !  ,&% (   % ' % /(;TKT' ` % (  `% /(;TGK' % (  % /(;TSvG' % (  % /(;TbhSv'` % (  `% /(;To_bh' % (  % /(;Tw\o_' % (  % /(;TYw\' % (  % /(;TWY'% (  % /(;TTW '% /(;TTT% % " ! ,% % " ! ,% % " ! ,&% (   % ' % +4h% ( % ( % % " ,!  " !  "   ,''',, --i5--' ,,--' ,,- - - TKT; ` -  `- KGT; - - GvST; - - vShbT;` - `- hb_oT; - - _o\wT; - - \wYT; - - YWT;- - WTT; - TTT;--' ,,--' ,,--' ,,- - -i5----' ' 'a @ ՜.+,D՜.+,|HP X`hp x B  Sheet1Sheet2Sheet3Sheet4Sheet5Sheet6Sheet7Sheet8Sheet9Sheet10Sheet11Sheet12Sheet13Sheet14Sheet15Sheet16Chart9  WorksheetsCharts 6> _PID_GUIDAN{A8C75681-50F6-11D4-A9CE-E090D115162D} FMicrosoft Excel ChartBiff8Excel.Sheet.89qOle CompObjbObjInfoWorkbook (i ՜.+,D՜.+,HP X`hp x C  Sheet1Sheet2Sheet3Sheet4Sheet5Sheet6Sheet7Sheet8Sheet9Sheet10Sheet11Sheet12Sheet13Sheet14Sheet15Sheet16Chart10  WorksheetsCharts  ABa=" fFZ=x 8X1&t HRHelvetica1&t HRHelvetica1&t HRHelvetica1&t HRHelvetica1&t HRHelvetica1&t HRHelvetica1&t HRHelvetica1&t HRHelvetica1&t HRHelvetica14tTimes New Roman CE14tTimes New Roman CE14tTimes New Roman CE1&t HRHelvetica#,##0\ "kn";\-#,##0\ "kn"##,##0\ "kn";[Red]\-#,##0\ "kn"$#,##0.00\ "kn";\-#,##0.00\ "kn")$#,##0.00\ "kn";[Red]\-#,##0.00\ "kn">*9_-* #,##0\ "kn"_-;\-* #,##0\ "kn"_-;_-* "-"\ "kn"_-;_-@_->)9_-* #,##0\ _k_n_-;\-* #,##0\ _k_n_-;_-* "-"\ _k_n_-;_-@_-F,A_-* #,##0.00\ "kn"_-;\-* #,##0.00\ "kn"_-;_-* "-"??\ "kn"_-;_-@_-F+A_-* #,##0.00\ _k_n_-;\-* #,##0.00\ _k_n_-;_-* "-"??\ _k_n_-;_-@_->9_-* #,##0\ _K_n_-;\-* #,##0\ _K_n_-;_-* "-"\ _K_n_-;_-@_-FA_-* #,##0.00\ _K_n_-;\-* #,##0.00\ _K_n_-;_-* "-"??\ _K_n_-;_-@_- #,##0\ "HRD";\-#,##0\ "HRD"% #,##0\ "HRD";[Red]\-#,##0\ "HRD"&!#,##0.00\ "HRD";\-#,##0.00\ "HRD"+&#,##0.00\ "HRD";[Red]\-#,##0.00\ "HRD"A<_-* #,##0\ "HRD"_-;\-* #,##0\ "HRD"_-;_-* "-"\ "HRD"_-;_-@_-D?_-* #,##0\ _H_R_D_-;\-* #,##0\ _H_R_D_-;_-* "-"\ _H_R_D_-;_-@_-ID_-* #,##0.00\ "HRD"_-;\-* #,##0.00\ "HRD"_-;_-* "-"??\ "HRD"_-;_-@_-LG_-* #,##0.00\ _H_R_D_-;\-* #,##0.00\ _H_R_D_-;_-* "-"??\ _H_R_D_-;_-@_-                             L   L  h@ @   h@ @ +  h@ @   h@ @ =  h@ @ 5  h@ @ -  h@ @ (  h@ @   h@ @    & &  h@ @  &   &  &        h@ @ !  h@ @ "  &  &  &  &          8 ``i̜̙3f3333f3ffff333ff333f33f33BBB\Chart10 Sheet1O[Sheet2G\Sheet3?]Sheet47^Sheet5/_Sheet6'`Sheet7aSheet8bSheet9cSheet10dSheet11dSheet12eSheet13fSheet14gSheet15hSheet16ZR  3  @@  B*-58-STANOVNI`TVO SR JUGOSLAVIJEPREMA NACIONALNOM SASTAVU(Popis 1991. godine)Slika 1.SRBI CRNOGORCI JUGOSLAVENIALBANCIMAARI MUSLIMANIROMIHRVATIOSTALI, NEIZJA`NJENII NEOPREDJELJENI;IZJA`NJENI PO REGION.PRIPADNOSTI; NEPOZNATO STANOVNI`TVO REPUBLIKE SRBIJESlika 2.OSTALINEIZJA`NJENI INEOPREDJELJENI;PRIPADNOSTI; NEPOZNATO-60-STANOVNI`TVO AP VOJVODINESlika 3.SLOVACIRUMUNJIBUNJEVCIHJugoslaveni se statisti ki prate od 1961. godine kada ih je u VojvodiniJbilo 3.147 (0,2% stanovniatva), ali je njihov broj ve prilikom sljedeegFpopisa (1971.) porastao na 46.928 (2,4% stanovniatva) da bi taj porastGbio joa vei 1981. godine sa 167.215 (8,2% stanovniatva) i 168.859G(8,7% stanovniatva Vojvodine). Porast broja i udjela Jugoslavena uHukupnoj populaciji kako Vojvodine i Srbije tako i SRJ, objaanjava seDprvenstveno promjenom opredjeljenja o nacionalnoj pripadnosti. GPretpostavlja se da su se kao Jugoslaveni uglavnom izjasnili pripadniciJsrpske, hrvatske i drugih nacionalnosti iz mjeaanih brakova, kao i Gpripadnici etni kih skupina koje su malobrojne i prostorno disperzivne.KMeutim, Jugoslaveni su najbr~i rast zabilje~ili u Vojvodini gdje se Fnjihov broj od 1961. godine do 1991. godine poveao za viae od 50puta. * Ri R&W-  !bb{@]br0b@ >>0 tbbT0 {G  A  dMbP?_*+%()\(?)q= ףp?MEpson LQ-1170 ESC/P 2@f  @MSUDEpson LQ-1170 ESC/P 2d" d??U} } *} U|  wT0 wb ;b ; ;P ; ; b b @  b@b s T0@ rr @  @ b  0@ b 0@b  @   b  b b ; ;0-58-%%%%%%%% ( ?1STANOVNI`TVO SR JUGOSLAVIJE22222222 "1PREMA NACIONALNOM SASTAVU22222222 1(Popis 1991. godine)22222222 # $Slika 1. '   SRBIV-?     CRNOGORCI~ @      JUGOSLAVENI L7A`?    ALBANCIsh|??  MAARIL7A`?   MUSLIMANIX9v?    ROMI9v?  !HRVATII +?  "1OSTALI, NEIZJA`NJENI~ @ I NEOPREDJELJENI; 3IZJA`NJENI PO REGION.  PRIPADNOSTI; NEPOZNATO    C$STANOVNI`TVO REPUBLIKE SRBIJE%%%%%%%% "$PREMA NACIONALNOM SASTAVU%%%%%%%% D l3_B=;GHNJOLGIgD]Jc ;T0! ;b" ;b# $ P@% & @' b( @b) * @+ bb, @s- T0. r@r/ 0 @1 @2 b` 3 0@4 b5 0@b6 7 8 9 : b; < b= b> w? w $(Popis 1991. godine) %%%%%%%% !$%%%%%%!$Slika 2. !% "$%%%%%%%% # #SRBI#/$?# $ %%ALBANCI%/$?% & ''MAARI~ ' @' ( )) JUGOSLAVENI)Mb?) * ++ MUSLIMANI+~jt?+ , -- CRNOGORCI-y&1?- . /  /ROMI/y&1?/ 0 1!1HRVATI1I +?1 2 3 4"4OSTALI~ 4@4 5 6&%6NEIZJA`NJENI I~ 6?6 77NEOPREDJELJENI;7 838IZJA`NJENI PO REGION.8 99PRIPADNOSTI; NEPOZNATO9 : ; < =  >/-60->)))))))) ?* Dl=;GJKNLLGIE[B]I-@ T0A ;bB ;bC ;D ;PE ;F G b@H bI @J K b@bL sM T0@N rrO @P Q @R b S 0@T bU 0@bV W @X Y @Z b[ \ b] b^ _ w@%%%%%%%% ;A$STANOVNI`TVO AP VOJVODINEA%%%%%%%% "B$PREMA NACIONALNOM SASTAVUB%%%%%%%% C$(Popis 1991. godine)C'''''''' DD$Slika 3. D% E$% F FSRBIF+M?F G HHMAARIH+oʡ?H I JJ JUGOSLAVENIJ+/$?J K LLHRVATIL+l?L M NNSLOVACIN+Mb?N O PP CRNOGORCIP+I +?PQR RRUMUNJIR+~jt?RST! TROMIT+~jt?TUV"VBUNJEVCIV+I +?VWX-XOSTALIX+Mb?XYZ.%ZNEIZJA`NJENI I~ Z,?Z[[NEOPREDJELJENI;[\3\IZJA`NJENI PO REGION.\]]PRIPADNOSTI; NEPOZNATO]^_((((((((D l[B=;GONIJFDAECU<WC` wT0a wbb wbc wd wPe wf wg wbh wbi wj w k wbbl wsm wT0n wrro wp wq wr wb s w0t wbu w0bv ww wx wy wz wb{ w`(`3HJugoslaveni se statisti ki prate od 1961. godine kada ih je u Vojvodini`5(((((( a(a3Jbilo 3.147 (0,2% stanovniatva), ali je njihov broj ve prilikom sljedeega((((((( b(b3Fpopisa (1971.) porastao na 46.928 (2,4% stanovniatva) da bi taj porastb((((((( c(c3Gbio joa vei 1981. godine sa 167.215 (8,2% stanovniatva) i 168.859c((((((( d(d3G(8,7% stanovniatva Vojvodine). Porast broja i udjela Jugoslavena ud333333344 e(e3Hukupnoj populaciji kako Vojvodine i Srbije tako i SRJ, objaanjava see333333344 f(Mf3Dprvenstveno promjenom opredjeljenja o nacionalnoj pripadnosti. f333333344 g(Pg3GPretpostavlja se da su se kao Jugoslaveni uglavnom izjasnili pripadnicig333333344 h(h3Jsrpske, hrvatske i drugih nacionalnosti iz mjeaanih brakova, kao i h333333344 i(i3Gpripadnici etni kih skupina koje su malobrojne i prostorno disperzivne.i333333344 j(j3KMeutim, Jugoslaveni su najbr~i rast zabilje~ili u Vojvodini gdje se j333333344 k(k3Fnjihov broj od 1961. godine do 1991. godine poveao za viae od 50k333333344 l(l3puta. l333333344 m((((((((( n((((((((( o((((((((( p(((((((((q(((((((((r(((((((((s(((((((((t(((((((((u(((((((((v(((((((((w(((((((((x(((((((((y(((((((((z((((((((({(< wz9 h P(  X   S A@?] `X  A&A Page &P"PX??30%?3d23 @ A 4  3QQSiK)G:: : ::::::QQ3_ O   d4E4D$% M 3O&Q4$% M 3O&Q4FA> H 3O{A 3" $% M!3O&Q '43_ M NM  d 444% M13O&Q'44 eee `X   S A@?#6] `  A&A Page &P"P??3?3d23 @ A 4  3QQ[iS)O:#:%:':):+:-:/:1:4:6QQ3_ O   d4E4D$% M 3O&Q4$% M 3O&Q4FAf 3O2 O 3" $% M!3O&Q '43_ M NM  d 444% M13O&Q'44 eee `X   S A@?FZ] `  A&A Page &P"P??3?@3d23 @ A 4  3QQci[)W:F:H:J:L:N:P:R:T:V:X:ZQQ3_ O   d4E4D$% M 3O&Q4$% M 3O&Q4FAbb 3Og z 3" $% M!3O&Q '43_ M NM  d 444% M13O&Q'44 eee   >@@FF]  A  dMbP?_*+%&A Page &P"P??U>@  A  dMbP?_*+%&A Page &P"P??U>@  A  dMbP?_*+%&A Page &P"P??U>@  A  dMbP?_*+%&A Page &P"P??U>@  A  dMbP?_*+%&A Page &P"P??U>@  A  dMbP?_*+%&A Page &P"P??U>@  A  dMbP?_*+%&A Page &P"P??U>@  A  dMbP?_*+%&A Page &P"P??U>@  A  dMbP?_*+%&A Page &P"P??U>@  A  dMbP?_*+%&A Page &P"P??U>@  A  dMbP?_*+%&A Page &P"P??U>@  A  dMbP?_*+%&A Page &P"P??U>@  A  dMbP?_*+%&A Page &P"P??U>@  A  dMbP?_*+%&A Page &P"P??U>@  A  dMbP?_*+%&A Page &P"P??U>@ SummaryInformation(!^DocumentSummaryInformation8\1Tablel:ASummaryInformation($ Oh+'0HPht Odjel za VBISxHRZMicrosoft Excel@*@_}G, & WMFCPX EMF!" !" !" !,  &% % +)% % " !  % % " !  &% (   % ' % /(*FWzF' ` % (  `% /(*F*W' % (  % /(*F3r*' % (  % /(*F=c3r'` % (  `% /(*FIW=c' % (  % /(*FRQIW' % (  % /(*F[LRQ' % (  % /(*F`J[L'% (  % /(*FeI`J ' % /(*FtFeI '% /(*FzFtF% % " ! % % " ! % % " ! ,&% (  % ' % +)% ( % ( % % " ,! " ! "   ,''',, --*--' ,--' ,- - - FzWF* ` -  `- W*F* - - *r3F* - - r3c=F*` - `- c=WIF* - - WIQRF* - - QRL[F* - - L[J`F*- - J`IeF*  - IeFtF* - FtFzF*--' ,--' ,--' ,,- - -*----' ' 'm @ 6> _PID_GUIDAN{A8C75681-50F6-11D4-A9CE-E090D115162D} Oh+'0$ @L h t 0JUGOSLAVENSKI MANJINSKI STANDARD I HRVATI U SRJlanak za zbornik HUMS Milenko Horvati HUile Normal.dotvMilenko Horvati HU2leMicrosoft Word 8.0U@@:W@:W# ՜.+,D՜.+,\ hp|  Lh*  0JUGOSLAVENSKI MANJINSKI STANDARD I HRVATI U SRJ DocumentSummaryInformation8CompObjjTitle 6> _PID_GUIDAN{9149E620-00CE-11D5-A9CE-444553540000}  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q [$@$NormalmH4@4 Heading 1 $$@&CJ:@: Heading 2 $$@& 56CJ8@8 Heading 3 $$@&5CJ$@@@ Heading 4$$@& 5CJ<@< Heading 5$@& 5CJ@@@ Heading 6$$@& 6CJB@B Heading 7$$@&  56CJ>@> Heading 8$@&  56CJ@ @@ Heading 9 $$@& 6CJ<A@<Default Paragraph Font6B@6 Body Text$ CJOJQJ6Q@6 Body Text 3  CJ:P@: Body Text 2 $ CJ(U@!( Hyperlink>*B*8V@18FollowedHyperlink>*B* .@B. Footnote Text8&@Q8Footnote ReferenceH*,@b,Header  9r &)@q& Page Number :;&Ekblp3%rC  `0` u + O E 2NjC &%  2NjC  ~E V$3;?L'n 98899:;<<=?Ebd})~\~~Tn,*  h%Mt&D !"%&')*+-/01245789:=>@BCDEFGIJKMNPQRS<:xE8xk~T| V#(,.6<AHO}C : !!2IKNeg:::8@A@@4( IwOw Ow T  C  T  C  H  #  H   #  N % 3 % N & 3 & B S  ?ʡˡ̧#C & jI#t%$t?{OTLzt s"3t(t _1024298149 _1024297670 _1024297724D @@@D #4BC_> E  N \ O\-9;MP]/4Uaz(|()-3-1299w==??EEI"INNPPR SS#SQS\SSSTTQ\S\1]:]`` aaaaUaWabada/h9hii*j7j!l+lmmwwMwQw{wwwwzzj{r{{{||}}$18@MW[a%+,3T[ /:tOW  6B4?tx 8=6<QYJLNU  ͏ӏԏۏ ÓœϓғٓX_ "AH\`"'ˠР-=S]]dDR|~ T]¶ڸݸʼּξӾW]Xb$9BPWux~@BDI $&038cg$ !)8E_j_g U^gpnvwzLU14kn8;>B [jrxy<?@GHPQST^`jknotv"#&'124589>?ALRSVWbcefpxDGKNkm ZeD &'34BC_a)-46;=uw{ tvZa'.8? .&5&{''"+)+p-w-////22::>>? ?AAFFGGGHLLMMMMPPNRURWWWWYYB]I]`#`aabb cceefffgiidlklpprrNuQuuuwwx xyy}}ahJLʊъČ+2PW_f8<BCGHQR]^eguv~šǚȚΚӚؚښ &'.167=DHJPSZ]cfkptu|›Ư̂͛ћқٛڛ .59;AEKQZ_cenosw|}œȜɜΜ֜!"'(.0>AGKPSW[`bqv{ʝϝԝ؝ݝ @Jɡqy˧"a հݰTgٱ$*ciƻ*-249;@BGINPVW^_fgjkrsvw~ƾɾ̾ξӾԾھܾ޾߾ %,/07=@AIPRSZacfȿ <H "#*+2367>?BCJKNOVWY\bcegopvw~y+.35:<ACHJOQWX_`ghqr{|  !&'*+0369bjQIPbxGIuw46~*,~wyrt79y{XZLOVX gk7;gk}36WZMPD Milenko HorvatiCC:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of Clanak za Migracijske teme.asdMilenko HorvatiCC:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of Clanak za Migracijske teme.asdMilenko HorvatiCC:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of Clanak za Migracijske teme.asdMilenko HorvatiCC:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of Clanak za Migracijske teme.asdMilenko HorvatiCC:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of Clanak za Migracijske teme.asdMilenko HorvatiCC:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of Clanak za Migracijske teme.asdMilenko HorvatiCC:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of Clanak za Migracijske teme.asdMilenko Horvati.C:\My Documents\Clanak za Migracijske teme.docMilenko Horvati.C:\My Documents\Clanak za Migracijske teme.docMilenko Horvati.C:\My Documents\Clanak za Migracijske teme.docr̳")xZ~S&z A' p*+n']/JO4 0,.T )iUJ`: d*paBi #p  s8[$X }yMTY=88o()chho( o(()hho(.4hho(hho(-hho(.hho(.hho(-::o(.0o(..0o(...88o(.... 88o( ..... `o( ...... o(....... o(........ ppo(.........hho(.hh.hho(.0o()88o()p*X }y")= daBi0,.T s#p]/)iUO4~S&z A'@\-t4';?EJP`bcgkxaaqqqqqqq, , C ```(`T@`,`6`@`R`z`````````````$`*`.`p@`:`x@`>`J`L`@`R`@`f`j`x`@```8@```T@``````````````@``@````` `` @``(@G:Times New Roman5Symbol3& :Arial?HRHelvetica"qhUfUf#hYr0d*/JUGOSLAVENSKI MANJINSKI STANDARD I HRVATI U SRJ lanak za zbornik HUMSMilenko HorvatiMilenko Horvati  "&@NRVftx|.<@DTbfj JL|~CJ CJhnH CJCJB*OJQJhmH nH B*CJOJQJhmH nH  j Uj>A = UV jU jVUj = UVmHG(&P/ =!"n#$%Milenko Horvati MORH, Maksimirska 63 10000 Zagreb milhor@morh.hr milenko.horvatic@zg.hinet.hr ___________________________________________________________________________ Jugoslavenski manjinski standard i Hrvati u SRJ ___________________________________________________________________________ Sa~etak Zaatita manjina zauzima jedno od klju nih mjesta u politi koj transformaciji isto noeuropskih zemalja, a etni ki odnosi i postupanje prema manjinama pokazali su se iznimno va~nim pitanjem za sigurnost i stabilnost Balkana, posebno SR Jugoslavije. Perspektive za mir u ovoj dr~avi u velikoj e mjeri ovisiti o rjeaenjima problema nacionalnih manjina. Jugoslavenskim ustavima se status manjina regulira kroz slobode i prava pojedinaca  pripadnika manjina, a mehanizmi zaatite zajedni kih prava su nedovoljno razvijeni. Hrvati kao autohtone i homogene skupine ~ive na prostoru danaanje SRJ, u Republikama Srbiji i Crnog Gori. Raspadom SFRJ Hrvati u SRJ su se naali u polo~aju nacionalne manjine, a taj im status do danas nije slu~beno priznat. Prema do sada primjenjivanim kriterijima u odreivanju statusa manjine, Hrvati u SRJ trebaju stei ovaj status, jer, postojanje manjine sa svojim karakteristi nim manjinskim obilje~jima, objektivna je injenica koju nijedna dr~ava sa europskim ambicijama ne mo~e unedogled ignorirati. Klju ne rije i: SRJ, polo~aj Hrvata, nacionalne manjine UVOD Naj eae se prava manjina izra~avaju kao individualna, meutim u novije vrijeme sve viae i kao kolektivna. Analizom meunarodnih i pozitivnih nacionalnih (dr~avnih) dokumenata koji reguliraju manjinsku problematiku, vidljive su razlike u tretiranju ova dva pristupa. Nema sumnje da se pod prava manjina razumijeva i kolektivna emancipacija koja se onda mo~e ostvariti samo kroz priznavanje i zaatitu kolektivnih prava. Meutim, takvi zahtjevi kod veinske zajednice u pravilu izazivaju odbojnost i obi no se vezuju za pitanje teritorijalne autonomije odnosno prava naroda na samoodreenje, ato doista nekada mo~e predstavljati prikriveni korak ka secesiji. Zagovornici ideje graanske dr~ave tra~e uporiate u konceptu uniformnosti i principu jednakosti pred zakonom. Meutim, ovaj pristup rjeaava samo zabranu diskriminacije manjina, te naj eae dovodi do nepriznavanja njihovih posebnosti koje trebaju kolektivnu egzistenciju unutar veinske populacije (Radovi, 2000: 89-91). Dakle, princip jednakosti pred zakonom postaje nedovoljan, te se namee potreba za pravnim reguliranjem situacija koje nisu sli ne, jer, zabrana diskriminacije je najmanje ato dr~ava treba u initi. Raspadom SFRJ nastao je problem statusa pripadnika pojedinih naroda te bivae dr~ave, koji su se tako naali u bitno izmijenjenoj situaciji da od konstitutivnih naroda postanu nacionalne manjine. U SRJ su na taj na in nacionalnim manjinama, fakti ki, postali Hrvati i Muslimani. Do sada nisu u injeni nikakvi konkretni pomaci kako bi se njihov status pravno regulirao, te dobio odgovarajui institucionalni oblik. Ovako nerijeaen polo~aj ove dvije nacionalne zajednice u SRJ izaziva njihovu nesigurnost, posebno imajui u vidu razne pritiske i diskriminatorne mjere kojima su izlo~eni, ato je upravljeno njihovom tihom nestajanju. Nakon raspada SFRJ, od preostalih Republika Srbije i Crne Gore, stvorena je SR Jugoslavija 1992. godine usvajanjem novog Ustava. Dvije godine ranije, SR Srbija je izmijenila status svojih "konstitutivnih dijelova", Autonomnih Pokrajina Vojvodine i Kosova, zna ajno smanjujui njihovu autonomiju. Za razliku od ostalih manjina u SRJ, npr. Maara, Slovaka, Rusina i Rumunja kojima je i u bivaem sustavu reguliran manjinski status, Hrvati kao konstitutivni narod SFRJ nisu u~ivali prava iz oblasti kolektivnih prava, kao ato su pravo na upotrebu svog jezika i pisma, pravo na obrazovanje na materinjem jeziku, pravo na informiranje na materinjem jeziku, te pravo na izra~avanje nacionalne kulture. Tako se danas prava zajam ena zakonodavstvom SR Jugoslavije, te Republike Srbije i Crne Gore na primjenjuju na hrvatsku nacionalnu zajednicu u toj dr~avi. To je u suprotnosti s meunarodnim normama i meunarodnim obvezama koje je SRJ prihvatila, ali i meudr~avnim sporazumom izmeu SRJ i Republike Hrvatske, gdje se u l. 8. izrijekom navodi "Srbima i Crnogorcima u RH i Hrvatima u SRJ Ugovorne stranke jam it e sva prava koja im pripadaju na temelju meunarodnog prava." Dakle, pravni temelj za ureenje manjinskog statusa Hrvatima u SRJ postoji. TEMELJNI PRINCIPI USTAVNOG UREENJA U SRJ KOJI SE TI U MANJINSKIH PRAVA I PREUZETE MEUNARODNE OBVEZE Odredbe Ustava SRJ i Ustava Republika o pravima manjina SR Jugoslavija je multietni ka, multikonfesionalna i multikulturna zajednica naroda u kojoj pored Srba i Crnogoraca ~ivi 16 statisti ki relevantnih etni kih manjina koje prema popisu stanovniatva iz 1991. godine ine 33,7% od ukupno 10.394.026 stanovnika. U Republici Srbiji od ukupno 9.778.991 stanovnika Srbi su zastupljeni sa 65,92%, Crnogorci sa 1,42%, a ostalo su pripadnici nacionalnih manjina. Nacionalno, konfesionalno i kulturno heterogen sastav SRJ i Srbije je posljedica mnogobrojnih povijesnih, politi kih, ekonomskih i socio-kulturnih, te demografskih imbenika. SR Jugoslavija, koju ine Republika Srbija i Crna Gora je, dakle, multietni ka zajednica sastavljena od razli itih etni kih, nacionalnih i jezi nih skupina koje stoljeima ~ive zajedno. Njihov status u SR Jugoslaviji reguliran je saveznim (iz 1992.) i republi kim ustavima (Ustav Srbije iz 1990. god. i Ustav Crne Gore iz 1992. god.), kao i statutima pokrajina Vojvodine i Kosova i Metohije. Pored ovih dokumenata koji na opi na in odreuju polo~aj manjina, pojedina prava regulirana su zakonima i podzakonskim aktima, statutima opina i drugim politi ko pravnim aktima. Svi jugoslavenski ustavi sadr~e odredbe o manjinskim pravima. Meutim, usporedbom njihovih odredbi vidljive su bitne razlike u stupnju predviene zaatite manjina. S jedne strane, Ustav Srbije ne sadr~i posebni lanak o opoj zaatiti i pravima manjina, ve se u okviru opih jamstava ljudskih prava nalazi nekoliko odredbi koje se na  Nxh $ -$$F R $$$  R $$njih odnose. S druge strane, u Ustavu Crne Gore osigurana je zna ajna zaatita prava manjina. Nedvojbena je i injenica da Ustav SR Jugoslavije ima veu pravnu snagu od republi kih ustava, te standardi manjinske zaatite koje on postavlja predstavljaju minimum koji bi se morao ostvariti na teritoriju SR Jugoslavije. Republike bi, dakle, morale pru~iti aira manjinska prava od savezne dr~ave, ato je i u injeno u Ustavu Crne Gore, kojim je pitanje zaatite manjina daleko preciznije i cjelovitije regulirano nego ato je to ureeno ustavima SR Jugoslavije i Srbije. S druge strane, Ustav Srbije daje manje jamstva manjinama od ustava SR Jugoslavije, ato, zbog injenice da se u Srbiji manjinska prava ureuju zakonima sukladno njezinim vlastitim ustavom, ima za posljedicu ni~u razinu zaatite manjinskih prava od one predviene saveznim ustavom. U navedenim dokumentima status manjina se regulira, u osnovi, kroz slobode i prava pojedinaca-pripadnika manjina. Uo ljivo je da je status manjine kao kolektiviteta, uglavnom, nereguliran, a mehanizmi zaatite zajedni kih prava su nedovoljno razvijeni. Jamstva ustava SR Jugoslavije, kao i injenica da meunarodni ugovori u jugoslavenskom pravnom poretku, barem normativno, stoje iznad zakona, u cjelini gledano pru~aju dobru osnovu za razvijanje sustava zaatite manjinskih prava i vladavine prava. Meutim, veliki broj saveznih i republi kih propisa nisu ni poslije devet godina usuglaaeni s ustavom SR Jugoslavije, iako je rok za njihovo usaglaaavanje ve nekoliko puta produ~ivan. Ustav SR Jugoslavije (1992.) Zaatita manjinskih prava u SR Jugoslaviji temelji se na Saveznom ustavu od 27. travnja 1992. godine. U tom se ustavu SR Jugoslavija definira kao: "Suverena savezna dr~ava, zasnovana na ravnopravnosti graana i ravnopravnosti republika lanica, Republike Srbije i Republike Crne Gore." Prema ovakvom odreenju dr~ave, deklarira se koncept graanske dr~ave u kojoj je ostvarivanje sloboda i prava ovjeka dostupno svim graanima-dr~avljanima. Na taj se na in postavlja okvir za ostvarivanje prava pripadnika manjina koji su u prvom redu graani a tek onda pripadnici manjinskog kolektiviteta. U l. 8. ustava ovakav se status posebno naglaaava, te se ka~e: "...vlast pripada graanima. Graani vrae vlast neposredno i preko slobodno izabranih predstavnika." U kontekstu ope regulacije ljudskih prava i sloboda, te prava manjina, prepoznaju se l. 10. i 11. u kojima se navodi: "SR Jugoslavija priznaje i jam i slobode i prava ovjeka i graanina koje priznaje meunarodno pravo," te "SR Jugoslavija priznaje i jam i prava nacionalnih manjina na o uvanje, razvoj i izra~avanje njihove etni ke, kulturne, jezi ne i druge posebnosti, kao i na upotrebu nacionalnih simbola, u skladu s meunarodnim pravom." Jamstva prava na upotrebu manjinskog jezika regulirana su l. 15.2., l. 23.3., l. 45., l. 46. i l. 49., u kojima se izmeu ostalog ka~e: "Na podru jima SR Jugoslavije gdje ~ive nacionalne manjina u slu~benoj su upotrebi i njihovi jezici i pisma, u skladu sa zakonom", te "Svako tko je liaen slobode mora biti odmah na svom, ili jeziku koji razumije, obavijeaten o razlozima liaenja slobode...", nadalje "Jam i se sloboda izra~avanja nacionalne pripadnosti, kulture, kao i upotreba svog jezika i pisma...", zatim "Pripadnici nacionalnih manjina imaju pravo na akolovanje na svom jeziku, u skladu sa zakonom. Pripadnici nacionalnih manjina imaju pravo na javno obavjeatavanje na svom jeziku", i kona no "Svakome se jam i pravo da u postupku pred sudom ili drugim dr~avnim organom....upotrebljava svoj jezik i da se u tom postupku upoznaje sa injenicama na svom jeziku." U Ustav SR Jugoslavije ugraeno je i va~no na elo o jednakosti pred zakonom. Tako se u l. 20.1. i 2. navodi: "Graani su jednaki bez obzira na nacionalnu pripadnost, rasu, spol, jezik, vjeru, politi ko i drugo uvjerenje, obrazovanje, socijalno podrijetlo, imovno stanje i drugo osobno svojstvo. Svi su pred zakonom jednaki." Ustavom su predviene i odredbe koje zabranjuju izazivanje ili poticanje nacionalne, rasne ili vjerske netrpeljivosti i mr~nje. S tim u vezi u l. 38.2. se izmeu ostalog navodi: "...ako se odlukom suda utvrdi da se (u tisku i drugim obavijestima, op. a.) poziva na ..., kraenje zajam enih sloboda i prava ovjeka i graanina, ili izaziva nacionalna, rasna ili vjerska netrpeljivost mr~nja," predviena je zabrana distribucije takvih materijala. Nadalje, l. 42.1. regulira da je: "Zabranjeno djelovanje politi kih, sindikalnih i drugih organizacija koje je usmjereno na ..., izazivanje nacionalne, rasne, vjerske i druge netrpeljivosti ili mr~nje." U l. 50. se kona no openito formulira ova vrsta zabrane, gdje se ka~e: "Protuustavno je i ka~njivo svako izazivanje i poticanje nacionalne, rasne, vjerske ili druge neravnopravnosti, kao i izazivanje i raspirivanje nacionalne, rasne, vjerske i druge mr~nje i netrpeljivosti." Sa stajaliata zaatite manjinskih prava posebno su va~ne odredbe iz l. 47. i 48., gdje se navodi: "Pripadnici nacionalnih manjina imaju pravo da u skladu sa zakonom, osnivaju prosvjetne i kulturne organizacije ili udruge, koje se financiraju po na elu dobrovoljnosti, a dr~ava ih mo~e pomagati," te "Pripadnicima nacionalnih manjina jam i se pravo da uspostavljaju i odr~avaju neometano meusobne odnose u SRJ i izvan njezinih granica sa pripadnicima svoje nacije u drugim dr~avama i da sudjeluju u meunarodnim nevladinim organizacijama, ali ne na atetu SRJ ili republike lanice." Treba istai da se ovim ustavnim rjeaenjima ~eljelo prenijeti prava manjina koja je jam io Ustav SFRJ. To iz razloga jer se nastojalo naglasiti kontinuitet bivae zajedni ke dr~ave. Meutim, bez obzira na vrijednost usvojenih pravnih rjeaenja u svezi zaatite manjina, ona se moraju u krajnjoj liniji cijeniti prema rezultatima njihove implementacije. Kako je o ito da ne postoje posebni pravni lijekovi za zaatitu specifi nih manjinskih prava zajam enih ovim ustavom, namee se zaklju ak da prethodno navedena prava u velikoj mjeri imaju samo deklarativni karakter. Ustav Republike Srbije (1990.) Prema ustavu Srbija je "demokratska dr~ava svih graana koji u njoj ~ive, zasnovana na slobodama i pravima ovjeka i graanina, na vladavini prava i na socijalnoj pravdi:" Du~nost svih dr~avnih organa, prema ustavu, je da se brinu o jednakoj zaatiti svih graana u pogledu u~ivanja njihovih prava i da reagiraju na sve pojave diskriminacije, ugro~avanja ili izazivanja nacionalne, rasne, vjerske ili spolne netrpeljivosti, ato je regulirano lankom 13. ustava. Iz ovih formulacija vidljivo je da se Srbija ne definira kao nacionalna dr~ava, iako se u preambuli izmeu ostalog navodi: "Polazei od vjekovne borbe srpskog naroda, njegove slobodarske, demokratske i dr~avotvorne tradicije...rijeaeni da ostvare demokratsku dr~avu srpskog naroda..." Ustav Srbije proklamira nacionalnu, rasnu i vjersku ravnopravnost i toleranciju. U tom smislu se, prenosei stav saveznog ustava, u lanku 49. navodi: "Graaninu se jam i sloboda izra~avanja nacionalne pripadnosti i kulture i sloboda upotrebe svog jezika i pisma. Graanin nije du~an izjaanjavati se o svojoj nacionalnoj pripadnosti." Pitanja prava na upotrebu manjinskog jezika i pisma, regulirana su dvama lancima, l. 8.2. i 32.4. Tako se u l.8.2. ka~e: "Na podru jima Republike Srbije gdje ~ive narodnosti u slu~benoj upotrebi su istovremeno i njihovi jezici i pisma, na na in utvren zakonom." U l. 32.4. regulira se upotreba jezika u obrazovanju, prema kojem: "Pripadnici drugih naroda i narodnosti imaju pravo na obrazovanje na svom jeziku, u skladu sa zakonom." Osim ovih lanaka, prava manjina se, u prenesenom smislu, atite u l. 41.1. koji se odnosi na slobodu vjeroispovijesti, te u l. 44.2. i 46.6. kojima se zabranjuje izazivanje i poticanje nacionalne, rasne ili vjerske netrpeljivosti i mr~nje. Tako se u l. 41.1. ka~e: "Jam i se sloboda vjeroispovijesti, koja obuhvaa slobodu vjerovanja, ispovijedanja vjere i vraenja vjerskih obreda," a u l. 44.2. i 46.6. izmeu ostalog navodi: "Zabranjeno je (politi ko) djelovanje koje ima za cilj...izazivanje i poticanje nacionalne, rasne i vjerske netrpeljivosti i mr~nje," te "Zabranjena je cenzura tiska i drugih vidova javnog izvjeaivanja... osim ako se odlukom nadle~nog suda utvrdi da se njima...poti e nacionalna, rasna ili vjerska netrpeljivost i mr~nja." U ostalim lancima ustava Republike Srbije ne spominju se viae prava manjina, osim u l. 108. u kojemu se govori o teritorijalnom ustroju Republike. U njemu se ka~e kako su Autonomna pokrajina Vojvodina i Autonomna pokrajina Kosovo i Metohija "...obrazovane u skladu sa posebnim nacionalnim, povijesnim, kulturnim i drugim posebnostima njihovih podru ja..." Na taj je na in izbjegnuta razrada prava manjina ustavom Republike Srbije, te ista prepuatena na regulaciju statutima autonomnih pokrajina. Statut AP Vojvodine iz 1991. godine je temeljni pravni akt na razini pokrajine. Njegovim lancima 13. i 15. regulirana je slu~bena upotreba jezika i pisma "priznatih" nacionalnih manjina. Pored statuta AP Vojvodine, prava manjina su regulirana i statutima 45 opina na tom podru ju. Koncepcija razrade nacionalne ravnopravnosti i prava pripadnika manjina u Republici Srbiji ostvaruje se kroz individualna prava njenih graana. Polo~aj manjina u ustavu Republike Srbije samo se posredno spominje, jer o igledno je tuma enje da se njihova prava apsolviraju kroz ope ustavno ureivanje polo~aja svih graana i njihovo pravo na slobodno izra~avanje nacionalne (manjinske) pripadnosti. Ovakav, tradicionalni, individualisti ki pristup zaatiti prava i polo~aja manjina danas sve viae zamjenjuje suvremeni koncept zaatite njihovih kolektivnih prava. Nadalje, moglo bi se zaklju iti da je ustavna razrada prava manjina u Republici Srbiji na posve na elnoj razini i da nedovoljno korespondira sa nacionalnom strukturom Republike Srbije i u njoj prisutnih problema ove vrste. Ustav Republike Crne Gore (1992.) Usporedbom odredbi o zaatiti manjina prethodna dva sa ustavom Crne Gore, vidljive su bitne razlike u stupnju predviene zaatite manjina. Ustavom Crne Gore pitanje zaatite manjina daleko je preciznije i sveobuhvatnije regulirano, nego ato je to uraeno ustavima SR Jugoslavije i Srbije. Isto tako, uo ljive su terminoloake razlike pa se u saveznom ustavu koristi termin "nacionalne manjine", u ustavu Republike Srbije koristi termin "narodnosti" (terminologija iz sustava SFRJ), a u Ustavu Crne Gore upotrebljava termin "nacionalne i etni ke grupe." Prava manjina, u ustavu Crne Gore, regulirana su u zasebnom 5. poglavlju, pod nazivom Posebna prava pripadnika nacionalnih i etni kih grupa. Vidljiv je napor da se u deset lanaka ovog poglavlja, primjene meunarodni standardi u zaatiti manjina. Polazei od l. 67. do 76. u njima se precizno regulira: zaatita nacionalnog, etni kog, kulturnog i vjerskog identiteta pripadnika manjina sukladno meunarodnoj zaatiti ljudskih i graanskih prava; slobodna upotreba materinjeg jezika i pisma u akolovanju i informiranju; pravo na upotrebu i isticanju nacionalnih simbola; pravo na osnivanje prosvjetnih, kulturnih i vjerskih udruga iji rad poma~e dr~ava; sadr~aj manjinskih nastavnih programa; pravo na upotrebu jezika manjina u postupku pred dr~avnim organima; pravo na razmjernu zastupljenost pripadnika manjina u javnim slu~bama, organima dr~avne vlasti i lokalne samouprave; pravo na meunarodne kontakte pripadnika manjina i njihovog obraanja meunarodnim institucijama za zaatitu svojih sloboda i prava;  ograni enja u implementaciji posebnih prava manjina s obzirom na temeljne principe ustava Crne Gore i na ela meunarodnog prava; utemeljenje institucije pod nazivom Republi ki savjet za zaatitu prava pripadnika nacionalnih i etni kih grupa kojim rukovodi predsjednik Republike, a koji bi se brinuo o ostvarivanju prava pripadnika manjina utvrenih ustavom. Ovim posljednjim-76. lankom ustava Crne Gore, izbjegava se deklarativni karakter njegovih odredbi, te ustanovljava politi ki mehanizam za zaatitu manjinskih prava predvienih ustavom. No, unato  vrijednostima usvojenih rjeaenja, ostaje otvoreno u kojoj mjeri je postignuta njihova implementacija. 2. Odredbe saveznog i republi kog zakonodavstva o pravima manjina Iako ne postoji jedinstveni sveobuhvatni zakon za reguliranje prava manjina na saveznoj ili republi koj razini, ta pitanja reguliraju pojedina ni zakoni o razli itoj materiji, uklju ujui obrazovanje, slobodu udru~ivanja, medije i slu~benu upotrebu jezika. U pogledu pravne regulative, ustava i zakona, te odluke lokalnih vlasti, kojima se regulira polo~aj manjina, njihova prava i zaatita (naravno rije  je o onim manjinskim skupinama kojima je polo~aj manjine priznat), mo~e se rei da ustavni zakoni u SRJ prate i ispunjavaju osnovne zahtjeve i standarde meunarodno-pravnih normi i politi kih dokumenata koji reguliraju ova pitanja. injenica je da se ustavima i zakonima jam i obrazovanje na materinjem jeziku od predakolskog do srednjoakolskog stupnja i mogunost visokoakolskog obrazovanja na materinjem jeziku. airoko se postavljaju mogunosti slu~bene upotrebe manjinskih jezika i pisma, jam i informiranje na jezicima manjina i osigurava o uvanje posebnosti i razvoj kulturnog identiteta, propisuju se oatre sankcije za kraenje zakonskih normi kojima se ureuju manjinska prava i zaatita manjina, kao i za djela kojima se raspiruje nacionalna mr~nja ili netrpeljivost na nacionalnoj osnovi. Ne ulazei u analizu stanja ustavnosti i zakonitosti u SR Jugoslaviji, te primjene ovih zakona u praksi, u nastavku opih razmatranja pravnog okvira zaatite manjina u SRJ, prikazat emo najva~nije odredbe saveznog i republi kog zakonodavstva koja reguliraju polo~aj manjina u ovom sustavu. Savezni propisi Ljudska prava i slobode te manjinska prava, ostvaruju se na temelju ustava SR Jugoslavije, a utvrivanje na ina njihovog provoenja regulira se putem zakona ( l. 67. st. 2.). Meutim, ustavni zakon za provedbu ustava SRJ, propisuje da se Ustav SRJ primjenjuje od dana kada je proglaaen, a svi savezni zakoni za koje nije izrijekom odreeno da prestaju va~iti, primjenjivat e se "do njihovog usklaivanja s Ustavom..." ( l. 12.) Tako se u mnogim oblastima zaatite manjinskih prava primjenjuju stari, esto restriktivni zakoni bivae SFRJ. Prvi od njih je Krivi ni zakon SFRJ (1976.), koji u svoja tri lanka (134., 154. i 186.) predvia kazneni progon za: djela izazivanja ili raspirivanja nacionalne, rasne ili vjerske mr~nje ( l. 134. st. 1. i 2.); kraenje osnovnih ljudskih prava i sloboda priznatih od meunarodne zajednice, te propagiranje rasne mr~nje ili poticanje rasne diskriminacije ( l. 154.); slu~bena lica koja ..."na temelju razlika u nacionalnosti, rasi, vjeroispovijesti, etni koj pripadnosti...uskrate ili ograni e prava graana utvrena ustavom, zakonom ili drugim propisom..." ( l. 186.). Zakon o udru~ivanju graana u udru~enja, druatvene organizacije i politi ke organizacije koje se osnivaju na teritoriji SFRJ (1990.), navodi ograni enja u programskim i statutarnim ciljevima novoosnivajuih organizacija s obzirom na njihovu eventualnu usmjerenost na "...raspirivanje nacionalne, rasne ili vjerske mr~nje i netrpeljivosti" l. 2., te u svom l. 3. st. 2. predvia njihov jednak tretman i pravnu zaatitu. Isto tako u Zakonu o osnovama sustava javnog informiranja (1990.), navedena je odgovornost urednika za programsku orijentaciju javnog glasila, koja bi bila usmjerena na "...raspirivanje nacionalne, rasne i vjerske mr~nje i netrpeljivosti" ( l. 17. st. 1.). Slu~bena upotreba jezika i pisma manjina regulirana je etirima zakonima. To su: Zakon o krivi nom postupku (1977.), koji kroz aest lanaka utvruje ravnopravan tretman jezika i pisma manjina; Zakon o opem upravnom postupku (1996.) u kojem se u l. 16. navodi mogunost voenja upravnog postupka na jeziku i pismu nacionalne manjine; Zakon o parni nom postupku (1977.) na sli an na in kroz etiri svoja lanka tretira ovo pitanje i Zakon o objavljivanju saveznih zakona i drugih saveznih propisa i opih akata (1992.), u l. 4. utvruje pravo na objavljivanje autenti nih tekstova dokumenata saveznog karaktera na jezicima albanske i maarske manjine. Propisi Republike Srbije Konkretna razrada manjinskih prava na zakonodavnom planu u Republici Srbiji pokazuje odreenu neujedna enost u odnosu na ope odredbe postojeih ustava SR Jugoslavije i republi kog, te je vidljiv razli it pristup njihovom reguliranju. To se, meutim, ne bi moglo rei za odredbe iz l. 60., 61. i 100. Krivi nog zakona Srbije (1997.), koji je sukladan odredbama saveznog zakona iz 1976., koji na sli an na in tretira razli ite aspekte jednakosti graana pred zakonom. Slu~bena upotreba jezika i pisma manjina razraena je republi kim Zakonom o slu~benoj upotrebi jezika i pisma (1991.). Prema ovom zakonu slu~benim upotrebom jezika i pisma smatra se upotreba jezika i pisma u radu: dr~avnih organa, organa autonomnih pokrajina, gradova i opina, ustanova, poduzea i drugih organizacija koje vrae javna ovlaatenja. Slu~benom upotrebom smatra se i ispisivanje naziva mjesta i drugih geografskih naziva, te naziva trgova i ulica, organa, organizacija i firmi, objavljivanje javnih poziva, obavijesti i upozorenja za javnost, kao i ispisivanje drugih javnih natpisa. Meutim, o tome da li e se slu~beno upotrebljavati jezici manjina odlu uju opine u kojima te manjine ~ive ( l. 11. st. 1.). Zakon nije predvidio kriterije koje bi opine morale uva~avati kada utvruju koji e jezik biti u slu~benoj upotrebi. Ovaj nedostatak dovodi do toga da u praksi u opinama postoje razli ita rjeaenja za ovo pitanje (Samard~i, 1998). U Srbiji je mogunost odvijanja nastave na manjinskim jezicima precizno postavljena: "...ako se za upis u prvi razred prijavi najmanje 15 u enika", a ako se prijavi manje od 15, onda se nastava mo~e obavljati na manjinskom jeziku uz suglasnost ministra prosvjete. Meutim, pravo na akolovanje na manjinskom jeziku u velikoj mjeri ovisi od toga na kojem jeziku se odvija predakolska nastava. Prema Zakonu o druatvenoj brizi o djeci (1992.) utvreno je da su opine osniva i predakolskih ustanova ( l. 45.), ato zna i da osnivanje predakolskih grupa na jeziku manjina ovisi o odlukama nadle~nih opinskih organa. Na ovaj na in ote~ano je ostvarivanje ustavima utvrenog prava pripadnika manjina na obrazovanje na svom jeziku. Od zna ajnih zakona koji se odnose na prava pripadnika manjina su joa: Zakon o srednjoj akoli (1992.) koji u l. 5. regulira na in i uvjete realizacije nastave na manjinskom jeziku; Zakon o viaoj akoli ( l. 4. st. 2. i 3., te l. 47. st. 5. i 48. st. 5.) u kojima se, kao i u Zakonu o sveu iliatu ( l. 43. st. 2. i 96. st. 3.), otvara mogunost izvoenja nastave na jeziku manjine, te se regulira na in upotrebe jezika i pisma u slu~benim dokumentima tih ustanova. Propisi Republike Crne Gore Republike mogu pru~ati aira manjinska prava od savezne dr~ave, ato je i u injeno ustavom i zakonima Crne Gore, kojim je pitanje zaatite manjina daleko preciznije i cjelovitije regulirano, nego ato je to u injeno ustavima i zakonima SRJ i Srbije. Tako se Krivi nim zakonom Crne Gore (1978.) u l. 52. i 90. predviaju zatvorske kazne za nejednak tretman pripadnika manjina s obzirom na njihova prava utvrena ustavom, zakonima i drugim propisima. Zakon o javnom informiranju (1990.) u l. 20. utvruje ograni enja ureiva kih politika i programskih orijentacija javnih glasila s obzirom na njihov sadr~aj, koji bi mogao biti usmjeren na raspirivanje nacionalne, rasne i vjerske mr~nje i netrpeljivosti. Na sli an na in ova pitanja su dodatno regulirana i Zakonom o udru~ivanju graana (1990.) lancima 4. i 5., te Zakonom o prekraajima javnog reda i mira (1987.) lancima 34. i 37. Slu~bena upotreba jezika i pisma regulirana je posebnim republi kim zakonima. To su: Zakon o pe atu Republike Crne Gore i pe atima dr~avnih organa (1984.) u l. 9.; Zakon o osnovnoj akoli, u l. 11.-13., te l. 124.2. i 126.5.; Zakon o srednjoj akoli (1991.) u l. 14., 114.3. i l. 116.4. 3. Preuzete meunarodne obveze SR Jugoslavije glede zaatite manjina Prema ustavu SR Jugoslavije od 27. travnja 1992. godine SRJ priznaje i jam i slobode i prava ovjeka i graanina koje priznaje meunarodno pravo ( l. 10.). lanak 16. ustava SR Jugoslavije predvia da SRJ u dobroj vjeri ispunjava obveze koje proizlaze iz meunarodnih ugovora u kojima je ona strana ugovornica, a meunarodni ugovori koji su potvreni i objavljeni u skladu sa ustavom i opeprihvaenim pravilima meunarodnog prava sastavni su dio unutraanjeg pravnog poretka i kao takvi dio su saveznog prava. Polo~aj meunarodnih ugovora je u hijerarhiji pravnik akata viai i od saveznih i od republi kih zakona. Iz ovog proizlazi zaklju ak da jedino odredbe ustava SRJ imaju veu pravnu snagu od ratificiranih meunarodnih ugovora. Kako je u preambuli ustava SRJ proglaaen kontinuitet (neprekinuti subjektivitet) sa SFRJ, to zna i da se l. 16. ustava SR Jugoslavije odnosi i na sve ugovore koje je zaklju ila ili im je pristupila SFRJ. Isto tako, SRJ je dala izjavu da e poatovati obveze koje je prihvatila bivaa SFRJ. Zanimljivo je i tuma enje Komiteta za ljudska prava koje govori o obvezatnosti Pakta o graanskim i politi kim pravima za sve dr~ave nastale raspadom SFRJ. Jer, prema tuma enju, kada se PGP jednom ratificira u njemu jam ena prava pripadaju ljudima koji ~ive na teritoriju dr~ave ugovornice, bez obzira na to da li se ona raspala na viae dr~ava. U vrijeme svog postojanja, SFRJ je ratificirala sve va~nije meunarodne ugovore o ljudskim i manjinskim pravima: Meunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, Slu~beni list SFRJ, br. 7/1971.; Meunarodni pakt o graanskim i politi kim pravima, Slu~beni list SFRJ br. 7/1971.; Meunarodna konvencija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije, Slu~beni list SFRJ, br. 6/1967.; Meunarodna konvencija o suzbijanju i ka~njavanju zlo ina aparthejda, Slu~beni list SFRJ, br. 14/1975. i drugih 20 meunarodnih ugovora iz ovog podru ja. Europska Konvencija za zaatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ne obvezuje SR Jugoslaviju, budui da ona nije lanica Vijea Europe. Jugoslavenska vlada je u o~ujku 1998. godine podnijela zahtjev za prijem u Vijea Europe i izrazila spremnost za prihvaanje svih obveza u pogledu ljudskih prava koje lanstvo u ovoj organizaciji podrazumijeva. Meutim, Komitet ministara Vijea Europe je ocijenio ovaj zahtjev kao nedovoljno ozbiljan i vjerodostojan i odlu io suspendirati raspravu o ovom pitanju, zaklju ujui da je uvjet za razmatranje jugoslavenskog zahtjeva "radikalna promjena politike od strane Beograda." Zanimljiva je i injenica da je SR Jugoslavija, po etkom prosinca 1998. godine, ratificirala Okvirnu konvenciju za zaatitu nacionalnih manjina (iz 1995. god.) Vijea Europe, iako SRJ nije ni lanica Vijea Europe niti je od Komiteta ministara Vijea Europe dobila odgovarajui poziv da to u ini. Meutim, Komitet ministara nije ni mogao uputiti poziv SR Jugoslaviji da Konvenciju ratificira, zato ato je uvjet za to lanstvo u OSCE, a lanstvo SRJ u toj organizaciji je suspendirano od srpnja 1992. godine. SR Jugoslavija je lanica glavnih meunarodnih instrumenata koji se odnose na zaatitu prava i sloboda manjina, a unutraanje zakonodavstvo u velikoj mjeri odgovara meunarodnim standardima postavljenim ovim instrumentima. Meutim, ljudska i manjinska prava u SRJ nemaju mjesto u javnom ~ivotu kao ato je to slu aj u zapadnim demokracijama, bez obzira na normativnu ureenost i retoriku koju u tom smislu i re~im i opozicija koriste. Eskalacija Kosovske krize, koja je SR Jugoslaviju gurnula u rat, dramati no je aktualizirala sve dileme oko prirode budueg konstituiranja tog druatva i dr~ave. SASTAVNICE PRAVA NA UREENJE MANJINSKOG STATUSA HRVATIMA U SRJ Hrvati kao autohtone i homogene skupine ~ive na prostoru danaanje SR Jugoslavije-u Republici Srbiji i Republici Crnoj Gori. U Republici Srbiji najvea je koncentracija Hrvata na podru ju Autonomne Pokrajine Vojvodine u tri njene regije: Ba koj, Banatu i Srijemu, dok se manje, ali kompaktne hrvatske zajednice, nalaze i na podru ju Autonomne Pokrajine Kosovo i Metohija. U Republici Crnoj Gori Hrvati ~ive u primorskom pojasu na podru ju Boke kotorske u opinama Kotor, Herceg Novi i Tivat. Povijesna obilje~ja prostora Ba ke, Banata iSrijema (Vojvodine) na kojima ~ive Hrvati kao starosjedila ko i autohtono stanovniatvo Vojvodina obuhvaa gotovo etvrtinu teritorija Republike Srbije, ili 21.506 km2 na sjeveru republike i le~i u Panonskoj nizini, a rijeke Dunav, Sava i Tisa dijele je na tri jasno uo ljive cjeline: na krajnjem istoku nalazi se Banat, na sjeverozapadu Ba ka, a na jugozapadu Srijem. Ove tri regije, izmeu ostalog, karakterizira velika gustoa naseljenosti i demografska raznolikost. Prema posljednjem popisu iz 1991. godine, Vojvodina broji 2.013.889 stanovnika. Sve do kraja XIII. stoljea stanovniatvo prostora Vojvodine je katoli ke vjere. U razdoblju do turskih osvajanja, Ba ka, Banat i cijeli Srijem (uklju ujui i Zemun) dijelom su ugarskog dr~avnog podru ja. Tek padom Srpske Despotovine pod tursku vlast 1459. godine, po inje doseljavanje Srba na podru je Vojvodine. Turci su 1529. godine zauzeli Srijem, 1540. godine Ba ku, a 1552. godine Banat (Tonkovi, 1996). Od XVII. stoljea austrougarska vojska potiskuje Turke i oslobaa podru ja sjeverne Ba ke i Banata, te se organizira naseljavanje ovih prostora, izmeu ostalih, i sa Hrvatima podrijetlom iz Bosne i Dalmacije. U naseljima uz lijevu obalu Dunava doseljeni Hrvati su doali kao "osvje~enje" slavenskom stanovniatvu koje je u njima ~ivjelo od njihova postanka. U tome se povjesni ari sla~u. Meutim, o dolasku Hrvata ima razli itih mialjenja. Prema nekim autorima Hrvati su doali u Ba ku za Be kog rata (1683.-1699.) ili neposredno nakon njegova svraetka (Sekuli, 1989). Na ove prostore, 1690. godine, doseljava se i vea skupina srpskog ~ivlja, a zbog depopulacije, prouzro ene ratnim pustoaenjima, kugom, kolerom i drugim okolnostima, vlasti novim kolonizacijama nastanjuju ove krajeve Nijemcima, Slovacima, esima, Rusinima, Ukrajincima i drugima. Od po etka XVIII. stoljea pa do 1848. godine u Vojvodini su postojale dvije upravne teritorijalno-politi ke cjeline: vojna i civilna. Razvoja enje i uvoenje civilne uprave po elo je nakon 1718. godine smanjenjem turske opasnosti. Posavska vojna granica je reorganizirana 1745. godine nakon ega je stvoren novi grani ni pojas uz Dunav od Petrovaradina preko Sremskih Karlovaca i Slankamena do Zemuna. Od preostalog dijela Srijema stvorena je Srijemska ~upanija sa sjediatem najprije u Iloku, a potom u Vukovaru. Taj dio Srijema priklju en je slavonskom dijelu hrvatskog kraljevstva. Nakon Austro-ugarske nagodbe (1867. god.) i Hrvatsko-ugarske nagodbe (1868. god.) Vojvodina je podijeljena. Podru ja Banata i Ba ke stavljena su pod upravu Ugarske, dok je Srijem pripao Austriji i pod upravom je Hrvatske. Takvo stanje je potrajalo do 1920. godine kada su Trianonskim mirovnim sporazumom Ba ka i Banat (vei dio) priklju eni novostvorenoj dr~avi SHS. Kako su Srbi predstavljali manjinu u stanovniatvu Vojvodine, Kraljevina Jugoslavija je kolonizacijom Srba u razdoblju od 1920.-1924. godine, te politikom zapoaljavanja u dr~avnim slu~bama prete~ito Srba, pokuaala izmijeniti etni ku sliku ovog podru ja. Hrvatski i maarski autohtoni ~ivalj je represiran zloporabom dr~avne vlasti, a posebno nacionalizacijom velikih zemljianih posjeda iji su vlasnici veinom bili Hrvati, a u manjem dijelu Maari (Tonkovi, 1996). Pokuaaji rjeaavanja nacionalnog pitanja u Kraljevini Jugoslaviji, federalizacijom, vodili su k rjeaenju konstituiranja Vojvodine kao federalne jedinice. U sporazumu Cvetkovi-Ma ek (1939. god.) status Vojvodine je ostao prili no nejasan. Hrvatski pregovara i su predviali da podru ja u kojima Hrvati u Vojvodini predstavljaju veinsko stanovniatvo trebaju pripasti Banovini Hrvatskoj. To su bili kotari Sombor i Subotica. Tijekom II. svjetskog rata u okviru antifaaisti kog pokreta konstituirala se autonomija Vojvodine, a bilo je i razmialjanja o ustanovljenju Vojvodine kao federalne jedinice u okviru Jugoslavije. Na prvoj skupatini izaslanika naroda i narodnosti Vojvodine 31.07.1945. godine donesena je odluka o priklju enju autonomne Vojvodine Srbiji. Vojvoanska posebnost je ipak uva~ena ustavom DFJ iz 1946. godine u kojemu je Vojvodini utvren autonomni status. Ustavom SFRJ iz 1974. godine, koji je bio na snazi do raspada te dr~ave, Vojvodina je bila definirana kao autonomna pokrajina s elementima dr~avnosti (imala je Ustav, vlastitu zakonodavnu, izvranu i sudbenu vlast, te svoja predstavniatva u saveznim organima i institucijama vlasti). Donoaenjem ustava Srbije (1990. god.), protupravno je ukinuta povijesna autonomnost Vojvodine. Povijesna opstojnost Hrvata na prostoru Boke Kotorske Boka Kotorska je prostran i razgranjen zaljev na ju~nom dijelu isto ne obale Jadranskog mora, koji sjeverno i sjeveroisto no od crte Miriate-rt Oatro prodire oko 24km u kopno. Nalazi se u Republici Crnoj Gori i administrativno je podijeljeno u tri opine: Kotor, Herceg Novi i Tivat sa 61.440 stanovnika (popis 1991.god.). Najstariji stanovnici Boke bila su ilirska plemena. U vrijeme selidbi naroda u Boku su prodirali Goti, Avari i Slaveni. Od dolaska Slavena etni ki se sastav pu anstva izmijenio. Autohtono je pu anstvo dijelom izginulo, dijelom se iselilo, a dijelom povuklo u utvrena mjesta, najviae u Kotor. Slavenima napu eno podru je pripadalo je na jugoisto nom dijelu Duklji, a na sjeverozapadu Travunji. Kotor je s okolicom ostao u bizantskoj vlasti i za tematske organizacije pripadao temi Dalmaciji. U prvoj polovici X. stoljea Kotor je u sastavu Hrvatske (tzv. Crvena Hrvatska). Od 1166. godine u Kotoru postoji znamenita katedrala Sv. Tripuna, a ovaj zaljev poznat je i pod nazivom "zaljev hrvatskih svetaca". Od 1420. godine cijelo je podru je pod venecijanskom upravom. Turci su osvojili primorje od Risna do Herceg Novog i Grblja i vladali do kraja XVII. i po etka XVIII. stoljea. Tek u vrijeme mleta ko-turskih ratova XVII.-XVIII. stoljea, zapo inje ja e doseljavanje pravoslavnog stanovniatva iz zalea, kojih prije toga na ovom podru ju nije bilo. Godine 1797. podru je Boke pripalo je Austriji, koja ju je 1805. godine prepustila Francuskoj; 1806. godine zauzimaju je Rusi; od 1807. godine dr~e je ponovo Francuzi, zatim je opet (1814. god.) doala pod Austriju, pa Austro-Ugarsku (tada, administrativno u Dalmaciji-Hrvatskoj), a 1918. godine pod Jugoslaviju. Broj hrvatskog stanovniatva je stalno opadao, a istodobno su vlasti vraile plansko naseljavanje ovih prostora. Tako se od 1910. godine kada su Hrvati u Kotoru inili 69% stanovnika, u Herceg Novom 70%, a u Tivtu 95%, udio hrvatskog stanovniatva prema popisu 1991. godine na ovom podru ju smanjio na 1,02%. Nakon 1918. godine veze Hrvata s mati nim narodom slabe, te se otvaraju procesi njihovog "odnaroivanja" i asimilacije. Bokeljska mornarica u Kotoru starodrevna je pomorsko-staleaka udruga (bratovatina)s pisanim statutom iz 1463. godine koja ima tradicionalno jasno hrvatsko obilje~je. Od 1859. godine nije viae staleaka organizacija ve samo kulturna udruga Bokelja i izuzetno je zna ajna za odr~anje Hrvatskog identiteta u Boki. Natuknice o povijesnoj opstojnosti Hrvata na prostoru Kosova Na podru ju Kosova, na sjeverozapadnim obroncima Skopske Crne Gore, u Janjeva koj regiji, u mjestima Janjevo, Vrnavokolo i Letnica ~ivi starosjedila ko hrvatsko stanovniatvo. Od sredine XIV. stoljea, kada je rudarstvo (srebro i zlato) bilo najrazvijenije, Janjevo i njegovu okolicu naseljavaju Hrvati podrijetlom iz Dubrovnika i Kotora. Zato se mo~e rei kako su Hrvati u ovom kraju najstarija hrvatska dijaspora. Sredianje naselje je Janjevo kojem gravitira 19 seoskih naselja. Naselje u Janjevu osnovali su rudari Sasi 1303. godine. Zbog udaljenosti mati ne zemlje, odnosa vlasti i susjeda Albanaca i Srba, njihovo broj ano stanje se stalno smanjivalo. Ipak, do posljednjeg popisa stanovniatva 1991. godine, kada je registriran 8.161 Hrvat na ovom podru ju, zadr~alo se hrvatsko autohtono stanovniatvo rimokatoli ke vjeroispovijesti. Nakon posljednjih, ratnih, te politi kih i gospodarskih okolnosti, na ovom podru ju zadr~ao se samo njihov "simboli ni" broj. Nacionalna struktura SRJ u periodu od 1948. godine -opi pokazatelji Savezna Republika Jugoslavija, koju ine Republike Srbija i Crna Gora, multietni ka je zajednica sastavljena od razli itih etni kih, nacionalnih i jezi nih skupina koje stoljeima ~ive zajedno. Demografski podaci s posljednjeg popisa stanovniatva 1991. godine pokazuju da, unato  broj anoj veini Srba i Crnogoraca od ukupno 10.406.742 stanovnika, razli ite manjinske skupine ine 32,7%. U saveznoj Republici Srbiji, od ukupno 9.791.475 stanovnika, Srbi su zastupljeni sa 65,7%, Crnogorci sa 1,4%, a ostalo su pripadnici nacionalnih manjina. Budui da 1/3 stanovniatva SR Jugoslavije ine pripadnici manjina, smatra se da ona nije nacionalno homogena zajednica. TABELA br.1: Nacionalni sastav stanovniatva, 1991. god. UkupnoSrbiCrnogorciJugoslaveniAlbanciSR Jugoslavija1040674264855965205083435931727541Srbija (bez AP) 58242115081766 75258145810 76012Crna Gora 615267 57176380484 25854 40880Vojvodina 20125171151353 44721168859 2959Kosovo 1954747 195301 20045 30701607690 TABELA br.1a: Nacionalni sastav stanovniatva, 1991. god. MaariMuslimaniRomiRumunjiSlovaciSR Jugoslavija 345376 327290 137265 42386 67234 Srbija (bez AP) 4430 173871 69564  3554  3293Crna Gora...  89932.........Vojvodina 340946 6079 24895 38832 63941Kosovo...  TABELA br.1b: Nacionalni sastav stanovniatva, 1991. god. HrvatiBunjevci`okciOstaliSR Jugoslavija 115463 21662 1922 58291Srbija (bez AP) 26827 110 56 20040Crna Gora 6249...... 13425Vojvodina 74226 21552 1866 15398Kosovo...... 9428 Izvor: Prvi rezultati Popisa stanovniatva, domainstava, stanova i poljoprivrednih gazdinstava 1991. godine, Nacionalni sastav stanovniatva po opatinama, Statisti ki bilten br. 1934, SFRJ, Savezni zavod za statistiku, Beograd, 1992. Najvee manjinske skupine u SRJ ~ive u Republici Srbiji, uglavnom u tri podru ja. Najbrojnija manjina u SRJ i Republici Srbiji su etni ki Albanci. Njihov najvei dio, od ukupno 1.686.661 u Republici Srbiji, koncentriran je u Pokrajini Kosovo i Metohija, dok ostali ~ive u podru jima ju~ne Srbije. Najviae pripadnika muslimansko-boanja ke manjine, kojih je prema popisu iz 1991. godine u Republici Srbiji bilo 237.358, ~ive u oblasti Sand~ak (vlada SRJ je naziva Raaki okrug), a koja se prostire preko jugoisto ne Srbije u sjevernu Crnu Goru, du~ granice sa Bosnom i Hercegovinom. STANOVNI`TVO SR JUGOSLAVIJE PREMA NACIONALNOM SASTAVU (Popis 1991.godine) Slika 1.  Pokrajina Vojvodina, na sjeveru Republike Srbije, je podru je s etni ki najheterogenijim sastavom stanovniatva. U njoj ~ive pripadnici 26 razli itih etni kih, nacionalnih i jezi nih skupina. Prema posljednjem popisu stanovniatva 1991. godine u AP Vojvodini su najbrojniji Srbi. Prema popisu iz 1991. godine u Vojvodini su ~ivjela 1.151.353 stanovnika srpske nacionalnosti ili 57,2% ukupnog stanovniatva. U odnosu na popis od 1948. godine kada je u Vojvodini bilo 841.246 Srba, njihov se broj poveao za 310.107 ili 36,86%, ato se tuma i planskim doseljavanjem Srba nakon II. svjetskog rata, posebno u prvim poslijeratnim decenijama kada je kod Srba i prirodni priraataj bio povoljan. Prema popisu iz 1991. godine Srbi etni ki prevladavaju na 77,8% teritorija Vojvodine, u apsolutnoj su veini u 32 opine (od 45 koliko ih ima u Vojvodini), a u gotovo svim ostalim su drugi po brojnosti (Breznik, 1993). Srbi su 1961. godine inili apsolutnu ili relativnu veinu u 66,93% naselja Vojvodine, dok 1991. godine ine veinu u 68,53% naselja (Spasovski, 1994). Prema popisu iz 1991. godine u Vojvodini ~ivi 44.721 Crnogorac ili 2,2% ukupnog stanovniatva, a 1948. godine bilo ih je 30.589 ili 1,8%. To zna i da se u ovom periodu njihov broj poveao za 46,19%. Zanimljivi su podaci sa popisa 1981. godine gdje su 154.407. graana, koji su se izjasnili kao Jugoslaveni, naveli da je srpskohrvatski njihov materinji jezik (90%), STANOVNI`TVO REPUBLIKE SRBIJE PREMA NACIONALNOM SASTAVU (Popis 1991.godine)  Slika 2.  12.272. (7,3%) naveli su da je to maarski (Petrovi, 1987). Kako je popis stanovniatva vraen u vrijeme nacionalisti ke kampanje u Srbiji i uo i rata, mo~e se pretpostaviti da su se jednim dijelom pripadnici nacionalnih manjina izjaanjavali kao Jugoslaveni kako bi skrili svoju etni ku pripadnost i tako se zaatitili. Na temelju analize podataka dobivenih popisima stanovniatva nakon II. svjetskog rata, vidljivo je da se broj i postotni udio pripadnika nacionalnih manjina u SRJ konstantno smanjivao. Izuzetak su u tom pogledu Albanci, Romi, Makedonci i kako je prethodno navedeno-Jugoslaveni. Maari ine najveu manjinsku skupinu u Vojvodini i drugu po brojnosti (poslije Albanaca) u SR Jugoslaviji. Broj Maara u Vojvodini i SRJ u poslijeratnom periodu najprije je rastao do aezdesetih godina (1948: Vojvodina-428.932 ili 25,8% ukupnog stanovniatva, SRJ-433.763 ili 6,3%; 1961: Vojvodina-442.561 ili 23,9%, SRJ-449.857 ili 5,5,%). Od aezdesetih godina broj Maara stalno opada tako da umanjenje od 1961. do 1991. godine u Vojvodini iznosi 23,29%, au SRJ 23,5%. Ovaj pad se objaanjava niskim prirodnim priraatajem, negativnim migracijskim saldom, te sklapanjem mjeaovitih brakova (Samard~i, 1998). Popisom 1991. godine utvreno je da u SRJ ~ive 67.234 Slovaka. Populacijska dinamika Slovaka je stabilna, sa blagim trendom opadanja (SRJ, 1948.god.-72.032). Udio slova kog stanovniatva u Vojvodini opao je sa 4,3% 1948. na 3,2% 1991. godine. U SRJ 1948. ~ivjela su 63.133 Rumunja, a 1991. bilo ih je 42.386, ato predstavlja umanjenje od 32,87%. Broj Rumunja u Vojvodini iznosio je 1948. godine 59.263 (3,6% stanovniatva), a 1991. bilo ih je 38.832 (1,9%). Ovako prili no veliko smanjenje (34,51%) tuma i se niskim te ak i negativnim prirodnim priraatajem, negativnim saldom vanjskih migracija, sklapanjem mjeaovitih brakova i drugim imbenicima. Od ukupnog broja Rumunja u SRJ, 91,61% ~ivi u Vojvodini. Etni ki su dominirali u 20 naselja, ali nisu u veini ni u jednoj opini. Uglavnom su koncentrirani u jugoisto nom Banatu (Spasovski, 1994). U Republici Crnoj Gori, uz sand~a ke muslimane-boanjake, postoje male albanske i hrvatske manjinske zajednice. STANOVNI`TVO AP VOJVODINE PREMA NACIONALNOM SASTAVU (Popis 1991.godine) Slika 3.  Nacionalna struktura SRJ, od posljednjeg i prethodno prikazanog popisa 1991. godine, je bitno izmijenjena. Uzroci tome su, s jedne strane, veliki priliv izbjeglica uglavnom srpske etni ke pripadnosti sa prostora drugih dr~ava nastalih raspadom SFRJ (posebno Republika Hrvatske i Bosne i Hercegovine), a s druge strane, poja ano iseljavanje pripadnika nacionalnih manjina, prije svega Maara i Hrvata u istom periodu. Komesarijati za izbjeglice Srbije i Crne Gore i UNHCR, izvraili su 1996. godine popis izbjeglica koji se nalaze na teritoriju SRJ. Prema tom izvoru u Srbiji se nalazi 537.937 izbjeglica, a od tog broja 259.719 ili 48,28% boravi u Vojvodini. Procjenjuje se da je broj izbjeglica vei od navedenog s obzirom da se nisu svi odazvali na popis. U izbjegli koj populaciji Srbi ine 89,4%. Na 100 stanovnika Vojvodine danas doe 12,9 izbjeglica, dok u cijeloj Srbiji na 100 stanovnika doe 6,3 izbjeglica. Usporedbom popisa stanovniatva iz 1991. godine i popisa izbjeglica i drugih ratom ugro~enih lica u SRJ, lako je uo iti veliku koncentraciju izbjeglica upravo u opinama u kojima su Hrvati i Jugoslaveni 1991. inili zna ajan dio stanovniatva (Inija, `id, Ruma, Sombor, Sremska Mitrovica, Stara Pazova). Koncentracija izbjeglica manje je izra~ena u opinama u kojima veinu stanovniatva ine Maari. Izmeu 1991. i 1995. godine, oko 45.000 do 50.000 Hrvata bilo je prisiljeno napustiti SR Jugoslaviju, uglavnom zbog terora i zastraaivanja koji su organizirale lokalne nacionalisti ke skupine i srpske izbjeglice iz Hrvatske. Uznemirivanje i nasilje dostigli su kulminaciju na po etku rata u Hrvatskoj 1991. godine, a ponovo su narasli u kolovozu 1995. godine nakon hrvatskih vojnih operacija protiv tzv. "Republike Srpske Krajine" (Ren, 1996). U vrijeme velikog izbjegli kog vala iz BiH i Hrvatske, posebno 1991. i 1995. godine, mnoge maarske obitelji bile su prisiljene napustiti svoje domove pod pritiskom i nasilnim prijetnjama dijela izbjeglica i srpskih ekstremista. Procjenjuje se da je uz to oko 30.000 do 40.000 Maara pobjeglo iz Vojvodine tijekom godina rata kao bi, izmeu ostalog, izbjegli prisilnu mobilizaciju. Dakle, promjena nacionalne strukture SRJ u odnosu na stanje prema popisu stanovniatva iz 1991. godine evidentno je pogoraana u pogledu zastupljenosti manjinskog stanovniatva u ukupnoj populaciji SRJ. To na slika ovih dramati nih promjena dobit e se tek narednim popisom stanovniatva u SRJ. Demografska kretanja Hrvata u promatranom razdoblju Prema statisti kim podacima sa popisa stanovniatva od 1948. godine do posljednjeg popisa 1991. godine mo~e se vidjeti da Hrvate u SR Jugoslaviji odlikuje populacijski rast do 1961. godine, a potom naglo opadanje. Najvei pad zabilje~en je u tijeku posljednjeg meupopisnog razdoblja 1981-1991. godine za oko 30%. Uzimajui u obzir razdoblje od 1961. godine do posljednjeg popisa 1991. godine, broj je Hrvata u SRJ smanjen za 45%. Ovako velik pad broja nemati nog naroda jeden jugoslavenske republike nije istodobno zabilje~en ni u jednoj drugoj republici bivae Jugoslavije. Tabela 2. Promjene broja Hrvata u SRJ  1948. 1961. 1971. 1981. 1991.Hrvati Indeks 176 672 100207 073 117194 105 110156 272 88 115 463 65Bunjevci Indeks - - -9 755 100 21 662 222`okci Indeks - - -199 1001 922 965UKUPNO (H+B+`) Indeks176 672 100207 073 117194 105 110166 226 94139 047 78 Izvor: 1. Kona ni rezultati popisa stanovniatva 1948., knjiga IX., SZS, Beograd, 1954. 2. Popis stanovniatva 1961. i 1971., SZS, Beograd, 1973. 3. Popis stanovniatva 1981., SZS, Beograd, 1983. 4. Prvi rezultati popisa stanovniatva 1991., Statisti ki bilten br. 1934, SZS, Beograd, 1992.  1.- Grafikon demografskih kretanja Hrvata u SRJ Pad broja Hrvata mogao bi se objasniti smanjenjem prirodnog priraataja, emigracijama i promjenom nacionalnog opredjeljenja. Meutim, ovako veliki pad broja jednog naroda, uz istodobno poveanje svih ostalih slovenskih naroda u toj dr~avi, te poveanje ukupnog broja stanovniatva kroz cijelo razdoblje, upuuju na zaklju ak da su Hrvati bili izlo~eni odreenim mjerama dr~avne politike koja je imala za rezultat upravo njihovo broj ano smanjenje. U SR Jugoslaviji, 1948. godine Hrvati su inili 2,6% populacije, a u Vojvodini 8,1%. Hrvati u Vojvodini 1991. godine ine 3,7% stanovniatva. Najvei pad zabilje~en je u periodu od 1981. do 1991. godine i iznosi 35,5%. Ovaj pad se izmeu ostalog mo~e objasniti porastom broja Bunjevaca i `okaca kojih je 1991. bilo 21.552 odnosno 1866. Udio Bunjevaca u ukupnom stanovniatvu porastao je sa 0,48% 1981. na 1,08% 1991., a `okaca sa 0,01% na 0,08%. Ovaj skok je naro ito uo ljiv u nekim opinama sjeverne Ba ke, npr. u Subotici u kojoj je udio Bunjevaca sko io sa 5,75 na 11,66% i Somboru sa 0,74 na 3,09%. Znakovit je i porast broja Jugoslavena u ovoj pokrajini. Tako je u suboti koj opini opao udio hrvatskog stanovniatva sa 21,08 na 10,87%, u somborskoj sa 15,36 na 9,05%, uz istovremeno poveanje broja Jugoslavena-u suboti koj sa 10,82% 1981. na 15,11% 1991., u somborskoj sa 14,18 na 15,95% (Samard~i, 1998). Poznata je injenica da je popis stanovniatva 1991. godine vraen u vrijeme ekspanzije srpskog nacionalizma pa se ini opravdanim pretpostaviti da su se jednim dijelom pripadnici nacionalnih manjina izjaanjavali kao Jugoslaveni kako bi skrili etni ku pripadnost i tako se zaatitili. Broj Jugoslavena u nekim naseljima udvostru io se ili utrostru io u odnosu na 1981. godinu. Tabela 3. Promjene broja Hrvata i Srba u Vojvodini  1948. 1961. 1971. 1981. 1991.Hrvati Indeks 134 232 100145 341 108138 561 103109 203 81 74 226 55Bunjevci Indeks841 246 1001 017 717 1211 089 12 1301 107 378 1321 151 353 137 Izvor: Cf. supra biljeaka ispod Tabele 2. Usporednom analizom dobivenih podataka sa popisa stanovniatva Vojvodine u promatranom razdoblju, mo~e se uo iti tendencija stalnog opadanja broja Hrvata u Vojvodini, uz, istodobno, stalni porast broja Srba. Ipak, Hrvati su 1991. godine imali relativnu ili apsolutnu veinu u 12 vojvoanskih naselja, a najviae su bili zastupljeni u opinama Sremski Karlovci (1.364 ili 18,10%), `id (6.047 ili 16,65%), Apatin (4.354 ili 13,19%), Ba  (2.026 ili 11,75%) itd. Prema procjenama koje se naj eae koriste, u razdoblju izmeu 1991. i 1995. godine oko 30.000 Hrvata je pod pritiscima napustilo Vojvodinu, viae od 5.000 Srbiju, te oko 6.000  EMBED Excel.Chart.5 \s  2.- Grafikon usporedbe demografskih promjena Hrvata i Srba u Vojvodini Kosovo. U pokuaaju iznala~enja stvarnog broja Hrvata, koji danas ~ive u Vojvodini i Srbiji, Hrvati se, svakako, moraju potra~iti u skupinama Jugoslaveni i Neizjaanjeni. Grube procjene govore da se udio Hrvata u ovim skupinama kreu izmeu 30 i 60%. Tabela 4. Promjene udjela u ukupnom stanovniatvu Hrvata na Kosovu i Crnoj Gori  1948. 1961. 1971. 1981. 1991.KOSOVO727 827963 9881 243 6931 584 4411 954 747Hrvati % 5 290 0,77 251 0,88 264 0,78 718 0,6 8 161 0,4CRNA GORA377 189471 894529 604584 310615 267Hrvati %6 808 1,810 664 2,39 191 1,76 904 1,26 249 1,0 Izvor: Cf. supra biljeaka ispod Tabele 2. Hrvati na Kosovu posebna su grupacija autohtonog hrvatskog stanovniatva. Prema posljednjem popisu 1991. Hrvata je na Kosovu 8.161. Najvei broj je ~ivio u selima Janjevo, Sasare, Letnica, Vrnavokolo i Vrnez. Svoj su identitet sa uvali zahvaljujui religiji i to uglavnom zbog postojanja Albanaca katolika, kojih ima oko 10% od ukupnog albanskog stanovniatva. Zbog razli itih vrsta pritisaka i napada na ~ivot i imovinu ovog stanovniatva, krajem 1992. i po etkom 1993. godine Hrvati u skupinama od nekoliko stotina te u nekoliko navrata napuataju ove prostore. Trend iseljavanja se nastavlja i tijekom 1994. i 1995. godine, nakon ega je u Janjevu ostalo 750 ljudi. Meutim, rat na Kosovu 1999. godine promijenio je i ovaj broj, tako da mo~emo slobodno ustvrditi kako je hrvatska manjinska zajednica sa Kosova potpuno nestala. Prema popisu iz 1991. godine, Hrvati su u Crnoj Gori predstavljali 1,02% ukupnog stanovniatva, tj. 4,49% Hrvata u SRJ. Demografska kretanja Hrvata u Crnoj Gori gotovo su identi na onim u Vojvodini, a karakterizira ih poveanje broja i udjela u ukupnom stanovniatvu do 1961. godine (10.664 ili 2,3%), kada zapo inje pad. Znakovito je i poveanje broja Jugoslavena na hrvatskom etni kom prostoru, kada je sa 1 559 ili 0,3% Jugoslavena 1961. godine taj broj povean na 25 854 ili 4,2% 1991. godine. Prema izvjeaima i slobodnim procjenama od 1992-1994. godine lokalno je hrvatsko stanovniatvo trpjelo stalne pritiske i uznemirivanja, te zbog teake ekonomske i socijalne situacije, oko 50% Hrvata je napustilo ove prostore. Tako se npr. postotak hrvatskog stanovniatva Tivta smanjio sa 50% prije rata na 20% sada. Nakon ovakve bilance, te ukoliko se ne promjene okolnosti, postoji opravdani strah za opstanak hrvatske manjine u Crnoj Gori. Obilje~ja manjinskog identiteta Hrvata u SRJ Hrvati u SRJ dio su hrvatskog nacionalnog korpusa koji kao autohtono stanovniatvo oduvijek ~ive na prostoru Vojvodine (Srijema, Ba ke, Banata), Kosova, u Boki Kotorskoj, a ~ive u ne malom broju i u Beogradu te u drugim gospodarskim i upravnim srediatima Srbije i Crne Gore. Raspadom bivae SFRJ Hrvati Srijema i Boke Kotorske prvi puta u svojoj povijesti su se naali u polo~aju nacionalne manjine, dok su Hrvati Ba ke i Banata prvi puta u svojoj povijesti odvojeni dr~avnom granicom od svoga mati nog naroda. Kao kolektivitet oni ine hrvatsku nacionalnu manjinu u SRJ, unato  injenici da im do danas nije slu~beno priznat manjinski status. U prilog takvoj tvrdnji idu kako subjektivni tako i objektivni kriteriji za odreenje manjine. Kako je prethodno navedeno, meunarodno najutjecajnija definicija manjine je ona talijanskog profesora F. Capotortija iz Studije o pravima koji pripadaju etni kim, vjerskim ili jezi nim manjinama, u kojoj je rekao: "Manjina je broj ano manja skupina od ostalog dijela stanovniatva jedne dr~ave...". Hrvati su broj ano manja skupina od veinskog (ih) naroda u SRJ. Nadalje, "...u polo~aju da ne dominira, iji lanovi-dr~avljani te dr~ave imaju s etni kog, vjerskog ili jezi nog glediata karakteristike po kojima se razlikuju od ostalog dijela stanovniatva...". Hrvati u SRJ su o igledno u nedominirajuoj poziciji u odnosu na veinski narod (narode), dr~avljani su SRJ, tj. RS i RCG i razlikuju se po svojim etni kim, jezi nim i kulturnim osobinama od veinskog (ih) naroda. Potom, iako samo implicitno "...odr~avaju osjeaj solidarnosti upravljen ka o uvanju njihove kulture, tradicije, vjere ili jezika". Hrvati u SRJ su kroz povijest zadr~ali i nastoje zadr~ati svoju kulturu, tradiciju, vjeru i jezik-dakle svoje posebnosti i identitet. S obzirom na na in nastanka manjina i podjele u tri osnovne skupine, vidljivo je kako Hrvati u SRJ nisu ni "nove" manjine koje karakterizira specifi an oblik "stvaranja" novih etni kih skupina, niti neautohtone "neteritorijalne" manjine nastale nasilnim preseljenjem ili dragovoljnom migracijom. Hrvati u SRJ su autohtone ili "teritorijalne" manjine koje od davnina ~ive na odreenom teritoriju. Ako se o nastanku manjina govori sa stajaliata volje, (Domini, 1984) treba naglasiti da su neke skupine postale manjinama dragovoljno-samoopredjeljenjem ili pravom opcije. Kod Hrvata u SRJ taj in volje prigodom nastanka nije prisutan jer se dogodio nasilno, pri raspadu dr~ave u kojoj su ~ivjeli sa mati nim narodom. Uzimajui u obzir i druge relevantne definicije (Deschenes, 1985; Eide, 1993; Chernichenko, 1996), koje svojim sadr~ajem poja avaju kriterij i tra~e, u odnosu na Capotortijevu definiciju, dodatne karakteristi ne "manjinske elemente , poput: dr~avljanstva dr~ave u kojoj ~ive lanovi manjine i kolektivne volje za odr~anje iji je cilj postizanje pravne i fakti ne jednakosti sa veinom, mo~e se ustvrditi da Hrvati u SRJ zadovoljavaju i ove postavljene kriterije. Pored injenice da su dr~avljani dr~ave u kojoj ~ive, oni imaju svoju mati nu dr~avu Republiku Hrvatsku. Na ovim, do sada spomenutim, karakteristi nim elementima zasnivaju se i definicije koje su dane u prijedlozima dokumenata usvojenim u okviru europskih institucija. U nekim prijedlozima definicije za potrebe rada UN na zaatiti manjina spominjali su se, izmeu ostalog, elementi lojalnosti pripadnika prema dr~avi u kojoj ~ive, te "dovoljan" broj osoba lanova pripadnika manjine. Ovi prijedlozi nisu nikada bili slu~beno prihvaeni iako su bili slu~beno predlo~eni. Hrvati u SRJ prema svim kriterijima, dosada primjenjivanim u odreivanju statusa manjine, trebali su stei ovo pravo i status u dr~avi u kojoj ~ive. No, treba naglasiti da eventualno eksplicitno priznanje postojanja odreene nacionalne manjine od strane dr~ave u kojoj ta manjina ~ivi, ne mo~e imati konstitutivni ve samo deklaratorni karakter, jer postojanje manjine objektivna je injenica koja ne mo~e ovisiti od ne ije subjektivne volje. Literatura BREZNIK, D.: Demografske odlike stanovniatva SRJ po nacionalnosti, Jugoslavenski pregled, br.4., Beograd, 1993. DOMINI, M.: Manjinsko pitanje i meunarodni odnosi, Zagreb, 1984., magistarski rad PETROVI, R.: Etni ki meaoviti brakovi u Jugoslaviji, Beograd, 1987. RADOVI, Z.: Manjine i teritorijalna autonomija u: Autonomija i multietni ka druatva, zbornik tekstova, Otvoreni univerzitet, Subotica, 2000. SAMARD}I, M.: Polo~aj manjina u Vojvodini, Centar za antiratnu akciju, Beograd, 1998. SPASOVSKI, M.: Teritorijalni razmjeataj naroda i nacionalnih manjina u SRJ, Jugoslavenski pregled, br. 1., Beograd, 1994. SEKULI, A.: Ba ki Bunjevci i `okci, `kolska knjiga, Zagreb, 1989. TATALOVI, S.: Manjinski narodi i manjine, IP "Prosvjeta", Zagreb, 1997. TONKOVI, B.: Izlaganje o stanju hrvatske manjine u SR Jugoslaviji, Glasnik foruma hrvatskih manjina, Hrvatska matica iseljenika, Zagreb, vol. 1, 1996. Ostali izvori: Izvjeataj o polo~aju hrvatske nacionalne manjine u Srbiji, Helsinaki odbor za ljudska prava u Srbiji, Beogradu, URL: www. helsinki. org. yu/god/manj1. htm Sporazum o normalizaciji odnosa izmeu RH i SRJ, sklopljen 23. kolovoza 1996.god. u Beogradu, potvren 3. listopada 1996. god., stupio na snagu 18. listopada 1996. god., NN-MU 10/96. injenice i statistika, Ministarstvo za informacije RS, http://www.srbija-info.yu/ Ustav Republike Srbije, Slu~beni glasnik Republike Srbije, br. 1/90 Ustav Republike Crne Gore, Slu~beni list R. Crne Gore, br.48/92, 5. poglavlje, lanci 67 i 76. Ustav SR Jugoslavije, Slu~beni list SRJ, br. 1/92 Zakon o slu~benoj upotrebi jezika i pisma, Slu~beni glasnik Republike Srbije, br. 45/1991., l. 2. i 3. Zakon o osnovnim akolama Srbije, Slu~beni glasnik Republike Srbije, br. 50/1992-1726, l. 5. Zakon o druatvenoj brizi o djeci, Slu~beni glasnik Republike Srbije, br. 49/1992., l.45. Zakon o osnovnoj akoli, Slu~beni list Republike Crne Gore, br. 34/1991-574. Priopenje Saveznog ministarstva za vanjske poslove SRJ, Naaa borba, 20. o~ujka 1998."Jugoslavija zatra~ila prijem u Vijee Europe" Opa enciklopedija, tree izdanje, JLZ, Zagreb, 1982., svezak 8. Vojna enciklopedija, drugo izdanje, Vojnoizdava ki Zavod, Beograd, 1975., svezak 10. Opa enciklopedija, tree izdanje, JLZ, Zagreb, 1982., svezak 1. Statisti ki bilten SFRJ br. 1934, Savezni zavod za statistiku, Beograd, 1992. Popis izbjeglica i ratom ugro~enih lica koja se nalaze na teritoriju SRJ, Komesarijat za izbjeglice Srbije i Crne Gore i UNHCR, Beograd, 1996. Specijalno izvjeae Elizabet Ren o manjinama, Komisija za ljudska prva, E/CN. 4/1997/8, 25. listopad 1996. god. Prvi rezultati popisa stanovniatva Vojvodine 1991., Novi Sad, 1991. Izvjeataj o polo~aju hrvatske nacionalne manjine u Srbiji, Helsinaki odbor za ljudska prava u Srbiji, Beograd, 1998. Glasnik III. foruma hrvatskih manjina, Hrvatska matica iseljenika, Zagreb, 1998., p. 49 DESCHENES, J. U: Doc. E/CN. 4/Sub. 2/1985/31, par. 181; EIDE, A. U: Doc. E/CN. 4/Sub. 2/1993/34, par. 29; CHERNICHENKO, S. U: Doc. E/CN. 4/Sub. 2/AC. 5/1996/WP. 1, p. 5 Okvirna konvencija za zaatitu prava nacionalnih manjina, Vijee Europe, 1994.: Instrument za zaatitu manjinskih prava, 1994. Prijedlog Potkomisije iz 1951.: UN Doc. E/CN. 4/Sub. 2/217, p. 15-17 Sa~etak Zaatita manjina zauzima jedno od klju nih mjesta u politi koj transformaciji isto noeuropskih zemalja, a etni ki odnosi i postupanje prema manjinama pokazali su se iznimno va~nim pitanjem za sigurnost i stabilnost na Balkanu, posebno SR Jugoslavije. Perspektive za mir u ovoj dr~avi u velikoj e mjeri ovisiti od sposobnosti pronalaska rjeaenja za probleme nacionalnih manjina. Svi jugoslavenski ustavi sadr~e odredbe o manjinskim pravima, ali su vidljive bitne razlike u stupnju predviene zaatite manjina. U njima se status manjina regulira kroz slobode i prava pojedinaca  pripadnika manjina. Status manjine kao kolektiviteta je uglavnom nereguliran, a mehanizmi zaatite zajedni kih prava su nedovoljno razvijeni. Hrvati kao autohtone i homogene skupine ~ive na prostoru danaanje SRJ, u Republikama Srbiji i Crnog Gori. U Srbiji je najvea koncentracija Hrvata na podru ju AP Vojvodine, a nakon Kosovske krize Hrvata viae nema na podru ju Kosova. U Crnoj Gori Hrvati ~ive uglavnom na podru ju Boke Kotorske. Raspadom SFRJ Hrvati u SRJ su se naali u polo~aju nacionalne manjine sa injenicom da im do danas taj status nije slu~beno priznat. Prema svim do sada primjenjivanim kriterijima u odreivanju statusa manjine, Hrvati u SRJ su trebali stei ovo pravo i status, jer, postojanje manjine sa svojim karakteristi nim manjinskim obilje~jima, objektivna je injenica koju nijedna dr~ava sa europskim ambicijama ne mo~e unedogled ignorirati.  Na isti na in su Maari 1918. godine od dr~avotvornog naroda, u maarskom tzv. translajtanskom dijelu Austro-Ugarske, postali nacionalna manjina u Kraljevini SHS.  Sporazum o normalizaciji odnosa izmeu RH i SRJ, sklopljen 23. kolovoza 1996.g. u Beogradu, potvren 3. listopada 1996. god., stupio na snagu 18. listopada 1996. god., NN-MU 10/96.  Vojna intervencija NATO-a u SR Jugoslaviji, izvedena u periodu od 24. o~ujka do 9. lipnja 1999. g., bitno je izmijenila status Kosova. Nakon sklapanja mirovnog sporazuma u Kumanovu, povla enja jugoslavenskih vojnih i policijskih snaga sa Kosova i razmjeatanja mirovnih snaga UN (KFOR) u toj pokrajini, a zatim i Civilne misije UN koja tamo vrai administrativnu upravu, Kosovo je samo de iure u sklopu Republike Srbije, dok je de facto stavljeno pod protektorat UN. U tom kontekstu, pitanja statusa manjina na Kosovu viae nije vezano za problematiku poativanja prava manjina u Srbiji.  Prethodni status Vojvodine kao Autonomne Pokrajine u okviru Republike Srbije, kao i u slu aju Kosova, davao je pokrajinskim vlastima airok spektar zakonodavne i izvrane neovisnosti u odnosu na sredianju vlast. Meutim, promjene ustava Republike Srbije iz 1990. god. zna ajno su umanjile ovu autonomiju. Sada pokrajinska Skupatina nema suatinska zakonodavna ovlaatenja i mo~e samo podnositi sugestije i preporuke skupatini Republike Srbije o pitanjima od zna aja za Pokrajinu.  Ova odredba ustava predstavlja ak korak dalje od l. 27. Pakta i u skladu je s rjeaenjem usvojenim u Europskoj konvenciji za zaatitu nacionalnih manjina ( l.17.).  "The Federal Republic of Yugoslavia, continuing the State, international legal and political personalityof Socialist Federal Republic of Yugoslavia assumed internationally"-navedeno u:Application of the Convention on the Prevention and Punishment of the Crime of Genocide (Bosnia and Herzegovina vs Yugoslavia), ICJ, Judgment of 11. July, 1996.  Cf.: st. 4. Opeg komentara br. 26 (61) o pitanjima vezanim za kontinuitet obveza prema Paktu o graanskim i politi kim pravima, Komitet za ljudska prava, Doc. UN CCPR/C/21/Rev. 1/Add. 8., 8. prosinca 1997.g.  Cf. odluku Komiteta ministara Vijea Europe sa 639-og zasjedanja, 7-9. rujna 1998., to ka dnevnog reda 2.4.; cf. Doc. Vijea Europe CM (98) 45 od 23. o~ujka 1998.; cf. Priopenje Saveznog ministarstva za vanjske poslove SRJ, Naaa borba, 20. o~ujka 1998. "Jugoslavija zatra~ila prijem u Vijee Europe", str. 1.  Prof. Tatalovi navodi kako je zamialjena teorijska granica od 80% veinskog stanovniatva minimum za nacionalno homogenu zajednicu. U: TATALOVI, S.: Manjinski narodi i manjine, IP "Prosvjeta", Zagreb, 1997.., p. 111  "Od ukupnog broja kolonista bilo je 71,9% Srba, 17,8% Crnogoraca, 5,31% (Popis 1991.g.) Makedonaca, 3,17% Hrvata, 0,93% Slovenaca i 0,82% Muslimana. To izmeu ostalog govori kako su 162.000 srpskih i 40.000 crnogorskih kolonista bitno pridonijeli da bi se i po nacionalnom sastavu opravdalo uklapanje Vojvodine u sastav Srbije." GAE`A, N.: Agrarna reforma i kolonizacija u Jugoslaviji 1945-1948., doktorska disertacija, Beograd, 1984.  Popis izbjeglica i ratom ugro~enih lica koja se nalaze na teritoriju SRJ, Komesarijat za izbjeglice Srbije i Crne Gore i UNHCR, Beograd, 1996.  Od 1981. god. u slu~benu statistiku uvode se nazivi "Bunjevci" i " `okci".  Prvi rezultati popisa stanovniatva Vojvodine 1991., Novi Sad, 1991.  Izvjeataj o polo~aju hrvatske nacionalne manjine u Srbiji, Helsinaki odbor za ljudska prava u Srbiji, Beograd, 1998.  Okvirna konvencija za zaatitu prava nacionalnih manjina, Vijee Europe, 1994.: Instrument za zaatitu manjinskih prava, 1994.  Prijedlog Potkomisije iz 1951.: UN Doc. E/CN. 4/Sub. 2/217, p. 15-17 PAGE  PAGE 17  EMBED Excel.Sheet.8  SRBI62,30%CRNOGORCI5%JUGOSLAVENI3,30%ALBANCI16,60%MAARI3,30%MUSLIMANI3,10%ROMI1,30%HRVATI1,10%OSTALI, NEIZJA`NJENI4%I NEOPREDJELJENI;IZJA`NJENI PO REGION.PRIPADNOSTI; NEPOZNATO  SRBI65,70%ALBANCI17,30%MAARI3,50%JUGOSLAVENI3,20%MUSLIMANI2,40%CRNOGORCI1,40%ROMI1,40%HRVATI1,10%OSTALI3%NEIZJA`NJENI I1,00%NEOPREDJELJENI;IZJA`NJENI PO REGION.PRIPADNOSTI; NEPOZNATO  EMBED Excel.Sheet.8   EMBED Excel.Sheet.8  SRBI57,20%MAARI16,90%JUGOSLAVENI8,40%HRVATI3,70%SLOVACI3,20%CRNOGORCI2,20%RUMUNJI1,90%ROMI1,20%BUNJEVCI1,10%OSTALI3,20%NEIZJA`NJENI I1%NEOPREDJELJENI;IZJA`NJENI PO REGION.PRIPADNOSTI; NEPOZNATO ~"Tz $ & F $$  7$  ²Ʋ".JL.0Thj BDFZ\"p & ( 24""J#L#Z#\#f#h#%%0&úжвЩCJ 56CJCJH*CJH* 56CJCJCJH*j0JCJUCJ5CJ CJOJQJ5CJOJQJ5CJOJQJ CJOJQJ6CJOJQJCJBz F"p  %%4&+D577*8ACC DJHL$ $ 0&2&4&+t2v2x2D577*8;;f<h<x<z<AACC DD(R*RHWxWzWW.[:[bbdhphlHlJlNsu4vw x:~<~ʒJL2jl8D"$º.:̽R CJOJQJOJQJ56 56CJCJ5CJ5CJj0JCJUCJH*CJ 56CJCJH*MLDWFWHWzW.[bdhlJlBnNsuu(v{Ȓʒ̒JL028$$ $ \º.PR^`&(*,$ $  $ $ ^` "&,dfNP$&*fh<>HJ\^<>@N$*R jU6CJ CJOJQJOJQJ5CJ6CJ6CJCJCJCJ5CJ5j0JCJU5CJCJJ(8FTda$$l    ֈ' r0"       $  df*:r*$$l    $' r0" $ \$$l    ֈ' r0"  :NPdx$&(* *$$l    $' r0"  *$$l    $' r0" $ * 0@Rfa$$l    ֈ' r0"       $  fh$,rii$$ *$$l    $' r0" $ \$$l    ֈ' r0"  ,4<>RdxH,$$ld    $' r0"  $ *$$l    $' r0" $$ HJLN\nzU$$l    r' r      $  "8J\^r~uu~$$ )$$l    "' r $ Q$$l    r' r   (<>@l )$$l    "' r  $$ )$$l    "' r $ *R$$ $  Dp4  $ $ $ BD^pr  L       NPB2$4$$$$$$^%`%%%&&&&'))))))-//H27888b8999:t<v<?$?&?V? jU jCJU5CJCJ 5B*CJB*CJB*CJ5CJj0JCJUCJ5CJ jCJUCJ j5U5CJE  L                          $  tBD2$4$$$$$$$$$$$$$$$ $   $ $$$$$%%%(%0%@%F%X%^%,$$ $ a$$l    ֈX h,"        ^%`%r%%%%%%%%%%%%$$ $ \$$l    ֈX h,"  %%%%%%%%%%%&&&&&&6&D&T&V&f&v&x&դո$$ $ *$$l    $X h," x&&&&&&&&&&&&&',((Z)))))))$  *$$l    $X h,"  $$ )-H277888(8*86888D8F8R8T8`8$$ $ $ `8b8p888888888888,$$ $ c$$Tl    ֈX h,"        88 99(909D9L9^9f9z9999X$$ $ ^$$Tl    ֈX h,"  999:=? ?"?$?^???AABBBBBBB$$ $ $ $$  ,$$Tl    $X h," V?X?Z?\?^??????AABBBBBCCDDDDrKRTSSS8e:eggmmmmrrs0s2sLss,txtt$uDuFubuufvhvvv6ww(xXxxx&y(yFyy\zbzz{޺޴޴޴ޱޱޱ6CJCJCJH*6 CJOJQJ5 5B*CJB*CJB*CJ5CJj0JCJUCJCJ5CJCJ jU j = Uj = UVDBBBBBBBBBBC"C6C$ a$$l    ֈD r,"       $$  6C8CFCLCXC`ClCtCCCCCCCCCCC$$ $ \$$l    ֈD r," CCDDD(D,D8D@DPDXDdDlDxDDDDDDDDrK$  $ *$$l    $D r," $$ rKRRVSSXaJgnorrrrrrrrsssss s sssss$  ssss0s2sttttFuHuufvhvww xxxx(y*yy\z^z`zbzz  $ zz{{(}*}}}Z~\~RTƁȁ`bjl$  {{(}*}}}Z~\~~RTƁȁ`bjl ܆ކ‡JL68<>8:Ȍ،ڌ”Ĕޔ&:<>TdNPRPRCJH*6CJ j0JUCJj0JCJUCJOJQJ6CJOJQJCJH*CJH*CJCJN ܆ކ‡JL68<>8:ČƌȌ،ڌ&(*,7$ $  ,.02468:<NRTln&N$  RTVXlnp&(ԯ@LNPRزڲܲȳʳƴȴʴRVXdfhlnz|µƷʷ̷ "& jVUj = UVmHCJB*CJOJQJhmH nH  jUj83 = UV jU0JmH0J j0JU5CJj0JCJUCJ j0JUBDd<<  C A2ѝ}sՒk7}Dv`!ѝ}sՒk7}xB%xWMhA~oZlA)"JVMb[[{ՂA ZB((z"G8XxWm=Z {lc$07|7?; ~"*%Y(,˂¸ɼ S$Cj7xZM[w\ָJDm!@L6#n=Et!_']\:OyᱱLLMag3cW3SvӺD 5tmr*3Q^xUDJRc5zFjȮpo1^S rbmUzEKY9I*[<26eoW&U]hǶҮ +/wiev,x·jKx_KlR(͇lR?21U7'2&IeK{$-M>NR䩬YS-Mʖ&wMo Ǩ~Z*mqWD2vclFal:dfuJkM,06>/4cӌ-2X;|M0c,]U?¿PW?1wZPרVJ״ݓ>Bb܇mQƮ;X`쨃`{ԞU&Кk`&)I{9Anr =A`?3z_sbtރȯ:E9KKН)Qo!ߋBn3QxGpñ<5f3)Kw퇘 Ώy_Rc :<,Ý2}PgH[Qo^5|dE \Oe)ZuE畢$sJQQԃQX))E7RtQ_SE4㧝Dd;B  S A?2/GYe831ѹi v`!GYe831ѹi$hB(xŕJAQC- AJ}¾B|m,]ۙfn?_6誙Cq5 f[θMb׎3Gȫax/yCY/?*DWU*|1gBh)t c n :~  # L D 6 g b  c   0;F>(jie/  m (& 7 Rl"HVB7d 1[! H0 GL} 0 @A@L;?O;  l &APage &PMEpson LQ-1070 ESC/P 20Ko*  DLfX ڀ!!*_)dpson LQ-"d??3]^F A@@;_;HRVATI 2 Bol]^r A@@;R_;HRVATI 2 Bol]^( A@@;8_;HRVATI 3 Bol]^  3 A@@;b;HRVATI 2 Bol]^ . hA@@;_;HRVATI 2 Bol]\\$ A@@;_;SRBI " Bol]\dZ A@@;j_;SRBI " Bol]\ ?X A@@;_;SRBI " Bol]\    F A@@;_;SRBI " Bol]\   A@@;`;SRBI " Bol]\   aA@@;Z;1948.  ]\   mA@@;&Z;1961.  ]\  imA@@;[;1971.  ]\W t @ _A@@;[;1981.  ]\5 t _A@@;^b;1991.  33QQ;QE4D FAZuV 3O* 343*4523  43" $%3O&Q43       444AZuV 3O3 ! 43*4523  43" $%3O&Q43       4444 L >   l   dMbP?_*+%&&APage &P"& ??U >  l   dMbP?_*+%&&APage &P"&??U >  l   dMbP?_*+%&&APage &P"&??U >  l   dMbP?_*+%&&APage &P"&??U >  l   dMbP?_*+%&&APage &P"&??U >  l   dMbP?_*+%&&APage &P"&??U >  l   dMbP?_*+%&&APage &P"&??U >  l   dMbP?_*+%&&APage &P"&??U >  l   dMbP?_*+%&&APage &P"&??U >  l   dMbP?_*+%&&APage &P"&??U >  l   dMbP?_*+%&&APage &P"&??U >  l   dMbP?_*+%&&APage &P"&??U >  l   dMbP?_*+%&&APage &P"&??U >  l   dMbP?_*+%&&APage &P"&??U >  l   dMbP?_*+%&&APage &P"&??U >  K <( P/  rP Mq1^p>B0|h8.o Z  E  h6A 8xAf2b?Oe`%G()*Z2^Rh]k1{k3yiVy&I_sT Dm l#h Cn`dpQrRRGjpF] S5F MY R  =  ^[ d( -8     ='  ' =' =--  $333-333--'-- 8--'-- 3--'--  3--  $<QIQI<<Q$\QjQj\\Q$CCC$...$L L L$,,$`pmpm``p$$$--'-- 3--'-- =-3 3HRHelvetica-06060606r0r6Q0Q6/0/606333SStt66WWww--"System-'--- 8---'--- 3---'---  .----'--- 3---'--- =---'--- =---'--- OP94   2 >9100---'--- =---'--- Oq9U  2 >Z100---'--- =---'--- {---'--- =---'--- A+  2 0108---'--- =---'--- ,  2 121---'--- =---'--- ---'--- =---'--- J4  2 9103---'--- =---'--- 3  2 130---'--- =---'--- E=---'--- =---'--- nqX[  2 ]`81---'--- =---'--- y  2 ~132---'--- =---'--- ---'--- =---'--- }  2 59---'--- =---'---   2 137---'--- =---'--- =  2 %0 2 20 2 40 2 60 2 l80 2 K100 2 )120 2 140---'--- =---'--- =  2 @1 2 a2 2 3 2 4 2 5 2 6 2 7 2 #8 2 D9 2 a10 2 11 2 12 2 13 2 14---'--- =-fHRHelvetica-  2 gH 2 uR 2 V 2 A 2 T 2 I 2  ----'--- =a-  2 bH 2 pR 2 ~V 2 A 2 T 2 I 2  ----'--- =Ld<-  2 e>H 2 s>R 2 ?V 2 ?A 2 ?T 2 AI 2 A ----'--- =o{_-  2 |aH 2 aR 2 bV 2 bA 2 bT 2 dI 2 d ----'--- = -  2 H 2 R 2 V 2 A 2 T 2 I 2  ----'--- =n\^-  2 ]aS 2 k`R 2 yaB 2 cI 2 c ----'--- =H-  2 IS 2 WR 2 eB 2 sI 2  ----'--- =14!-  2 5$S 2 C#R 2 Q$B 2 _&I 2 m& ----'--- =.-  2 /S 2 =R 2 KB 2 YI 2 g ----'--- =(-  2 )S 2 7R 2 EB 2 SI 2 a ----'--- = _E  2 E1948 2 E.---'--- =   2 1961 2 .---'--- = !  2 1971 2 .---'--- =h  2 h1981 2 h.---'--- =  2 1991 2 .---'--- =---'- =-'- =--' = '  '>nMt>vM>pM&F&DA5PD&P  M F /  ~ $'H  e'\f\8     R'  HRHelvetica-"System-'- R-'- R-- $___-___---'--- H ---'--- _---'--- _-- $qqq$$(~@~@((~$dU}U}ddU$$94949$$333$KddKK$###---'--- _---'--- R-_ _YeYeQYQeYeYeYeXYXeYe___RR  FF99vv---'--- H ---'--- _---'--- W----'--- _---'--- R---'--- R---'--- le  2 sm100 ---'--- R---'--- l  2 s100 ---'--- R---'--- ---'--- R---'--- zMS  2 Z$108 ---'--- R---'--- Q*X  2 1`121 ---'--- R---'--- ---'--- R---'--- b  2 i103 ---'--- R---'--- 5@  2 130 ---'--- R---'--- dX---'--- R---'---   2 81 ---'--- R---'--- /  2 132 ---'--- R---'--- ---'--- R---'--- jD  2 L59 ---'--- R---'--- |  2 137 ---'--- R---'--- R  2 E0 2 :20 2 E:40 2 :60 2 :80 2 /100 2 L/120 2 /140 ---'--- R---'--- R  2 x1 2 2 2 3 2 /4 2 l5 2 6 2 7 2 "8 2 _9 2 10 2 11 2 12 2 M13 2 14 ---'--- R-HRHelveticaU-  2 H 2 R 2 V 2 A 2 "T 2 ;I 2 T ----'--- RI)-  2 .H 2 .R 2 .V 2 .A 2 /T 2 32I 2 L2 ----'--- Rp-  2 uH 2 uR 2 uV 2 uA 2 vT 2 7yI 2 Py ----'--- R-  2 H 2 R 2 V 2 1A 2 JT 2 cI 2 | ----'--- ReF-  2 KH 2 ,KR 2 EKV 2 ^KA 2 wLT 2 OI 2 O ----'--- R-  2 S 2 R 2 B 2 I 2  ----'--- Rf-  2 kS 2 kR 2 kB 2 oI 2 o ----'--- Ri;a-  2 a!S 2 z!R 2 !B 2 %I 2 % ----'--- R^V-  2 VS 2 oR 2 B 2 I 2  ----'--- RSK-  2 KS 2 dR 2 }B 2 I 2  ----'--- R 2 1948. ---'--- Rl: 2 :1961. ---'--- R 2 1971. ---'--- R 2 1981. ---'--- RX 2 X1991. ---'--- R---'- R-'- R--' R '  '>"uX,T.Tf>" u S] S<x   - @ Btw>G B v<>} FMicrosoft Excel 5.0 ChartBiff5Excel.Chart.5 Zgf  5WC J1xu&d! l R@ ~A8i @    >G  e V (\HU,: z  ( {n r W 3p,#nyN`~e@  P h n* /K \Jqt9F< MS\-r6 v  V y 1 $2E^kLXIJEf;t  jkG?k 4% gU;+y$ JyW My C,= Z J<,!=,NAcy,7=2~\b<*Nk7AP> |6lb<5E{$+?$0U_9D+Qk. Ta{61T/hz\[g9 -&Y tC*  y Rb ~<Z[ [ . !1s  .^<7 qk-yir6, F\ O  'sJTB%hTh g#o* 3 f }M ay !ChxC x  xg 2IH^2k/   FMicrosoft Excel ChartBiff8Excel.Sheet.89qGw`Bo$;$DlL: +s.8G(aV_IS9b3q 0 8lf*g'AUw mE|5@k @8 j 7hp S) : q N Ck  B1e&Z 4yMW5Pw3A;K41{.Jv'=H 44x M x% }r ntP=R =' beiC S&b DOJ W*Jr $oe8pK,qH&3 L |H`  x!z7o U8zX j V @ Y "z {4r K |} _a) |mY55 |!7E d5d ew,Noq:T~s"  ABa=" f=xZ8X1&e HRHelvetica1&e HRHelvetica1&e HRHelvetica1&e HRHelvetica1&e HRHelvetica1&e HRHelvetica1&e HRHelvetica1&e HRHelvetica1&e HRHelvetica14eTimes New Roman CE14eTimes New Roman CE14eTimes New Roman CE1&e HRHelvetica#,##0\ "kn";\-#,##0\ "kn"##,##0\ "kn";[Red]\-#,##0\ "kn"$#,##0.00\ "kn";\-#,##0.00\ "kn")$#,##0.00\ "kn";[Red]\-#,##0.00\ "kn">*9_-* #,##0\ "kn"_-;\-* #,##0\ "kn"_-;_-* "-"\ "kn"_-;_-@_->)9_-* #,##0\ _k_n_-;\-* #,##0\ _k_n_-;_-* "-"\ _k_n_-;_-@_-F,A_-* #,##0.00\ "kn"_-;\-* #,##0.00\ "kn"_-;_-* "-"??\ "kn"_-;_-@_-F+A_-* #,##0.00\ _k_n_-;\-* #,##0.00\ _k_n_-;_-* "-"??\ _k_n_-;_-@_->9_-* #,##0\ _K_n_-;\-* #,##0\ _K_n_-;_-* "-"\ _K_n_-;_-@_-FA_-* #,##0.00\ _K_n_-;\-* #,##0.00\ _K_n_-;_-* "-"??\ _K_n_-;_-@_- #,##0\ "HRD";\-#,##0\ "HRD"% #,##0\ "HRD";[Red]\-#,##0\ "HRD"&!#,##0.00\ "HRD";\-#,##0.00\ "HRD"+&#,##0.00\ "HRD";[Red]\-#,##0.00\ "HRD"A<_-* #,##0\ "HRD"_-;\-* #,##0\ "HRD"_-;_-* "-"\ "HRD"_-;_-@_-D?_-* #,##0\ _H_R_D_-;\-* #,##0\ _H_R_D_-;_-* "-"\ _H_R_D_-;_-@_-ID_-* #,##0.00\ "HRD"_-;\-* #,##0.00\ "HRD"_-;_-* "-"??\ "HRD"_-;_-@_-LG_-* #,##0.00\ _H_R_D_-;\-* #,##0.00\ _H_R_D_-;_-* "-"??\ _H_R_D_-;_-@_-                             L   L  h@ @   h@ @ +  h@ @   h@ @ =  h@ @ 5  h@ @ -  h@ @ (  h@ @   h@ @    & &  h@ @  &   &  &        h@ @ !  h@ @ "  &  &  &  &          8 ``i̜̙3f3333f3ffff333ff333f33f33BBB\Chart4 Sheet1[Sheet2\Sheet3 ]Sheet4^Sheet5^Sheet6_Sheet7`Sheet8aSheet9bSheet10cSheet11dSheet12eSheet13fSheet14gSheet15hSheet16ZR  3  @@  B*-58-STANOVNI`TVO SR JUGOSLAVIJEPREMA NACIONALNOM SASTAVU(Popis 1991. godine)Slika 1.SRBI CRNOGORCI JUGOSLAVENIALBANCIMAARI MUSLIMANIROMIHRVATIOSTALI, NEIZJA`NJENII NEOPREDJELJENI;IZJA`NJENI PO REGION.PRIPADNOSTI; NEPOZNATO STANOVNI`TVO REPUBLIKE SRBIJESlika 2.OSTALINEIZJA`NJENI INEOPREDJELJENI;PRIPADNOSTI; NEPOZNATO-60-STANOVNI`TVO AP VOJVODINESlika 3.SLOVACIRUMUNJIBUNJEVCIHJugoslaveni se statisti ki prate od 1961. godine kada ih je u VojvodiniJbilo 3.147 (0,2% stanovniatva), ali je njihov broj ve prilikom sljedeegFpopisa (1971.) porastao na 46.928 (2,4% stanovniatva) da bi taj porastGbio joa vei 1981. godine sa 167.215 (8,2% stanovniatva) i 168.859G(8,7% stanovniatva Vojvodine). Porast broja i udjela Jugoslavena uHukupnoj populaciji kako Vojvodine i Srbije tako i SRJ, objaanjava seDprvenstveno promjenom opredjeljenja o nacionalnoj pripadnosti. GPretpostavlja se da su se kao Jugoslaveni uglavnom izjasnili pripadniciJsrpske, hrvatske i drugih nacionalnosti iz mjeaanih brakova, kao i Gpripadnici etni kih skupina koje su malobrojne i prostorno disperzivne.KMeutim, Jugoslaveni su najbr~i rast zabilje~ili u Vojvodini gdje se Fnjihov broj od 1961. godine do 1991. godine poveao za viae od 50puta. * Rh R&-bb{@]br0b@@Y@Y0? tbbT0 {G  A  dMbP?_*+%()\(?)q= ףp?MEpson LQ-1170 ESC/P 2@f  @MSUDEpson LQ-1170 ESC/P 2d" d??U} } *} U|  wT0 wb ;b ; ;P ; ; b b @  b@b r T0@ rr @  @ b  0@ b 0@b  @   b  b b ; ;0-58-%%%%%%%% ( ?1STANOVNI`TVO SR JUGOSLAVIJE22222222 "1PREMA NACIONALNOM SASTAVU22222222 1(Popis 1991. godine)22222222 # $Slika 1. '   SRBIV-?     CRNOGORCI~ @      JUGOSLAVENI L7A`?    ALBANCIsh|??  MAARIL7A`?   MUSLIMANIX9v?    ROMI9v?  !HRVATII +?  "1OSTALI, NEIZJA`NJENI~ @ I NEOPREDJELJENI; 3IZJA`NJENI PO REGION.  PRIPADNOSTI; NEPOZNATO    C$STANOVNI`TVO REPUBLIKE SRBIJE%%%%%%%% "$PREMA NACIONALNOM SASTAVU%%%%%%%% D l3_B=;GHNJOLGIgD]Jc ;T0! ;b" ;b# $ P@% & @' b( @b) * @+ bb, @r- T0. r@r/ 0 @1 @2 b` 3 0@4 b5 0@b6 7 8 9 : b; < b= b> w? w $(Popis 1991. godine) %%%%%%%% !$%%%%%%!$Slika 2. !% "$%%%%%%%% # #SRBI#/$?# $ %%ALBANCI%/$?% & ''MAARI~ ' @' ( )) JUGOSLAVENI)Mb?) * ++ MUSLIMANI+~jt?+ , -- CRNOGORCI-y&1?- . /  /ROMI/y&1?/ 0 1!1HRVATI1I +?1 2 3 4"4OSTALI~ 4@4 5 6&%6NEIZJA`NJENI I~ 6?6 77NEOPREDJELJENI;7 838IZJA`NJENI PO REGION.8 99PRIPADNOSTI; NEPOZNATO9 : ; < =  >/-60->)))))))) ?* Dl=;GJKNLLGIE[B]I-@ T0A ;bB ;bC ;D ;PE ;F G b@H bI @J K b@bL rM T0@N rrO @P Q @R b S 0@T bU 0@bV W @X Y @Z b[ \ b] b^ _ w@%%%%%%%% ;A$STANOVNI`TVO AP VOJVODINEA%%%%%%%% "B$PREMA NACIONALNOM SASTAVUB%%%%%%%% C$(Popis 1991. godine)C'''''''' DD$Slika 3. D% E$% F FSRBIF+M?F G HHMAARIH+oʡ?H I JJ JUGOSLAVENIJ+/$?J K LLHRVATIL+l?L M NNSLOVACIN+Mb?N O PP CRNOGORCIP+I +?PQR RRUMUNJIR+~jt?RST! TROMIT+~jt?TUV"VBUNJEVCIV+I +?VWX-XOSTALIX+Mb?XYZ.%ZNEIZJA`NJENI I~ Z,?Z[[NEOPREDJELJENI;[\3\IZJA`NJENI PO REGION.\]]PRIPADNOSTI; NEPOZNATO]^_((((((((D l[B=;GONIJFDAECU<WC` wT0a wbb wbc wd wPe wf wg wbh wbi wj wk wbbl wrm wT0n wrro wp wq wr wb s w0t wbu w0bv ww wx wy wz wb{ w`(`3HJugoslaveni se statisti ki prate od 1961. godine kada ih je u Vojvodini`5(((((( a(a3Jbilo 3.147 (0,2% stanovniatva), ali je njihov broj ve prilikom sljedeega((((((( b(b3Fpopisa (1971.) porastao na 46.928 (2,4% stanovniatva) da bi taj porastb((((((( c(c3Gbio joa vei 1981. godine sa 167.215 (8,2% stanovniatva) i 168.859c((((((( d(d3G(8,7% stanovniatva Vojvodine). Porast broja i udjela Jugoslavena ud333333344 e(e3Hukupnoj populaciji kako Vojvodine i Srbije tako i SRJ, objaanjava see333333344 f(Mf3Dprvenstveno promjenom opredjeljenja o nacionalnoj pripadnosti. f333333344 g(Pg3GPretpostavlja se da su se kao Jugoslaveni uglavnom izjasnili pripadnicig333333344 h(h3Jsrpske, hrvatske i drugih nacionalnosti iz mjeaanih brakova, kao i h333333344 i(i3Gpripadnici etni kih skupina koje su malobrojne i prostorno disperzivne.i333333344 j(j3KMeutim, Jugoslaveni su najbr~i rast zabilje~ili u Vojvodini gdje se j333333344 k(k3Fnjihov broj od 1961. godine do 1991. godine poveao za viae od 50k333333344 l(l3puta. l333333344 m((((((((( n((((((((( o((((((((( p(((((((((q(((((((((r(((((((((s(((((((((t(((((((((u(((((((((v(((((((((w(((((((((x(((((((((y(((((((((z((((((((({(< wz9 h P(  X   S A@?] `X  A&A Page &P"PX??3?3d23 @ A 4  3QQSiK)G:: : ::::::QQ3_ O   d4E4D$% M 3O&Q4$% M 3O&Q4FA> H 3O{A 3" $% M!3O&Q '43_ M NM  d 444% M13O&Q'44 eee `X   S A@?#6] `  A&A Page &P"P??33d23 @ A 4  3QQ[iS)O:#:%:':):+:-:/:1:4:6QQ3_ O   d4E4D$% M 3O&Q4$% M 3O&Q4FAf 3O2 O 3" $% M!3O&Q '43_ M NM  d 444% M13O&Q'44 eee `X   S A@?FZ] `  A&A Page &P"P??3??@3d23 @ A 4  3QQci[)W:F:H:J:L:N:P:R:T:V:X:ZQQ3_ O   d4E4D$% oM 3O&Q4$% oM 3O&Q4FAbb 3Og z 3" $% oM!3O&Q '43_ M NM  d 444% oM13O&Q'44 eee   >@  A  dMbP?_*+%&A Page &P"P??U>@  A  dMbP?_*+%&A Page &P"P??U>@  A  dMbP?_*+%&A Page &P"P??U>@  A  dMbP?_*+%&A Page &P"P??U>@  A  dMbP?_*+%&A Page &P"P??U>@  A  dMbP?_*+%&A Page &P"P??U>@  A  dMbP?_*+%&A Page &P"P??U>@  A  dMbP?_*+%&A Page &P"P??U>@  A  dMbP?_*+%&A Page &P"P??U>@  A  dMbP?_*+%&A Page &P"P??U>@  A  dMbP?_*+%&A Page &P"P??U>@  A  dMbP?_*+%&A Page &P"P??U>@  A  dMbP?_*+%&A Page &P"P??U>@  A  dMbP?_*+%&A Page &P"P??U>@  A  dMbP?_*+%&A Page &P"P??U>@ Ml;(8k) {7mu )SBHsHcg8 T Ťp` CMUJ52 =Q ĩSb" Oh+'0HPht Odjel za VBISxHRZMicrosoft Excel@*@_}G 88&fWMFCeDDX EMFD!" !" !" !,  &% % +% % " !  % % " !  &% (   % ' % /(.8Dw8' ` % (  `% /(.87D' % (  % /(.817' % (  % /(.8BN1'` % (  `% /(.8NDBN' % (  % /(.8Z>ND' % (  % /(.8`<Z>' % (  % /(.8e:`<'% (  % /(.8w8e:% % " ! % % " ! % % " ! ,&% (  % ' % +% ( % ( % % " ,! " ! "   ,''',, ----' ,--' ,- - - 8wD8. ` -  `- D78. - - 718. - - 1NB8.` - `- NBDN8. - - DN>Z8. - - >Z<`8. - - <`:e8.- - :e8w8.--' ,--' ,--' ,,- - -----' ' ' @Tp$ }]m [o&~cS/K/=JW4M$U`b #CR\dBqf%EbRN-)Iջ%Qx-0xߵ]C3Q))BJxzZKJM$҄Q'B#q1B>FpJ"Jn?M(Jb Y͒_6S$^z?it'Zڥ> m:)q3!1UXrD(WcF*@ ՜.+,D՜.+,|HP X`hp x B  Sheet1Sheet2Sheet3Sheet4Sheet5Sheet6Sheet7Sheet8Sheet9Sheet10Sheet11Sheet12Sheet13Sheet14Sheet15Sheet16Chart4  WorksheetsCharts 6> _PID_GUIDAN{A8C75681-50F6-11D4-A9CE-E090D115162D}J€dJZ%"APh"e6(,ě4 ӛmujI^"^-ccQ( 2DM̩H4^f@W:ؙZܘQeӘ׼ٰHux<7>sδ@=QǍΧSMmtFirDAD&Q+G[}a' ؚ^k1Uғy}`5jHq_4zm&s77wJe'"^+MU&>8'bɺ_e<ܯ-2`\$ẋ3,"F#g@b&"494qd>]<=IS22['SJ]VZx뵷śqMfN<_l{cqP9?x;&?xҵk'L{M{wӾܐ'{W86m?HzWx|@̰&7оK2u۴ ڳ6crzÏ1"zI?WfW/%lE徼hM kw0>?**ek˯:WOJ ٪*9waô+x+:8(ZݨWѼ9''֪kJi"qн~?l& ݥM6Gya$s)h"pАh"OqJll9ܦ&<гX1e9vvT WQًzk v5P4tL|O~n?i %     L''  ' L "-- B "--'-- L--'-- B "- -  &n ` - n - n - n` - n - n - n - n- n- &n--'-- L--'-- L--'-- L "- - B --' L '  'Wz;*/^8QD+)?՞ϗ;yUgKr2[~Xjy{dMQX1?v޾TC/-o_nQv=  A\pHRZ Ba=" f#6= > <X@"1& HRHelvetica1& HRHelvetica1& HRHelvetica1& HRHelvetica1& HRHelvetica1& HRHelvetica1& HRHelvetica1& HRHelvetica1& HRHelvetica14Times New Roman CE14Times New Roman CE14Times New Roman CE1& HRHelvetica#,##0\ "kn";\-#,##0\ "kn"##,##0\ "kn";[Red]\-#,##0\ "kn"$#,##0.00\ "kn";\-#,##0.00\ "kn")$#,##0.00\ "kn";[Red]\-#,##0.00\ "kn">*9_-* #,##0\ "kn"_-;\-* #,##0\ "kn"_-;_-* "-"\ "kn"_-;_-@_->)9_-* #,##0\ _k_n_-;\-* #,##0\ _k_n_-;_-* "-"\ _k_n_-;_-@_-F,A_-* #,##0.00\ "kn"_-;\-* #,##0.00\ "kn"_-;_-* "-"??\ "kn"_-;_-@_-F+A_-* #,##0.00\ _k_n_-;\-* #,##0.00\ _k_n_-;_-* "-"??\ _k_n_-;_-@_->9_-* #,##0\ _K_n_-;\-* #,##0\ _K_n_-;_-* "-"\ _K_n_-;_-@_-FA_-* #,##0.00\ _K_n_-;\-* #,##0.00\ _K_n_-;_-* "-"??\ _K_n_-;_-@_- #,##0\ "HRD";\-#,##0\ "HRD"% #,##0\ "HRD";[Red]\-#,##0\ "HRD"&!#,##0.00\ "HRD";\-#,##0.00\ "HRD"+&#,##0.00\ "HRD";[Red]\-#,##0.00\ "HRD"A<_-* #,##0\ "HRD"_-;\-* #,##0\ "HRD"_-;_-* "-"\ "HRD"_-;_-@_-D?_-* #,##0\ _H_R_D_-;\-* #,##0\ _H_R_D_-;_-* "-"\ _H_R_D_-;_-@_-ID_-* #,##0.00\ "HRD"_-;\-* #,##0.00\ "HRD"_-;_-* "-"??\ "HRD"_-;_-@_-LG_-* #,##0.00\ _H_R_D_-;\-* #,##0.00\ _H_R_D_-;_-* "-"??\ _H_R_D_-;_-@_-                             L   L  h@ @   h@ @ +  h@ @   h@ @ =  h@ @ 5  h@ @ -  h@ @ (  h@ @   h@ @    & &  h@ @  &   &  &        h@ @ !  h@ @ "  &  &  &  &          8 ``i̜̙3f3333f3ffff333ff333f33f33BBB\`zChart9"Sheet1USheet2VSheet3WSheet4XSheet5YSheet6ZSheet7[Sheet8\Sheet9]Sheet10^Sheet11_Sheet12`Sheet13aSheet14bSheet15zcSheet16ZR 3  @@  B*-58-STANOVNI`TVO SR JUGOSLAVIJEPREMA NACIONALNOM SASTAVU(Popis 1991. godine)Slika 1.SRBI CRNOGORCI JUGOSLAVENIALBANCIMAARI MUSLIMANIROMIHRVATIOSTALI, NEIZJA`NJENII NEOPREDJELJENI;IZJA`NJENI PO REGION.PRIPADNOSTI; NEPOZNATO STANOVNI`TVO REPUBLIKE SRBIJESlika 2.OSTALINEIZJA`NJENI INEOPREDJELJENI;PRIPADNOSTI; NEPOZNATO-60-STANOVNI`TVO AP VOJVODINESlika 3.SLOVACIRUMUNJIBUNJEVCIHJugoslaveni se statisti ki prate od 1961. godine kada ih je u VojvodiniJbilo 3.147 (0,2% stanovniatva), ali je njihov broj ve prilikom sljedeegFpopisa (1971.) porastao na 46.928 (2,4% stanovniatva) da bi taj porastGbio joa vei 1981. godine sa 167.215 (8,2% stanovniatva) i 168.859G(8,7% stanovniatva Vojvodine). Porast broja i udjela Jugoslavena uHukupnoj populaciji kako Vojvodine i Srbije tako i SRJ, objaanjava seDprvenstveno promjenom opredjeljenja o nacionalnoj pripadnosti. GPretpostavlja se da su se kao Jugoslaveni uglavnom izjasnili pripadniciJsrpske, hrvatske i drugih nacionalnosti iz mjeaanih brakova, kao i Gpripadnici etni kih skupina koje su malobrojne i prostorno disperzivne.KMeutim, Jugoslaveni su najbr~i rast zabilje~ili u Vojvodini gdje se Fnjihov broj od 1961. godine do 1991. godine poveao za viae od 50puta. * 4oR\&Ͱ-b,db %rc؂_T0=l0_T0# xTb 0 4xqibT0 b\<xq%rb@b|0b~0BT0bb(bu0(1T0(bbbdb|0bZbb0bZ 0Zbn bb*  AMEpson LQ-1170 ESC/P 2@f  @MSUDEpson LQ-1170 ESC/P 2d" d??3Jp33dd23 M NM4  3QQ[iS)O:#:%:':):+:-:/:1:4:6QQ3_ O   d4E4D$% M 3O&Q4$% M 3O&Q4FAy% 3O. 3" $% M!3O&Q '43_ M NM  d 444% M3O&Q'44 ee/$?/$?Q?Mb?~jt?y&1?y&1?I +?Q? {Gz?e> {G3d  A  dMbP?_*+%()\(?)q= ףp?MEpson LQ-1170 ESC/P 2@f  @MSUDEpson LQ-1170 ESC/P 2d" d??U} } *} U|  wT0 wb ;b ;b ;N ; ; b b @  @ q @T  @   @  @ b 0@b  @   b  b b ; ; 0%%%%%%%% ( 122222222 122222222 122222222 #  $ '   V-?    ~ @      L7A`?     sh|??    L7A`?    X9v?     9v?  !  I +?  "  ~ @         $%%%%%%%% $%%%%%%%% D.l****4D@DDDDDD@444* ;T0! ;b" ;b# b$ N@% & @' b( @b) * @+ , q@- T. @/  0 @1 @2 `3 @4 b5 0@b6 7 8 9 : b; < b= b> w? w $ %%%%%%%% !$%%%%%% !$ !% "$%%%%%%%% # ##/$?# $ % %%/$?% & ' ' ~ ' @' ( ) ))Mb?) * + + +~jt?+ , - --y&1?- . /  / /y&1?/ 0 1! 1 1I +?1 2 3 4" 4~ 4@4 5 6& 6~ 6?6 7 77 8 88 9 99 : ; < = >/>)))))))) ?* D l*4DD@DDDDD@@444*@ T0A ;bB ;bC ;bD ;NE ;F G b@H bI @J K @L qM @TN O @ P Q @R S @T bU 0@bV W @X Y @Z b[ \ b] b^ _ w@%%%%%%%% A$A%%%%%%%% B$B%%%%%%%% C$C'''''''' D D$ D% E$% F FF+M?F G H H H+oʡ?H I J JJ+/$?J K L L L+l?L M N NN+Mb?N O P PP+I +?PQR RR+~jt?RST! T T+~jt?TUV" VV+I +?VWX- XX+Mb?XYZ. Z~ Z,?Z[ [[\ \\] ]]^_((((((((Dl***4DDDDD>>>>>:...` wT0a wbb wbc wbd wNe wf wg wbh wbi wj wk wl wqm wTn wo w p wq wr ws wt wbu w0bv ww wx wy wz wb{ w`( `3`5(((((( a( a3a((((((( b( b3b((((((( c( c3 c((((((( d( d3!d333333344 e( e3"e333333344 f( f3#f333333344 g( g3$g333333344 h( h3%h333333344 i( i3&i333333344 j( j3'j333333344 k( k3(k333333344 l( l3)l333333344 m((((((((( n((((((((( o((((((((( p(((((((((q(((((((((r(((((((((s(((((((((t(((((((((u(((((((((v(((((((((w(((((((((x(((((((((y(((((((((z((((((((({(<4444444444444 h P(  X   S A@?] `D  A&A Page &P"PD??3?3d23 M NM4  3QQSK)G:: : ::::::QQ3_ O   d4E4D$% M 3O&Q4$% M 3O&Q4FA> H 3O{A 3" $% M!3O&Q '43_ M NM  d 444% M!3O&Q'44 eee `X   S A@?#6] `  A&A Page &P"P??33d23 M NM4  3QQ[S)O:#:%:':):+:-:/:1:4:6QQ3_ O   d4E4D$% M 3O&Q4$% M 3O&Q4FAf 3O2 O 3" $% M!3O&Q '43_ M NM  d 444% M!3O&Q'44 ee e `X   S A@?FZ] `  A&A Page &P"P??3?@3d23 M NM4  3QQc[)W:F:H:J:L:N:P:R:T:V:X:ZQQ3_ O   d4E4D$% M 3O&Q4$% M 3O&Q4FAbb 3Og z 3" $% M!3O&Q '43_ M NM  d 444% M!3O&Q'44 ee  e   >@##9  A  dMbP?_*+%&A Page &P"P??U>@  A  dMbP?_*+%&A Page &P"P??U>@  A  dMbP?_*+%&A Page &P"P??U>@  A  dMbP?_*+%&A Page &P"P??U>@  A  dMbP?_*+%&A Page &P"P??U>@  A  dMbP?_*+%&A Page &P"P??U>@  A  dMbP?_*+%&A Page &P"P??U>@  A  dMbP?_*+%&A Page &P"P??U>@  A  dMbP?_*+%&A Page &P"P??U>@  A  dMbP?_*+%&A Page &P"P??U>@  A  dMbP?_*+%&A Page &P"P??U>@  A  dMbP?_*+%&A Page &P"P??U>@  A  dMbP?_*+%&A Page &P"P??U>@  A  dMbP?_*+%&A Page &P"P??U>@  A  dMbP?_*+%&A Page &P"P??U>@ "P??U>@  A  dMbP?_*+%&A Page &P"P??U>@  A  dMbP?_*+%&A Page &P"P??U>@  A  dMbP?_*+%&A Page &P"P??U>@  A  dMbP?_*+%&A Page &P"P??U>@  A  dMbP?_*+%&A Page &P"P??U>@ q=R+9MݬINA1UZIrHd$>f}ւ Oh+'0HPht Odjel za VBISxHRZMicrosoft Excel@*@_}G dvv&WMFCSX+ EMF!" !" !" !,  &% % +4h% % " !  ,% % " !  ,&% (   % ' % /(;TKT' ` % (  `% /(;TGK' % (  % /(;TSvG' % (  % /(;TbhSv'` % (  `% /(;To_bh' % (  % /(;Tw\o_' % (  % /(;TYw\' % (  % /(;TWY'% (  % /(;TTW '% /(;TTT% % " ! ,% % " ! ,% % " ! ,&% (   % ' % +4h% ( % ( % % " ,!  " !  "   ,''',, --i5--' ,,--' ,,- - - TKT; ` -  `- KGT; - - GvST; - - vShbT;` - `- hb_oT; - - _o\wT; - - \wYT; - - YWT;- - WTT; - TTT;--' ,,--' ,,--' ,,- - -i5----' ' 'a @c뗙zZrxeIRjjل Q 6n<8L6)uq0N%6E ՜.+,D՜.+,|HP X`hp x B  Sheet1Sheet2Sheet3Sheet4Sheet5Sheet6Sheet7Sheet8Sheet9Sheet10Sheet11Sheet12Sheet13Sheet14Sheet15Sheet16Chart9  WorksheetsCharts 6> _PID_GUIDAN{A8C75681-50F6-11D4-A9CE-E090D115162D}^M5ml4q^$x$.H2DQmRZS=,J/,-_&0]̖כ<ܤ4o$t h_m_Y?xYr$^^vmrJN\q8ΰE:UrF\vQ){zHEjȀm]jʍ%TEbܔ&s) Σf\N͏?;7;"قqG]դʔyU'9Ȱ8Q~=jj嵦ejziu;s)D?KL{9s!ٵG $G*\7vݤ6}iO"ʘo}riusrLJ$5K Ơ!e+򼵞NLHP#dw^.̋9wˤɳ)}NySL$Ũ(.v`!&x%= IO`GJ:m -( 5xŔ1K0/M=p89pp t⦣]#&QQnwYI4"X(mkG(l/F\߅hH( M$LdCi;f|~QA/xtɡ#}oI/-͸vy:4(9Fg& Rg׌mF95޼12s7UPMʅJ󞘬xN1!Aozws:fi&qJխl,-}YD.IoY9#Z春]yU%9fi&gxhT9fi&/u4xum@dE\7+wS;\?szΑhi/zTXPǚwi׵rM?nwu,>%Dd<oRJs䤋6jM4C-吒 \F j/5 |&"##fyb{clJy'nj~bN+k,7NjC">zse9g[bs\ķeOԧ}sh&%9*\5MWms㟒r]O'ni89$^tTSs')91=H gPX~ݮ՜9=өӶUN I|3li7s~KГVթldz7GJ8Ós ?&Hd$HW2nX[pR}Zɢc +wl֪KK/?{OJL%&9-3d 8~~BN) ,G\/myJ@ H-ŀ }{oZ'%/YK:lfSJO&ϧ}fiQsu{5?|ߛj b ML6l|x0\l(څBG\!0EPjmp.,OfM8a ӥhq.Fj!q/-RM,'sbIimA/>+KJ<0yUtHۃ(>8*~oZI贈Rw3$4g?v6xf]T$))+|))pÁ9Lf֜BVNLus88(8*̄[œVr8I>͓'Op )ʴԹӧR-5:IQ0kּ=2'S߈1␇1|![HGQ2'IT?LXi*rJr0;\?ex"{Y2MdLGCoښ>{-+ufN7+ M))55NZi*+m9$tQIn=` )G;Q|/kEqk=qn>4[J$Z>m' Ïo q .H*,tg$Fi!jF\ -+iJ#bH qOF rw=OLqm"1aQ|!,@(b"E(BHR"*r 0PĚ>LPt* P2ShMٖzq }q uY~7ZsJՔޛwu;ID&_*nz788[_Ԓ.$k03ǗZDR~9 rCDX OOIr]O)?xD8}3<+n[ui9^T'aHLCqaws1Mr< !ΰ*_ϼ}jZ-uG.$*E͏כz5&sRJ)%PqO  ABa=" fFZ=x 8X1&t HRHelvetica1&t HRHelvetica1&t HRHelvetica1&t HRHelvetica1&t HRHelvetica1&t HRHelvetica1&t HRHelvetica1&t HRHelvetica1&t HRHelvetica14tTimes New Roman CE14tTimes New Roman CE14tTimes New Roman CE1&t HRHelvetica#,##0\ "kn";\-#,##0\ "kn"##,##0\ "kn";[Red]\-#,##0\ "kn"$#,##0.00\ "kn";\-#,##0.00\ "kn")$#,##0.00\ "kn";[Red]\-#,##0.00\ "kn">*9_-* #,##0\ "kn"_-;\-* #,##0\ "kn"_-;_-* "-"\ "kn"_-;_-@_->)9_-* #,##0\ _k_n_-;\-* #,##0\ _k_n_-;_-* "-"\ _k_n_-;_-@_-F,A_-* #,##0.00\ "kn"_-;\-* #,##0.00\ "kn"_-;_-* "-"??\ "kn"_-;_-@_-F+A_-* #,##0.00\ _k_n_-;\-* #,##0.00\ _k_n_-;_-* "-"??\ _k_n_-;_-@_->9_-* #,##0\ _K_n_-;\-* #,##0\ _K_n_-;_-* "-"\ _K_n_-;_-@_-FA_-* #,##0.00\ _K_n_-;\-* #,##0.00\ _K_n_-;_-* "-"??