Pregled bibliografske jedinice broj: 71864
Jugoslavenski manjinski standardi i Hrvati u SR Jugoslaviji
Jugoslavenski manjinski standardi i Hrvati u SR Jugoslaviji // Migracijske i etničke teme, 17 (2001), 1-2; 103-127 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 71864 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Jugoslavenski manjinski standardi i Hrvati u SR Jugoslaviji
(The Jugoslav minority standards and Croats in the FR Yugoslavia)
Autori
Horvatić, Milenko
Izvornik
Migracijske i etničke teme (1333-2546) 17
(2001), 1-2;
103-127
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
SR Jugoslavija; položaj Hrvata; nacionalne manjine
(FR Yugoslavia; the status of Croats; national minorities)
Sažetak
Etnički odnosi i postupanje prema manjinama pokazali su se iznimno važnim pitanjem za sigurnost i stabilnost na Balkanu, posebno SR Jugoslavije. Perspektive za mir u ovoj državi u velikoj će mjeri ovisiti od sposobnosti pronalaska rješenja za probleme nacionalnih manjina. Svi jugoslavenski ustavi sadrže odredbe o manjinskim pravima, ali su vidljive bitne razlike u stupnju predviđene zaštite manjina. U njima se status manjina regulira kroz slobode i prava pojedinaca - pripadnika manjina. Status manjine kao kolektiviteta je uglavnom nereguliran, a mehanizmi zaštite zajedničkih prava su nedovoljno razvijeni. Ipak, jamstva Ustava SRJ, kao i činjenica da međunarodni ugovori u jugoslavenskom pravnom poretku stoje iznad zakona, u cjelini gledano, pružaju dobru osnovu za razvijanje sustava zaštite manjinskih prava. Hrvati kao autohtone i homogene skupine žive na prostoru današnje SRJ, u Republikama Srbiji i Crnog Gori. U Srbiji je najveća koncentracija Hrvata na području AP Vojvodine, a nakon Kosovske krize Hrvata više nema na području Kosova. U Crnoj Gori Hrvati žive uglavnom na području Boke Kotorske. 1/3 stanovništva SRJ čine pripadnici manjina, a najveće manjinske skupine žive u Srbiji. Na temelju analize podataka dobivenih popisima stanovništva nakon II. svjetskog rata (promatrano razdoblje), vidljivo je da se broj i postotni udio pripadnika manjina, s izuzetkom Albanaca, Roma i Jugoslavena, konstantno smanjivao. Nacionalna struktura SRJ, od posljednjeg popisa 1991. god., bitno je izmijenjena i pogoršana u pogledu zastupljenosti manjinskog stanovništva u ukupnoj populaciji. Uzimajući u obzir razdoblje od 1961. do posljednjeg popisa 1991., broj Hrvata u SRJ je smanjen za 45%. Ovako veliki pad broja nematičnog naroda jedne jugoslavenske republike nije istodobno zabilježen ni u jednoj drugoj republici bivše države. Toliko veliki pad broja jednog naroda, uz istodobno povećanje ukupnog broja stanovništva kroz cijelo promatrano razdoblje, rezultat je djelovanja mjera državne politike, uz druge objektivne okolnosti. Raspadom SFRJ Hrvati u SRJ su se našli u položaju nacionalne manjine sa činjenicom da im do danas taj status nije službeno priznat. Prema svim do sada primjenjivanim kriterijima u određivanju statusa manjine, Hrvati u SRJ su trebali steći ovo pravo i status, jer, postojanje manjine sa svojim karakterističnim manjinskim obilježjima, objektivna je činjenica koju nijedna država sa europskim ambicijama ne može unedogled ignorirati.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Politologija
POVEZANOST RADA
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Web of Science Core Collection (WoSCC)
- SCI-EXP, SSCI i/ili A&HCI
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- Sociological Abstracts
- International Bibliography of the Social Sciences