Naslov
Međuratni Split kao paradigma jugoslavenskih suprotnosti
(Split in The period between to world wars as paradigma of The Yugoslav conflicts)

Autori
Markovina, Dragan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Desničini susreti 2014. ; Vladan Desnica i Split (1920.-1945.) / - , 2014

Skup
Desničini susreti 2014. ; Vladan Desnica i Split (1920.-1945.)

Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 19.09.2014. - 21.09.2014

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Split; Jugoslavenstvo; izbori; komunistički pokret; intelektualne ljevice; štrajk.
(Split; Yugoslav idea; elections; communist movement; left intelektualac)

Sažetak
Još od okončanja Prvog svjetskog rata i dugotrajne neizvjesnosti oko toga kojoj će državi na kraju Split pripasti, boravka savezničke flote u gradu i društveno-političke napetosti uzrokovane tim pitanjem, grad je trajno obilježen visokom politiziranosti i društvenim napetostima. Što će ostati ne samo u međuratnom periodu, nego i tijekom Drugog svjetskog rata. S obzirom na činjenicu Zadra kao talijanske enklave unutar teritorija nove države, ali i s obzirom na snažno izraženu sklonost ideji integralnog jugoslavenstva u brojnim građanskim krugovima, barem kad je riječ o početnom razdoblju nove države, ne treba čuditi činjenica da Split postaje vodeća luka Kraljevine, no istovremeno i grad izraženog ekonomskog, urbanističkog, intelektualnog i umjetničkog razvoja. Kako se spomenuti procesi umnogome isprepliću sa brojnim političkim napetostima, putem djelovanja izrazito antagoniziranih političkih subjekata, orjunaša, komunista i haesesovaca, čije su se političke razmirice rješavale na gradskim ulicama, dodatno potencirane socijalnim napetostima, možemo ustvrditi kako su se brojne proturječnosti tadašnje jugoslavenske stvarnosti paradigmatski oslikavale upravo na splitskom primjeru. To je jednako vrijedilo i unutar intelektualnog života grada, u kojem je i sam Desnica imao značajnu ulogu, između ostalog i kroz djelovanje Kluba krležijanaca koji je okupljao tadašnju lijevu inteligenciju. U međuratnom Splitu tako su se sudarile gotovo sve intelektualne tradicije južnoslavenskih zemalja, ali i vizije budućeg društvenog i političkog razvoja grada i zemlje. Takav razvoj društvenih i političkih prilika značajno je određen političkim kontekstom Kraljevine Jugoslavije, zahvaljujući kojem je Split zauzimao jednu od središnjih pozicija u ideološkom imaginariju zemlje, čemu kao najbolji primjer može poslužiti slučaj otkrivanja spomenika Grguru Ninskom. Pridodamo li analizi unutarjugoslavenskih suprotnosti i pitanje talijanske zajednice u gradu, postaje nam jasnije zašto promatrano razdoblje još uvijek dobilo adekvatnu historiografsku pažnju koja bi u potpunosti rasvijetlila to doba i njegove protagoniste. Bilo da je riječ o gospodarskom i urbanističkom razvoju, klasnom pitanju, ideološkim previranjima ili intelektualnom potencijalu grada

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA