Pregled bibliografske jedinice broj: 716409
UTJECAJ TEMPERATURNIH ANOMALIJA NA NASELJA KORALJA U KORALIGENSKOJ ZAJEDNICI NA STRMCIMA U NACIONALNOM PARKU KORNATI
UTJECAJ TEMPERATURNIH ANOMALIJA NA NASELJA KORALJA U KORALIGENSKOJ ZAJEDNICI NA STRMCIMA U NACIONALNOM PARKU KORNATI, 2014., diplomski rad, diplomski, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 716409 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
UTJECAJ TEMPERATURNIH ANOMALIJA NA NASELJA KORALJA U KORALIGENSKOJ ZAJEDNICI NA STRMCIMA U NACIONALNOM PARKU KORNATI
(IMPACT OF TEMPERATURE CHANGES ON CORAL COLONIES IN THE CORALIGENIC COMMUNITY ON THE CLIFFS IN THE KORNATI NATIONAL PARK)
Autori
Agata Kovačev
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
19.09
Godina
2014
Stranica
57
Mentor
Kružić, Petar
Ključne riječi
bioraznolikost; globalno zatopljenje; biocenoze; ugroženost; koralji
(biodiversity; global warming; biocenosis; endangerment; corals)
Sažetak
Nagle promjene ekoloških čimbenika, prvenstveno temperature mora, glavni su razlog masovnih uginuća bentoskih organizama koja su zabilježena u posljednjih desetak godina. Istraživanje i sustavno praćenje takvih zajednica glavni je način kako bi se dobio što bolji uvid u stanje koraligenske biocenoze i promjene koje se događaju u toj biocenozi pod utjecajem globalnih klimatskih promjena. Terenski dio istraživanja proveden je na pet različitih postaja unutar Nacionalnog parka Kornati. Glavni cilj bio je (i) odrediti i zabilježiti vrste koralja koje su najosjetljivije na povećane temperature mora, (ii) odrediti vrste indikatore temperaturnih promjena te procijeniti zastupljenost ugroženih i zakonom zaštićenih koralja unutar koraligenske zajednice i (iii) utvrditi uvjete koji vladaju u biocenozama, a samim time i njihovu moguću ugroženost. Zabilježeno je devet različitih biocenoza sa 57 vrsta koralja. Najveći broj koralja, ukupno 41 vrsta, zabilježen je na postaji Mali Obručan, dok je najmanji broj, 34 vrste, utvrđen na postaji Velika Panitula. Najučestalije vrste u koraligenskoj biocenozi su: Caryophyllia inornata, Eunicella cavolini, Leptopsammia pruvoti i Parazoanthus axinellae. Na svim postajama utvrđeno je djelomično smanjivanje populacija (od 10 do 20 % uginulih jedinki) i vidljiv je negativan utjecaj povišene temperature mora. Dobiveni podaci koristit će se kao podloga za daljnja istraživanja i monitoring biocenoza i koralja na strmcima unutar NP Kornati.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Biologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb