Pregled bibliografske jedinice broj: 718287
Istraživanja bioprodukcijskih i energetskih potencijala amorfe (Amorpha fruticosaL.)
Istraživanja bioprodukcijskih i energetskih potencijala amorfe (Amorpha fruticosaL.) // Šumarski list : znanstveno-stručno i staleško glasilo Hrvatskoga šumarskog društva, 138 (2014), 1-2; 43-54 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 718287 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Istraživanja bioprodukcijskih i energetskih potencijala amorfe (Amorpha fruticosaL.)
(Study of bioproductive and energy potentials of indigobush [Amorpha fruticosa L.])
Autori
Krpan, Ante ; Tomašić, Željko ; Stankić, Igor
Izvornik
Šumarski list : znanstveno-stručno i staleško glasilo Hrvatskoga šumarskog društva (0373-1332) 138
(2014), 1-2;
43-54
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
Bioproizvodnost amorfe; energetska korisnost; nizinski šumski ekosustavi; Hrvatska
(indigobush bioproductivity; energy benefi t; lowland forest ecosystems; Croatia)
Sažetak
U radu su prikazani rezultati treće godine istraživanja vezanih za biopotencijal i energetske značajke amorfe. Cjelokupno istraživanje planira se završiti unutar razdoblja od 6 godina. Prema utvrđenome godišnjem planu, istraživanja su provedena na plohama 1 i 3. Istraživački blok poligon postavljen je u trinaestogodišnjoj amorfi u odjelu 126a u Gospodarskoj jedinici Posavske šume, Šumarija Sunja, UŠP Sisak. Istraživanja se provode na temelju protokola projekta i godišnjih planova rada na četiri pokusna polja, svako sa po šest pokusnih ploha veličine 5 x 5 m. Temeljna zadaća znanstveno-istraživačkog projekta je utvrđivanje trendova kretanja bioproizvodnog, odnosno bioenergijskog kapaciteta u od prirode zakorijenjenoj amorfi pri ponavljanim sječama. Vremenski ritam istraživanja određen je pripadnim brojem plohe, definiran uz to projektnim protokolom i godišnjim planovima rada. Na plohama 1, koje se sijeku svake godine po završetku vegetacije, utvrđeno je da godišnja bioproizvodnost zelene i suhe biomase varira. Nakon prve vegetacije 2008. suha je tvar iznosila 12 t/ha (Krpan i Tomašić 2009), nakon druge (2009) 7, 87 t/ha (Krpan et al. 2011b), a nakon treće (2010) 9, 79 t/ha, pa se može zaključiti da je trend bioproizvodnje amorfe u opadanju u odnosu na prvu vegetaciju. Godišnja prosječna proizvodnja u dvogodišnjoj ophodnji amorfe je 8, 19 t/ha, a u trogodišnjoj 7, 03 t/ha. Zelena biomasa amorfe svedena je na suhu, prema udjelima mokrine drva koja u uzorcima u trenutku sječe varira ne prelazeći 35 %. Bioproizvodnost amorfe iz panja ovisi o broju izdanaka i njihovim dimenzijama, na što će utjecati vanjski utjecaji poput hranidbenog potencijala tla te prevladavajućih klimatskih čimbenika u vrijeme vegetacije. Na plohama 1 srednji prsni promjer izdanka amorfe je 7, 99 mm, a srednja visina 2, 37 m, a na plohama 3 srednji je prsni promjer 11, 61 mm, a srednja visina 2, 79 m. Prema rezultatima dosadašnjih istraživanja, unatoč utvrđenim trendovima opadanja bioproizvodnosti, amorfa zadržava konkurentnost u području obnovljivih izvora energije. Posebice iz razloga potpune prirodne pojavnosti i razvoja bez ikakvih agrotehničkih mjera i troškova (osim troškova pridobivanja i manipulacije), bez kakvih nije zamislivo podizanje i gospodarenje energetskih nasada kratkih ophodnji poznatih brzorastućih vrsta drva.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Šumarstvo
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Web of Science Core Collection (WoSCC)
- Science Citation Index Expanded (SCI-EXP)
- SCI-EXP, SSCI i/ili A&HCI
- Scopus
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- CAB Abstracts