Naslov
Antropološka analiza osteološke građe bjelobrdskih populacija u međurječju Save, Dunava i Drave
(Anthropological analysis of the osteological material of bijelobrdo populations in the area between the rivers Sava, Dunav, and Drava)

Autori
Bedić, Željka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Sveučilište u Zadru

Mjesto
Zadar

Datum
30.06

Godina
2014

Stranica
236

Mentor
Šlaus, Mario

Ključne riječi
Antropološka analiza; bjelobrdska kultura; međurječje Save; Dunava i Drave
(Anthropological analysis; Bijelo Brdo culture; area between the rivers Sava; Dunav and Drava)

Sažetak
U disertaciji su analizirani različiti biološki parametri zdravlja u bjelobrdskim populacijama koje su nastanjivale prostor međurječja Save, Dunava i Drave s ciljem definiranja uvjeta i kvalitete života tih populacija. Kako bi se to postiglo dobiveni rezultati uspoređeni su s rezultatima analiza avaroslavenskih i kasnosrednjovjekovnih populacija koje su isti prostor nastanjivale prije i poslije razdoblja od 10. do 13. st. Ukupan vremenski interval koji je u ovoj disertaciji pokriven proteže se tako od kraja 7. do 16. stoljeća, odnosno turskih osvajanja. Ovakav pristup omogućuje identificiranje i praćenje različitih temporalnih promjena u zdravlju koje su nastale zbog različitih političkih, socijalnih, ekonomskih ili ekoloških promjena. Arheološka i povijesna istraživanja nedvosmisleno pokazuju da su se tijekom dugog razdoblja od kraja 7. stoljeća pa do 16. stoljeća u međurječju Save, Dunava i Drave događale značajne vojno-političke i društveno-ekonomske promjene koje su potencijalno mogle znakovito utjecati na uvjete i kvalitetu života ljudi koji su ga naseljavali. Avaroslaveni nakon poraza kod Konstantinopola 626. prelaze s ekspanzionističke i militantne politike na ruralan način života kojeg karakteriziraju male seoske zajednice. Njihovi se nalazi u međurječju prate uz plodna područja u blizini rijeka i važnih komunikacija, no oni nisu mogli višestoljetnu starovjekovnu tradiciju koja je osiguravala sigurnu egzistenciju i stalnost prihoda (rudno bogatstvo, šume, stočarstvo, ratarstvo i trgovinu) prilagoditi vlastitim potrebama. Krajem 9. i od početka 10. stoljeća na hrvatskom, pa i širem južnoslavenskom prostoru stvaraju se prvi ''gradovi''. Ta je pojava praćena razvojem trgovine i pojačanim prometom koji dodatno pogoduju stvaranju većih urbanih jezgri kao središta trgovine i vlasti: crkvene ili državne. Važno je, međutim, primijetiti da su, koliko god je prijelaz s isključivo ruralnog - na kombinaciju ruralnog i urbanog načina života u kojemu je trgovina igrala bitno značajniju ulogu utjecao na kvalitetu života nekadašnjih stanovnika međurječja, drugi čimbenici: klimatsko- geografski i ekološki, te ne manje važno, stupanj tehnološke sofisticiranosti (koji je i dalje bio znakovito niži nego što je bio tijekom kasno antičkog razdoblja) – ostali nepromijenjeni. Stoga su antropološke analize ljudske osteološke i dentalne građe najprimjerenije za definiranje uvjeta i kvalitete života bjelobrdskih populacija. Dobiveni rezultati pokazuju slične uvjete i kvalitetu života u sva tri uzorka. Uočene razlike, koje su prisutne u nekim pokazateljima zdravlja, nisu rezultat jasnih temporalnih trendova ili promjena, već ponajprije rezultat lokalnih društvenih, vojnih ili ekonomskih čimbenika. Razlike koje jesu nedvosmisleno evidentirane u međurječju su iste one koji se pojavljuju i u brojnim drugim arheološkim populacijama iz Hrvatske, a radi se o relativno striktnoj spolnoj podjeli, ne samo fizičkih aktivnosti – koja je rezultirala znakovito višim učestalostima osteoartritisa i Schmorlovih defekata kod muškaraca, već i u dostupnosti i vrsti prehrane koja se manifestira znakovito višim učestalostima dentalnih oboljenja kod žena.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arheologija

POVEZANOST RADA