\ _K_n_-;_-@_- #,##0\ "HRD";\-#,##0\ "HRD"% #,##0\ "HRD";[Red]\-#,##0\ "HRD"&!#,##0.00\ "HRD";\-#,##0.00\ "HRD"+&#,##0.00\ "HRD";[Red]\-#,##0.00\ "HRD"A<_-* #,##0\ "HRD"_-;\-* #,##0\ "HRD"_-;_-* "-"\ "HRD"_-;_-@_-D?_-* #,##0\ _H_R_D_-;\-* #,##0\ _H_R_D_-;_-* "-"\ _H_R_D_-;_-@_-ID_-* #,##0.00\ "HRD"_-;\-* #,##0.00\ "HRD"_-;_-* "-"??\ "HRD"_-;_-@_-LG_-* #,##0.00\ _H_R_D_-;\-* #,##0.00\ _H_R_D_-;_-* "-"??\ _H_R_D_-;_-@_-                             L   L  h@ @   h@ @ +  h@ @   h@ @ =  h@ @ 5  h@ @ -  h@ @ (  h@ @   h@ @    & &  h@ @  &   &  &        h@ @ !  h@ @ "  &  &  &  &          8 ``i̜̙3f3333f3ffff333ff333f33f33BBB\Chart10 Sheet1O[Sheet2G\Sheet3?]Sheet47^Sheet5/_Sheet6'`Sheet7aSheet8bSheet9cSheet10dSheet11dSheet12eSheet13fSheet14gSheet15hSheet16ZR  3  @@  B*-58-STANOVNI`TVO SR JUGOSLAVIJEPREMA NACIONALNOM SASTAVU(Popis 1991. godine)Slika 1.SRBI CRNOGORCI JUGOSLAVENIALBANCIMAARI MUSLIMANIROMIHRVATIOSTALI, NEIZJA`NJENII NEOPREDJELJENI;IZJA`NJENI PO REGION.PRIPADNOSTI; NEPOZNATO STANOVNI`TVO REPUBLIKE SRBIJESlika 2.OSTALINEIZJA`NJENI INEOPREDJELJENI;PRIPADNOSTI; NEPOZNATO-60-STANOVNI`TVO AP VOJVODINESlika 3.SLOVACIRUMUNJIBUNJEVCIHJugoslaveni se statisti ki prate od 1961. godine kada ih je u VojvodiniJbilo 3.147 (0,2% stanovniatva), ali je njihov broj ve prilikom sljedeegFpopisa (1971.) porastao na 46.928 (2,4% stanovniatva) da bi taj porastGbio joa vei 1981. godine sa 167.215 (8,2% stanovniatva) i 168.859G(8,7% stanovniatva Vojvodine). Porast broja i udjela Jugoslavena uHukupnoj populaciji kako Vojvodine i Srbije tako i SRJ, objaanjava seDprvenstveno promjenom opredjeljenja o nacionalnoj pripadnosti. GPretpostavlja se da su se kao Jugoslaveni uglavnom izjasnili pripadniciJsrpske, hrvatske i drugih nacionalnosti iz mjeaanih brakova, kao i Gpripadnici etni kih skupina koje su malobrojne i prostorno disperzivne.KMeutim, Jugoslaveni su najbr~i rast zabilje~ili u Vojvodini gdje se Fnjihov broj od 1961. godine do 1991. godine poveao za viae od 50puta. * Ri R&W-  !bb{@]br0b@ >>0 tbbT0 {G  A  dMbP?_*+%()\(?)q= ףp?MEpson LQ-1170 ESC/P 2@f  @MSUDEpson LQ-1170 ESC/P 2d" d??U} } *} U|  wT0 wb ;b ; ;P ; ; b b @  b@b s T0@ rr @  @ b  0@ b 0@b  @   b  b b ; ;0-58-%%%%%%%% ( ?1STANOVNI`TVO SR JUGOSLAVIJE22222222 "1PREMA NACIONALNOM SASTAVU22222222 1(Popis 1991. godine)22222222 # $Slika 1. '   SRBIV-?     CRNOGORCI~ @      JUGOSLAVENI L7A`?    ALBANCIsh|??  MAARIL7A`?   MUSLIMANIX9v?    ROMI9v?  !HRVATII +?  "1OSTALI, NEIZJA`NJENI~ @ I NEOPREDJELJENI; 3IZJA`NJENI PO REGION.  PRIPADNOSTI; NEPOZNATO    C$STANOVNI`TVO REPUBLIKE SRBIJE%%%%%%%% "$PREMA NACIONALNOM SASTAVU%%%%%%%% D l3_B=;GHNJOLGIgD]Jc ;T0! ;b" ;b# $ P@% & @' b( @b) * @+ bb, @s- T0. r@r/ 0 @1 @2 b` 3 0@4 b5 0@b6 7 8 9 : b; < b= b> w? w $(Popis 1991. godine) %%%%%%%% !$%%%%%%!$Slika 2. !% "$%%%%%%%% # #SRBI#/$?# $ %%ALBANCI%/$?% & ''MAARI~ ' @' ( )) JUGOSLAVENI)Mb?) * ++ MUSLIMANI+~jt?+ , -- CRNOGORCI-y&1?- . /  /ROMI/y&1?/ 0 1!1HRVATI1I +?1 2 3 4"4OSTALI~ 4@4 5 6&%6NEIZJA`NJENI I~ 6?6 77NEOPREDJELJENI;7 838IZJA`NJENI PO REGION.8 99PRIPADNOSTI; NEPOZNATO9 : ; < =  >/-60->)))))))) ?* Dl=;GJKNLLGIE[B]I-@ T0A ;bB ;bC ;D ;PE ;F G b@H bI @J K b@bL sM T0@N rrO @P Q @R b S 0@T bU 0@bV W @X Y @Z b[ \ b] b^ _ w@%%%%%%%% ;A$STANOVNI`TVO AP VOJVODINEA%%%%%%%% "B$PREMA NACIONALNOM SASTAVUB%%%%%%%% C$(Popis 1991. godine)C'''''''' DD$Slika 3. D% E$% F FSRBIF+M?F G HHMAARIH+oʡ?H I JJ JUGOSLAVENIJ+/$?J K LLHRVATIL+l?L M NNSLOVACIN+Mb?N O PP CRNOGORCIP+I +?PQR RRUMUNJIR+~jt?RST! TROMIT+~jt?TUV"VBUNJEVCIV+I +?VWX-XOSTALIX+Mb?XYZ.%ZNEIZJA`NJENI I~ Z,?Z[[NEOPREDJELJENI;[\3\IZJA`NJENI PO REGION.\]]PRIPADNOSTI; NEPOZNATO]^_((((((((D l[B=;GONIJFDAECU<WC` wT0a wbb wbc wd wPe wf wg wbh wbi wj w k wbbl wsm wT0n wrro wp wq wr wb s w0t wbu w0bv ww wx wy wz wb{ w`(`3HJugoslaveni se statisti ki prate od 1961. godine kada ih je u Vojvodini`5(((((( a(a3Jbilo 3.147 (0,2% stanovniatva), ali je njihov broj ve prilikom sljedeega((((((( b(b3Fpopisa (1971.) porastao na 46.928 (2,4% stanovniatva) da bi taj porastb((((((( c(c3Gbio joa vei 1981. godine sa 167.215 (8,2% stanovniatva) i 168.859c((((((( d(d3G(8,7% stanovniatva Vojvodine). Porast broja i udjela Jugoslavena ud333333344 e(e3Hukupnoj populaciji kako Vojvodine i Srbije tako i SRJ, objaanjava see333333344 f(Mf3Dprvenstveno promjenom opredjeljenja o nacionalnoj pripadnosti. f333333344 g(Pg3GPretpostavlja se da su se kao Jugoslaveni uglavnom izjasnili pripadnicig333333344 h(h3Jsrpske, hrvatske i drugih nacionalnosti iz mjeaanih brakova, kao i h333333344 i(i3Gpripadnici etni kih skupina koje su malobrojne i prostorno disperzivne.i333333344 j(j3KMeutim, Jugoslaveni su najbr~i rast zabilje~ili u Vojvodini gdje se j333333344 k(k3Fnjihov broj od 1961. godine do 1991. godine poveao za viae od 50k333333344 l(l3puta. l333333344 m((((((((( n((((((((( o((((((((( p(((((((((q(((((((((r(((((((((s(((((((((t(((((((((u(((((((((v(((((((((w(((((((((x(((((((((y(((((((((z((((((((({(< wz9 h P(  X   S A@?] `X  A&A Page &P"PX??30%?3d23 @ A 4  3QQSiK)G:: : ::::::QQ3_ O   d4E4D$% M 3O&Q4$% M 3O&Q4FA> H 3O{A 3" $% M!3O&Q '43_ M NM  d 444% M13O&Q'44 eee `X   S A@?#6] `  A&A Page &P"P??3?3d23 @ A 4  3QQ[iS)O:#:%:':):+:-:/:1:4:6QQ3_ O   d4E4D$% M 3O&Q4$% M 3O&Q4FAf 3O2 O 3" $% M!3O&Q '43_ M NM  d 444% M13O&Q'44 eee `X   S A@?FZ] `  A&A Page &P"P??3?@3d23 @ A 4  3QQci[)W:F:H:J:L:N:P:R:T:V:X:ZQQ3_ O   d4E4D$% M 3O&Q4$% M 3O&Q4FAbb 3Og z 3" $% M!3O&Q '43_ M NM  d 444% M13O&Q'44 eee   >@@FF]  A  dMbP?_*+%&A Page &P"P??U>@  A  dMbP?_*+%&A Page &P"P??U>@  A  dMbP?_*+%&A Page &P"P??U>@  A  dMbP?_*+%&A Page &P"P??U>@  A  dMbP?_*+%&A Page &P"P??U>@  A  dMbP?_*+%&A Page &P"P??U>@  A  dMbP?_*+%&A Page &P"P??U>@  A  dMbP?_*+%&A Page &P"P??U>@  A  dMbP?_*+%&A Page &P"P??U>@  A  dMbP?_*+%&A Page &P"P??U>@  A  dMbP?_*+%&A Page &P"P??U>@  A  dMbP?_*+%&A Page &P"P??U>@  A  dMbP?_*+%&A Page &P"P??U>@  A  dMbP?_*+%&A Page &P"P??U>@  A  dMbP?_*+%&A Page &P"P??U>@ * (  ** Oh+'0HPht Odjel za VBISxHRZMicrosoft Excel@*@_}G, & WMFCPX EMF!" !" !" !,  &% % +)% % " !  % % " !  &% (   % ' % /(*FWzF' ` % (  `% /(*F*W' % (  % /(*F3r*' % (  % /(*F=c3r'` % (  `% /(*FIW=c' % (  % /(*FRQIW' % (  % /(*F[LRQ' % (  % /(*F`J[L'% (  % /(*FeI`J ' % /(*FtFeI '% /(*FzFtF% % " ! % % " ! % % " ! ,&% (  % ' % +)% ( % ( % % " ,! " ! "   ,''',, --*--' ,--' ,- - - FzWF* ` -  `- W*F* - - *r3F* - - r3c=F*` - `- c=WIF* - - WIQRF* - - QRL[F* - - L[J`F*- - J`IeF*  - IeFtF* - FtFzF*--' ,--' ,--' ,,- - -*----' ' 'm @G8|syn^ iHOXp§OCx;x0#;0]Ȃe">sy?WG^=zV%d|B _PID_GUIDAN{A8C75681-50F6-11D4-A9CE-E090D115162D}.7ftM[TODJϳ~R]i۪7isiD"1 7~=RQ RTЩp6#})qu=ujtȃa]w4Ra.&"'JQ&W/$6dMLz~sߛ*0=Z^K1hN|T~}[߃m@S_i掞ƤmʠS䀃@76' .=$\Da<  C A2LVT ʜ(v`! VT ʜ^<%-xU=K1}}qډ͡6 hcoc!H/ AP1f{q'.Nf&2l'۠#ƕRjlHθ,L&SjtFVmd ‡g&p Gp)%k~Q/ (2M|NZ2ghCCoc ʃ=*YHY*ysM@;ﳌ̓/C9-b#kW=mj3ŚX O}߮/]u6 ݘs.@Q܎z3?R:GJ`r*NY銙7*яeR[CNώGEo_%cN3Mmy3m J#"~t*"&I o_,P}$YeIyN8C'}𢡊_{o;ފm:eȔH/"D*6eFp(E}w6MiՖm>7"p9_&\M4PGohLf;RM _PID_GUIDAN{9149E620-00CE-11D5-A9CE-444553540000}NڲȳƴTVhjlµĵεܵ޵$$ R  @$$$&`#$   &2468:<>N\<PD$$ R  $$ R  $$$$$  R \^`bdfhv<H$$ R  $$ R   $$$  R $$$$ R  `ĶжҶԶֶضڶܶ4<h$$ R  @$$ R  $$$  R $$,246Z\^`·ķƷȷʷTdl-$$F R $$  R $$ R   $$$ʷ̷ηط*D<$$ R  $$  R $$ R  @$$$$ *68:<>@BZfhjlnprPH$$ R  `$$$  R $$ R  $$¸ĸƸȸʸԸH4$$ R  @$$ R  $$$  R $$$$ R      &(*,.0<0\$$ R  $$ R  $$$  R $$02P\^`Ldh-$$F R $$  R $$ R  $$$$&\^`jxz|~@P$$ R  $$  R $$ R  @$$$&(TVXZ^jz~ĺҺֺں $(>LPTftx|ĻȻػ8<jnCJB*OJQJhmH nH B*CJOJQJhmH nH  jUj>A = UV jU:ĺкҺԺֺغںܺ<@$$ R  @$$  R $$ R  $$$ "$&(*>JLNPRTVfrtH@$$ R  @$$ R  $$$  R $$$$ R   tvxz|~»ĻƻȻ4D<$$ R  1$$ R  $$$  R $$Ȼʻػ8:<>jPLd$$  R $$ R  $$  R $$ R  $$$jlnph$ -$$F R $$$  R $$(&P/ =!"n#$%ba9}ٛdM 㩪3ͦ6rO_2UI.T2P;mDkQN]LLIi#qŀ}fۧRKif2u2 G?8$knk>o:yңEjH|[RILX?moZZ{bf3|>|y#YV-3*]=g=ym]O *.D(;R $/'O $0 ޺rr̙ՓNɘ3͗ǯ>RyqCin~rig"( M%{mz}QNNHq^')1y+ "fHaBVF-ҰB֐OFmJɵfkHRHC.u0+\F_IR"q$_79RJ%̀_ٛ<61 Y&, [$@$NormalmH4@4 Heading 1 $$@&CJ:@: Heading 2 $$@& 56CJ8@8 Heading 3 $$@&5CJ$@@@ Heading 4$$@& 5CJ<@< Heading 5$@& 5CJ@@@ Heading 6$$@& 6CJB@B Heading 7$$@&  56CJ>@> Heading 8$@&  56CJ@ @@ Heading 9 $$@& 6CJ<A@<Default Paragraph Font6B@6 Body Text$ CJOJQJ6Q@6 Body Text 3  CJ:P@: Body Text 2 $ CJ(U@!( Hyperlink>*B*8V@18FollowedHyperlink>*B* .@B. Footnote Text8&@Q8Footnote ReferenceH*,@b,Header  9r &)@q& Page Number :;&Ekblp3%rD  `0` u + O E 2NjD &%  2NjD 0'4C`a*+,-56<=vw| uv %d+,-34:;ABHIOPW_gkswǾ;ξԾ۾ܾ޾߾ &'089AJKS[\def= #+37?CKOWZcfgpwz{|},-.45;<BCIJPQX`hr| !'+1789cd XE 8X-----Hwwwww wH8@@@@@@ @@@ ~E V0&V?{R&$3;?L`beq|'n 98899:;<<=?Ebd})~\~~Tn,*  h%Mt&DzLd:*f,  $^%%x&)`889B6CCrKsz,N\ʷ*0tȻj !"%&')*+-/01245789:=>@BCDEFGIJKMNPQRS_acdfghijklmnoprstuvwxyz{}~<:xE8xk~T| V#(,.6<AHOUnknownMilenko Horvati}D : !!2IKNeg:::8@A@@4( IwOw Ow T  C  T  C  H  #  H   #  N % 3 % N & 3 & B S  ?ʡˡ̧#D & jI#t%$t?{OTLzt s"3t(t _1024298149 _1024297670 _1024297724E @@@E #4BC_> E  N \ O\-9;MP]/4Uaz(|()-3-1299w==??EEI"INNPPR SS#SQS\SSSTTQ\S\1]:]`` aaaaUaWabada/h9hii*j7j!l+lmmwwMwQw{wwwwzzj{r{{{||}}$18@MW[a%+,3T[ /:tOW  6B4?tx 8=6<QYJLNU  ͏ӏԏۏ ÓœϓғٓX_ "AH\`"'ˠР-=S]]dDR|~ T]¶ڸݸʼּξӾW]Xb$9BPWux~@BDI $&038cg$ !)8E_j_g U^gpnvwzLU14kn8;>B [jrxy<?@GHPQST^`jknotv"#&'124589>?ALRSVWbcefpxDGKNkm ZeE &'34BC_a)-46;=uw{ tvZa'.8? .&5&{''"+)+p-w-////22::>>? ?AAFFGGGHLLMMMMPPNRURWWWWYYB]I]`#`aabb cceefffgiidlklpprrNuQuuuwwx xyy}}ahJLʊъČ+2PW_f8<BCGHQR]^eguv~šǚȚΚӚؚښ &'.167=DHJPSZ]cfkptu|›Ư̂͛ћқٛڛ .59;AEKQZ_cenosw|}œȜɜΜ֜!"'(.0>AGKPSW[`bqv{ʝϝԝ؝ݝ @Jɡqy˧"a հݰTgٱ$*ciƻ*-249;@BGINPVW^_fgjkrsvw~ƾɾ̾ξӾԾھܾ޾߾ %,/07=@AIPRSZacfȿ <H "#*+2367>?BCJKNOVWY\bcegopvw~y+.35:<ACHJOQWX_`ghqr{|  !&'*+0369bjQIPbxGIuw46~*,~wyrt79y{XZLOVX gk7;gk}36WZMPE Milenko HorvatiCC:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of Clanak za Migracijske teme.asdMilenko HorvatiCC:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of Clanak za Migracijske teme.asdMilenko HorvatiCC:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of Clanak za Migracijske teme.asdMilenko HorvatiCC:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of Clanak za Migracijske teme.asdMilenko HorvatiCC:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of Clanak za Migracijske teme.asdMilenko HorvatiCC:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of Clanak za Migracijske teme.asdMilenko Horvati.C:\My Documents\Clanak za Migracijske teme.docMilenko Horvati.C:\My Documents\Clanak za Migracijske teme.docMilenko Horvati.C:\My Documents\Clanak za Migracijske teme.docMilenko Horvati3C:\My Documents\Clanak za Migracijske teme-novo.docr̳")xZ~S&z A' p*+n']/JO4 0,.T )iUJ`: d*paBi #p  s8[$X }yMTY=88o()chho( o(()hho(.4hho(hho(-hho(.hho(.hho(-::o(.0o(..0o(...88o(.... 88o( ..... `o( ...... o(....... o(........ ppo(.........hho(.hh.hho(.0o()88o()p*X }y")= daBi0,.T s#p]/)iUO4~S&z A'@yy\-tyy$38;?bgqsqqqqqz|z89 - - B C D `*`*`*`*`*`*`*a*`*`*`*&`*l`*v`*`*`*`*a*`*`*`*```N`N`NaN`N`N a ` ` ` %`)`)` 9a9`9`?`"?a^?`?`?`?`C`D`D`FE`FQ`VS`Ve`Vm`Vs`Vw`Vy`V{`V``:`<`aF`F`F`FaF`F`T`Va|````F`F````G:Times New Roman5Symbol3& :Arial?HRHelvetica"qhUfUf#hYr0d*/JUGOSLAVENSKI MANJINSKI STANDARD I HRVATI U SRJ lanak za zbornik HUMSMilenko HorvatiMilenko Horvatid=ϣk&?QyomsӚ).ӜhbLdb xg +I9W@Ykl1z16 Q=?x)U" 3^:ǯCJO3_kCibS?kt:rDoLݚRbVu0Zsʫ)Z$Yb 5 ֊Exo OέnԘۧaX%AH1h0(A~s6#-EuG bjbjَ *0 ]dH444H8nHU 4 "V V '$Nu$$5Q7Q7Q7Q7Q7Q7Q$VX[Q4$o#'$$$[QB00V 8BBB$( 0V :4 5QHH0000$5QB BHO0J45Q d kHj0Q$      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~F      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;NOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~     " $)'(*%&+0.293456781;=<:?!@ABCDE>Root Entry# F8aV/5Data &UWordDocument"*0ObjectPool%!aa      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKNOPQRVWXYZ[DocumentSummaryInformation8CompObjj0TableXmnopqrstuvwxyz{|}~nko Horvati3Microsoft Word 8.0@F#@:W@z#lanak za Migracijske teme ՜.+,D՜.+,\ hp|  Lh*  0JUGOSLAVENSKI MANJINSKI STANDARD I HRVATI U SRJ Title(@HP _PID_GUIDAN{9149E620-00CE-11D5-A9CE-444553540000}  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89qL8  Oh+'0 , H T `lt|0JUGOSLAVENSKI MANJINSKI STANDARD I HRVATI U SRJMilenko Horvati HUile Normal.dotvMile_1024181905Fcc_1024144184 Fcc_1024297724 Fcc_1024147774 Fc k  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWZ\]^_`abcdefghijklmnopqtuvwxyz{|~Ole  CompObj bObjInfo Workbook iCompObjYfObjInfoXWorkbookMiSummaryInformation(WorkbookiSummaryInformation(}DocumentSummaryInformation8sXOle SummaryInformation( DocumentSummaryInformation8\Ole rPRINT[DocumentSummaryInformation8XOle CompObjbObjInfoPIC LBook ."META  'PRINT'CompObj!ZObjInfo1Tablel:ASummaryInformation($  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~MAN{A8C75681-50F6-11D4-A9CE-E090D115162D} FMicrosoft Excel ChartBiff8Excel.Sheet.89q ՜.+,D՜.+,|HP X`hp  ՜.+,D՜.+,HP X`hp x C  Sheet1Sheet2Sheet3Sheet4Sheet5Sheet6Sheet7Sheet8Sheet9Sheet10Sheet11Sheet12Sheet13Sheet14Sheet15Sheet16Chart10  WorksheetsCharts 6> _PID_GUIDx B  Sheet1Sheet2Sheet3Sheet4Sheet5Sheet6Sheet7Sheet8Sheet9Sheet10Sheet11Sheet12Sheet13Sheet14Sheet15Sheet16Chart9  WorksheetsCharts 6> _PID_GUIDAN{A8C75681-50F6-11D4-A9CE-E090D115162D}TTT;--' ,,--' ,,--' ,,- - -i5----' ' 'a @ Oh+'0HPht Odjel za VBISxHRZMicrosoft Excel@*@_}G dvv&WMFCSX+ EMF!" !" !" !,  &% % +4h% % " !  ,% % " !  ,&% (   % ' % /(;TKT' ` % (  `% /(;TGK' % (  % /(;TSvG' % (  % /(;TbhSv'` % (  `% /(;To_bh' % (  % /(;Tw\o_' % (  % /(;TYw\' % (  % /(;TWY'% (  % /(;TTW '% /(;TTT% % " ! ,% % " ! ,% % " ! ,&% (   % ' % +4h% ( % ( % % " ,!  " !  "   ,''',, --i5--' ,,--' ,,- - - TKT; ` -  `- KGT; - - GvST; - - vShbT;` - `- hb_oT; - - _o\wT; - - \wYT; - - YWT;- - WTT; -  FMicrosoft Excel WorksheetBiff8Excel.Sheet.89qi %     L''  ' L "-- B "--'--' L '  ' ՜.+,D՜.+,|HP X`hp x B  Sheet1Sheet2Sheet3Sheet4Sheet5Sheet6Sheet7Sheet8Sheet9Sheet10Sheet11- L--'-- B "- -  &n ` - n - n - n` - n - n - n - n- n- &n--'-- L--'-- L--'-- L "- - B -Sheet12Sheet13Sheet14Sheet15Sheet16Chart4  WorksheetsCharts 6> _PID_GUIDAN{A8C75681-50F6-11D4-A9CE-E090D115162D} Oh+'0HPht Odjel za VBISxHRZMicrosoft Excel@ ' ' @ FMicrosoft Excel ChartBiff8Excel.Sheet.89q FMicrosoft Excel 5.0 ChartBiff5Excel.Chart.5*@_}G 88&fWMFCeDDX EMFD!" !" !" !,  &% % +% % " !  % % " !  &% (   % ' % /(.8Dw8' ` % (  `% /(.87D' % (  % /(.817' % (  % /(.8BN1'` % (  `% /(.8NDBN' % (  % /(.8Z>ND' % (  % /(.8`<Z>' % (  % /(.8e:`<'% (  % /(.8w8e:% % " ! % % " ! % % " ! ,&% (  % ' % +% ( % ( % % " ,! " ! "   ,''',, ----' ,--' ,- - - 8wD8. ` -  `- D78. - - 718. - - 1NB8.` - `- NBDN8. - - DN>Z8. - - >Z<`8. - - <`:e8.- - :e8w8.--' ,--' ,--' ,,- - -----'