Naslov
Mogućnost korištenja hrvatskih izvornih pasmina ovaca u proizvodnji mlijeka
(The possibility of using Croatian native breeds of sheep for milk production)

Autori
Rubinić, Antonija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski

Fakultet
Agronomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
24.09

Godina
2014

Stranica
29

Mentor
Mioč, Boro

Ključne riječi
ovčje mlijeko; izvorne pasmine; laktacija; kemijski sastav
(sheep milk; authentic breeds; lactation; chemical composition)

Sažetak
U Hrvatskoj je proizvodnja ovčjeg mlijeka sve značajnija, osobito na otocima i priobalju. Za tu namjenu primarno se koriste izvorne pasmine koje su dobro priviknute na oskudne okolišne uvjete uzgoja. Cilj rada je utvrditi odlike proizvodnosti i kemijski sastav mlijeka hrvatskih izvornih pasmina ovaca: paške ovce, istarske ovce i dalmatinske pramenke u izvornom okruženju. Proizvodnja i kemijski sastav mlijeka pod utjecajem su brojnih čimbenika od kojih je najvažniji genotip, odnosno pasmina ovaca. Zahvaljujući svojoj prilagodljivosti na visoke ljetne temperature, siromašno tlo i čest nedostatak oborina izvorne pasmine ovaca su upravo najzastupljenije na našem priobalnom jadranskom području, kao i na otocima. Istarska ovca je najmlječnija hrvatska izvorna pasmina koja se po učinkovitosti u proizvodnji mlijeka može uspoređivati s najmlječnijim pasminama ovaca u svijetu. Laktacija istarskih ovaca prosječno traje 179 dana, tijekom koje ovce prosječno proizvedu oko 194 kg mlijeka. Mlijeko istarskih ovaca prosječno sadrži 7, 15 % mliječne masti i 5, 88 % bjelančevina. Dalmatinska pramenka u laktaciji od oko 150 dana proizvede oko 120 kg mlijeka, a prosječno 7 % masti i 6, 01 % bjelančevina. Paška ovca u laktaciji od 169 dana prosječno proizvede oko 125 kg mlijeka s 8, 5 % masti i 6, 26 % bjelančevina. U ekstenzivoj proizvodnji ovce daju do 100 L mlijeka u laktaciji (bez količine koju posiše janjad), a u intenzivnoj i do 350 L/ovci, ovisno o uvjetima uzgoja i načinu držanja. U mlijeku istarskih i paških ovaca utvrđeni su najveći prosječi udjeli mliječne masti (8, 12 te 7, 81 %) i bjelančevina (6, 36 te 6, 26 %).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA